- Poruka
- 388.565
Julijanski kalendar koji Srpska pravoslavna crkva koristi nosi naziv po rimskom imperatoru Gaju Juliju Cezaru.
On je u prvom veku pre nove ere uvideo je ogromne probleme tadašnjeg lunarnog rimskog kalendara koji je proizvoljno menjan, nekad u skladu sa političkim okolnostima – kada je bilo potrebno da se vladaru produži mandat.
Na njegov poziv u Rim je stigao Sozigen, grčki astronom, koji je trebalo da napravi kalendar zasnovan na astronomskim principima.
Sozigen je napravio novi kalendar, u čast Julija Cezara nazvan julijanski.
Primena je počela 1. januara 45. godine pre nove ere.
Sistem godina koji je uveden u ovaj kalendar nastavio je da važi i do današnjih dana.
Godine su podeljene na proste (traju 365 dana) i prestupne (traju 366 dana).
Pravilo smenjivanja prostih i prestupnih godina je jednostavno – prestupna je svaka četvrta godina.
Na ovaj način prosečna julijanska godina trajala je 365,25 dana, to jest, 11 minuta i 15 sekundi duže od tropske godine.
Ova „mala“ greška značila je odstupanje od 3 dana na svakih 400 godina.
Da bi se to ispravilo, papa Grgur Trinaesti je u 16. veku po računu napuljskog astronoma Luiđija Liloa ponovo reformisao kalendar.
Tako nastaje gregorijanski kalendar, koji je odstupao od tropske godine za samo 26 sekundi.
Osnovna razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara nastala je onog dana kada je kalendar uveden.
Posle četvrtka 4. oktobra 1582. godine nastupio je petak 15. oktobar 1582. godine.
Punih sto godina, od uvođenja 1919, na balkanskim prostorima zvanični državni kalendar je gregorijanski.
(bbs)
Šta treba da se desi da ceo svet koristi jedan kalendar?