Razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
388.565
download-kalender-masehi-hijriyah.jpg


Julijanski kalendar koji Srpska pravoslavna crkva koristi nosi naziv po rimskom imperatoru Gaju Juliju Cezaru.
On je u prvom veku pre nove ere uvideo je ogromne probleme tadašnjeg lunarnog rimskog kalendara koji je proizvoljno menjan, nekad u skladu sa političkim okolnostima – kada je bilo potrebno da se vladaru produži mandat.

Na njegov poziv u Rim je stigao Sozigen, grčki astronom, koji je trebalo da napravi kalendar zasnovan na astronomskim principima.
Sozigen je napravio novi kalendar, u čast Julija Cezara nazvan julijanski.
Primena je počela 1. januara 45. godine pre nove ere.

Sistem godina koji je uveden u ovaj kalendar nastavio je da važi i do današnjih dana.
Godine su podeljene na proste (traju 365 dana) i prestupne (traju 366 dana).
Pravilo smenjivanja prostih i prestupnih godina je jednostavno – prestupna je svaka četvrta godina.
Na ovaj način prosečna julijanska godina trajala je 365,25 dana, to jest, 11 minuta i 15 sekundi duže od tropske godine.

Ova „mala“ greška značila je odstupanje od 3 dana na svakih 400 godina.

Da bi se to ispravilo, papa Grgur Trinaesti je u 16. veku po računu napuljskog astronoma Luiđija Liloa ponovo reformisao kalendar.
Tako nastaje gregorijanski kalendar, koji je odstupao od tropske godine za samo 26 sekundi.
Osnovna razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara nastala je onog dana kada je kalendar uveden.
Posle četvrtka 4. oktobra 1582. godine nastupio je petak 15. oktobar 1582. godine.

Punih sto godina, od uvođenja 1919, na balkanskim prostorima zvanični državni kalendar je gregorijanski.

(bbs)

Šta treba da se desi da ceo svet koristi jedan kalendar?
 
Pogledajte prilog 1019257

Julijanski kalendar koji Srpska pravoslavna crkva koristi nosi naziv po rimskom imperatoru Gaju Juliju Cezaru.
On je u prvom veku pre nove ere uvideo je ogromne probleme tadašnjeg lunarnog rimskog kalendara koji je proizvoljno menjan, nekad u skladu sa političkim okolnostima – kada je bilo potrebno da se vladaru produži mandat.

Na njegov poziv u Rim je stigao Sozigen, grčki astronom, koji je trebalo da napravi kalendar zasnovan na astronomskim principima.
Sozigen je napravio novi kalendar, u čast Julija Cezara nazvan julijanski.
Primena je počela 1. januara 45. godine pre nove ere.

Sistem godina koji je uveden u ovaj kalendar nastavio je da važi i do današnjih dana.
Godine su podeljene na proste (traju 365 dana) i prestupne (traju 366 dana).
Pravilo smenjivanja prostih i prestupnih godina je jednostavno – prestupna je svaka četvrta godina.
Na ovaj način prosečna julijanska godina trajala je 365,25 dana, to jest, 11 minuta i 15 sekundi duže od tropske godine.

Ova „mala“ greška značila je odstupanje od 3 dana na svakih 400 godina.

Da bi se to ispravilo, papa Grgur Trinaesti je u 16. veku po računu napuljskog astronoma Luiđija Liloa ponovo reformisao kalendar.
Tako nastaje gregorijanski kalendar, koji je odstupao od tropske godine za samo 26 sekundi.
Osnovna razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara nastala je onog dana kada je kalendar uveden.
Posle četvrtka 4. oktobra 1582. godine nastupio je petak 15. oktobar 1582. godine.

Punih sto godina, od uvođenja 1919, na balkanskim prostorima zvanični državni kalendar je gregorijanski.

(bbs)

Šta treba da se desi da ceo svet koristi jedan kalendar?
Zar praktički ne koristimo svi isti? Osim neke crkve/religije za 'interne' potrebe, a to manje-više uspevaju ugurati i u državne praznike? Pa onda imaš cirkus kao u C. Gori: :klap:https://www.paragraf.me/neradni_dani_cg.html
 
Pogledajte prilog 1019257

Julijanski kalendar koji Srpska pravoslavna crkva koristi nosi naziv po rimskom imperatoru Gaju Juliju Cezaru.
On je u prvom veku pre nove ere uvideo je ogromne probleme tadašnjeg lunarnog rimskog kalendara koji je proizvoljno menjan, nekad u skladu sa političkim okolnostima – kada je bilo potrebno da se vladaru produži mandat.

Na njegov poziv u Rim je stigao Sozigen, grčki astronom, koji je trebalo da napravi kalendar zasnovan na astronomskim principima.
Sozigen je napravio novi kalendar, u čast Julija Cezara nazvan julijanski.
Primena je počela 1. januara 45. godine pre nove ere.

Sistem godina koji je uveden u ovaj kalendar nastavio je da važi i do današnjih dana.
Godine su podeljene na proste (traju 365 dana) i prestupne (traju 366 dana).
Pravilo smenjivanja prostih i prestupnih godina je jednostavno – prestupna je svaka četvrta godina.
Na ovaj način prosečna julijanska godina trajala je 365,25 dana, to jest, 11 minuta i 15 sekundi duže od tropske godine.

Ova „mala“ greška značila je odstupanje od 3 dana na svakih 400 godina.

Da bi se to ispravilo, papa Grgur Trinaesti je u 16. veku po računu napuljskog astronoma Luiđija Liloa ponovo reformisao kalendar.
Tako nastaje gregorijanski kalendar, koji je odstupao od tropske godine za samo 26 sekundi.
Osnovna razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara nastala je onog dana kada je kalendar uveden.
Posle četvrtka 4. oktobra 1582. godine nastupio je petak 15. oktobar 1582. godine.

Punih sto godina, od uvođenja 1919, na balkanskim prostorima zvanični državni kalendar je gregorijanski.

(bbs)

Šta treba da se desi da ceo svet koristi jedan kalendar?
Stalno se govori , pa i ovde ti kažeš, da SPC koristi Julijanski kalendar. Mene interesuje kada SPC koristi Julijanski kalendar, kada sve verske praznike slavi po Gregorijanskom kalendaru, samo sa 13 dana zakašnjenja u odnosu na odgovarjuće katoličke praznike.
 
„Srpska pravoslavna crkva, kao i mnoge druge pravoslavne crkve, računa vreme po julijanskom ili takozvanom starom kalendaru. Država Srbija, dok je bila samostalna kao kneževina i kraljevina, takođe je računala vreme po julijanskom kalendaru. Stvaranjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Srbija se odrekla julijanskog kalendara i prihvatila gregorijanski ili rimokatolički. Takvo stanje je ostalo sve do današnjeg dana, bez obzira na to što niti više nema pomenute kraljevine, niti jedne od nekoliko Jugoslavija, gde je za državu, njenu administraciju i građane važio jedan kalendar, a za Srpsku pravoslavnu crkvu drugi.

Pravoslavni vernici su i tada, kao i danas, slavili praznike po crkvenom kalendaru. Zato su pravoslavni Božić, Vaskrs, Duhove i druge praznike, pravoslavni vernici slavili u različite dane u odnosu na vernike rimolatoličke vere. U starom srpskom kalendaru, koji se koristio negde do kraja 17. veka i po kome je ovo 7525.godina dilema nema“.

„Srbi se danas, u svakodnevnom žiotu, služe gregorijanskim kalendarom. Ovaj kalendar nazvan je po rimskom papi Grguru Trinaestom, koji je doneo odluku da posle četvrtka 5. oktobra 1582. osvane petak 15. oktobar. Na taj način je “nadoknađeno deset dana zaostatka koji je imao gregorijanski kalendar u odnosu na julijanski”. U međuvremenu je ta razlika narasla za 3 dana, pa danas iznosi 13 dana“.

„Sprska pravoslavna crkva i Ruska pravoslavna crkva, kao i nekoliko manjih, nisu ni danas prihvatile gregorijanski kalendar, već dane obračunavaju po starom, julijanskom kalendaru. Zato se kod Srba i Rusa Božić slavi 7. januara, po gregorijanskom, što je 25.decembar po julijanskom kalendaru“.
 
"Уочи Божића и на преласку старе у нову годину увек се актуелизује „календарско питање” и недоумице да ли би Српска православна црква требало да прихвати прослављање Рођења Христовог по грегоријанском календару и придружи се православним помесним црквама које га већ славе истог дана када и највећи део хришћанског света. Противници напуштања јулијанског календара истичу да би прелазак СПЦ на грегоријански календар међу верницима био протумачен као попуштање према римокатолицима и унијаћење, што би довело до нових подела међу верницима и можда раскола."
https://www.politika.rs/scc/clanak/119022/Drustvo/Gregorijanski-kalendar-i-SPC
 
„Srpska pravoslavna crkva, kao i mnoge druge pravoslavne crkve, računa vreme po julijanskom ili takozvanom starom kalendaru. Država Srbija, dok je bila samostalna kao kneževina i kraljevina, takođe je računala vreme po julijanskom kalendaru. Stvaranjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Srbija se odrekla julijanskog kalendara i prihvatila gregorijanski ili rimokatolički. Takvo stanje je ostalo sve do današnjeg dana, bez obzira na to što niti više nema pomenute kraljevine, niti jedne od nekoliko Jugoslavija, gde je za državu, njenu administraciju i građane važio jedan kalendar, a za Srpsku pravoslavnu crkvu drugi.

Pravoslavni vernici su i tada, kao i danas, slavili praznike po crkvenom kalendaru. Zato su pravoslavni Božić, Vaskrs, Duhove i druge praznike, pravoslavni vernici slavili u različite dane u odnosu na vernike rimolatoličke vere. U starom srpskom kalendaru, koji se koristio negde do kraja 17. veka i po kome je ovo 7525.godina dilema nema“.

„Srbi se danas, u svakodnevnom žiotu, služe gregorijanskim kalendarom. Ovaj kalendar nazvan je po rimskom papi Grguru Trinaestom, koji je doneo odluku da posle četvrtka 5. oktobra 1582. osvane petak 15. oktobar. Na taj način je “nadoknađeno deset dana zaostatka koji je imao gregorijanski kalendar u odnosu na julijanski”. U međuvremenu je ta razlika narasla za 3 dana, pa danas iznosi 13 dana“.

„Sprska pravoslavna crkva i Ruska pravoslavna crkva, kao i nekoliko manjih, nisu ni danas prihvatile gregorijanski kalendar, već dane obračunavaju po starom, julijanskom kalendaru. Zato se kod Srba i Rusa Božić slavi 7. januara, po gregorijanskom, što je 25.decembar po julijanskom kalendaru“.
Nisi mi odgovorila na pitanje: kada SPC koristi julijanski kalendar? Ako bilo kog sveštenika upitaš kada je npr. Sv. Nikola, odgovoriće ti 19. 12., ili kada je Božić, odgovoriće ti 7. 1. itd. itd. a sve su to datumi Gregorijanskog kalendara.
A ako nekoga iz SPC pitaš kada je Božić po Julijanskom kalendaru, skoro sam siguran da neće znati da je 25. 12.
Dakle početno pitanje: kada SPC koristi Julijanski kalendar, utoliko pre što sva prepiska sa eksternim institucijama mora da ide preko datuma Gregorijanskog kalendara.
 
da, crkva zbog politike nastavlja sa praksom za koju sasvim jasno zna da je pogresna

a lepo su usvojili milankovicev kalendar 1923 , cini mi se

razlika je sto su oni shvatili da nisu u pravu a mi( spc) ne priznaje ocitu istinu
У праву сте,наша црква је по том питању веома затуцана и има чудна схватања.
 
da, crkva zbog politike nastavlja sa praksom za koju sasvim jasno zna da je pogresna

a lepo su usvojili milankovicev kalendar 1923 , cini mi se

razlika je sto su oni shvatili da nisu u pravu a mi( spc) ne priznaje ocitu istinu
Moram da priznam zašto se zove Milankvićev kalendar, kada je on samo dao novo interkalaciono pravilo Gregorijanskog kalendara. Naime, interkalaciono pravilo Julijanskog kalendara je: godina traje 365 dana a svaka četvrta je prestupna i treje 366 dana. U šesnaestom veku reformisali su Julijanski kalendar i novi nazvali Gregorijanski s tim što su "amputirali" deset dana nagomilane greške, i promenili su gore navedeno interkalaciono pravilo u sledeće: godina traje 365 dana, svaka četvrta je prestupna i traje 366 dana, ali nije prestupna ona četvrta koja je deljiva sa sto, ali je prestupna i ona koja je deljiva sa sto ako je deljiva sa 400 (verovali ili ne :D).. Ovo novo pravilo je umnogome povećalo preciznost kalendara: dok je Julijanski kalendar grešio 1 dan na svakih nešto manje od 130 godina, novi kalnedar greši jedan dan za nekih 3200 god. Milanković je predložio novo interkalaciono pravilo novog kalendara: godina traje 365 dana, svaka četvrta je prestupna osim one koja je deljiva sa sto, ali se dodaje dva dana za svaku godinu koja je deljiva sa 900. Ovo je povećalo preciznost kalendara sa greškom 1 dan za nekih 22000 god.
 
Moram da priznam zašto se zove Milankvićev kalendar, kada je on samo dao novo interkalaciono pravilo Gregorijanskog kalendara. Naime, interkalaciono pravilo Julijanskog kalendara je: godina traje 365 dana a svaka četvrta je prestupna i treje 366 dana. U šesnaestom veku reformisali su Julijanski kalendar i novi nazvali Gregorijanski s tim što su "amputirali" deset dana nagomilane greške, i promenili su gore navedeno interkalaciono pravilo u sledeće: godina traje 365 dana, svaka četvrta je prestupna i traje 366 dana, ali nije prestupna ona četvrta koja je deljiva sa sto, ali je prestupna i ona koja je deljiva sa sto ako je deljiva sa 400 (verovali ili ne :D).. Ovo novo pravilo je umnogome povećalo preciznost kalendara: dok je Julijanski kalendar grešio 1 dan na svakih nešto manje od 130 godina, novi kalnedar greši jedan dan za nekih 3200 god. Milanković je predložio novo interkalaciono pravilo novog kalendara: godina traje 365 dana, svaka četvrta je prestupna osim one koja je deljiva sa sto, ali se dodaje dva dana za svaku godinu koja je deljiva sa 900. Ovo je povećalo preciznost kalendara sa greškom 1 dan za nekih 22000 god.
doprineo malo ali dovoljno

hvala na dodatnim informacijama
 
А) Земљоцентрични - Грегоријански,
Б) Сунцоценрични и Христоцентрични (Сунце Правде) - Јулијански, или
Ц) Егоцентрични - Миланковићев?

Мене ово слово "Б" (Бог) убедило да је само "Б" (Бог) исправан и његово што је - исправно је.
 
Pogledajte prilog 1019257

Julijanski kalendar koji Srpska pravoslavna crkva koristi nosi naziv po rimskom imperatoru Gaju Juliju Cezaru.
On je u prvom veku pre nove ere uvideo je ogromne probleme tadašnjeg lunarnog rimskog kalendara koji je proizvoljno menjan, nekad u skladu sa političkim okolnostima – kada je bilo potrebno da se vladaru produži mandat.

Na njegov poziv u Rim je stigao Sozigen, grčki astronom, koji je trebalo da napravi kalendar zasnovan na astronomskim principima.
Sozigen je napravio novi kalendar, u čast Julija Cezara nazvan julijanski.
Primena je počela 1. januara 45. godine pre nove ere.

Sistem godina koji je uveden u ovaj kalendar nastavio je da važi i do današnjih dana.
Godine su podeljene na proste (traju 365 dana) i prestupne (traju 366 dana).
Pravilo smenjivanja prostih i prestupnih godina je jednostavno – prestupna je svaka četvrta godina.
Na ovaj način prosečna julijanska godina trajala je 365,25 dana, to jest, 11 minuta i 15 sekundi duže od tropske godine.

Ova „mala“ greška značila je odstupanje od 3 dana na svakih 400 godina.

Da bi se to ispravilo, papa Grgur Trinaesti je u 16. veku po računu napuljskog astronoma Luiđija Liloa ponovo reformisao kalendar.
Tako nastaje gregorijanski kalendar, koji je odstupao od tropske godine za samo 26 sekundi.
Osnovna razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara nastala je onog dana kada je kalendar uveden.
Posle četvrtka 4. oktobra 1582. godine nastupio je petak 15. oktobar 1582. godine.

Punih sto godina, od uvođenja 1919, na balkanskim prostorima zvanični državni kalendar je gregorijanski.

(bbs)

Šta treba da se desi da ceo svet koristi jedan kalendar?
Da neko utvrdi kada je tačno svet stvoren.
 
"Уочи Божића и на преласку старе у нову годину увек се актуелизује „календарско питање” и недоумице да ли би Српска православна црква требало да прихвати прослављање Рођења Христовог по грегоријанском календару и придружи се православним помесним црквама које га већ славе истог дана када и највећи део хришћанског света. Противници напуштања јулијанског календара истичу да би прелазак СПЦ на грегоријански календар међу верницима био протумачен као попуштање према римокатолицима и унијаћење, што би довело до нових подела међу верницима и можда раскола."
https://www.politika.rs/scc/clanak/119022/Drustvo/Gregorijanski-kalendar-i-SPC
Slavljenje Božića na različite datume nije stvar kalendara, već nečeg mnogo bitnijeg.
 
Stalno se govori , pa i ovde ti kažeš, da SPC koristi Julijanski kalendar. Mene interesuje kada SPC koristi Julijanski kalendar, kada sve verske praznike slavi po Gregorijanskom kalendaru, samo sa 13 dana zakašnjenja u odnosu na odgovarjuće katoličke praznike.
Tako je zato sto gledas u gregorijanski kalendar.Uzmi Julijanski i stavi pored gregorijanskog i videces razliku.Plus Mena Meseca je tacnija po Julijanskom nego po Gregorijanskom kalendaru.Sto mnog znaci za godisnja doba.
 
Nisu tolike razlike izmedju ova dva kalendara koliko su velike razlike izmedju stvarnog rimskog kalendara gde su godine verovatno počinjale prvim danaom prolećne ravnodnevnice prvim mesecom martom.
Pa interkalarni mesec posle februara... itd , ( pa verovatno ponegde brojanje dana od 30 ( 31) prema 1 , pa 8 do 10 dana u nedelji) , pa makedonski kalendar i meseci koji je tad bio u upotrebi , pa sijaset stvari , a tolike imamo doktore nauka i stručnjake , čak i u svetu, da ni oni žele da obrade ovakvu teme.
 

Back
Top