RAZBIJAMO MITOVE O HRANI

  • Začetnik teme Začetnik teme proka
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

proka

Legenda
Poruka
57.100
NEMOJTE JESTI KASNO, A ŠARGAREPA JE DOBRA ZA VID! Ovo su samo neke od GLUPOSTI koje su nas učili, ali sada je vreme da znate istinu! RAZBIJAMO MITOVE O HRANI

Da li vitaminom C možete sprečiti prehladu, da li je uvek sveže povrće zdravije od kuvanog, da li noćni obroci dovode do gojenja, da li je zasita šargarepa dobra za vid...


Ovo su samo neka od pitanja koja muče savremenog čoveka decenijama unazad. Odgovori na njih će vas možda iznenaditi, jer nije sve onako kao što su nas savetovali i učili.



1. Pomorandže najbolji izvor vitamina C



Jagode zapravo sadrže više vitamina C (57mg/100g u odnosu na 42mg/100). Samo sedam jagoda vam daje dnevno preporučenu dozu vitamina C koji inače doprinosi normalnom funkcionisanju imunološkog sitsema.


2. Kuvanje voća i povrća smanjuje njegovu hgranljivu vrednost

Kuvanje uništava neke vitamine osetljive na toplotu kao što u folati i vitamin C. Međutim u nekim slučajevima, kuvanjem se zapravo oslobađaju dobre stvari iz namirnica.



Paradajz

Paradajz u sebi sadrži hemijsku komponentu koja se zove likopen, a koja se smatra antioksidansom. Kuvanje paradajza sa maslinovim uljem 15-30 minuta povećava sadržaj likopena, pa nutricionisti preporučuju da od paradajza

pripremite sos za testeninu, ribu ili piletinu.



Šargarepa


Kuvanje šargarepe zvuči pomalo nepotrebno, budući da je ovo povrće odlično i

sirovo, međutim kuvanje u vrućoj vodi otpušta antioksidanse zahvaljujući kojima se sačuva više karotenoida i vitamina C. Karotenoid pomaže u zaštiti tela od slobodnih radikala, pa je odličan za vaše zdravlje. Šargarepu možete i da ispečete i prelijete sa malo meda i javorovog sirupa.



Kupus

Kupus je bogat hranljivim materijama kako god ga konzumiramo, ali kuvanje kupusa povećava sadržaj gvožđa. Iako kupus sadrži istu količinu kalcijuma i sirov i skuvan, kako biste povećali količinu kalcijuma koje vaše telo zaista apsorbuje, možete da ga koristite sa ostalim namirnicama koje su bogate kalcijumom. Na primer, možete da napravite picu sa rikota sirom i prekrijete je sa malo kupusa.



Breskve

Breskve iz konzerve možda će vas na trenutak vratiti u detinjstvo, međutim tokom procesa konzervacije breskve se kuvaju, što u potpunosti izvlači njihove hranljive vrednosti. U konzervisanoj varijanti, vitamin C se sačuva i do 2 godine dok u frižideru ili na kuhinjskom šanku s vremenom gubi svoju snagu. Takođe, breskve iz konzerve sadrže i do 10 puta više folne kiseline, čiji nedostatak u organizmu može da dovede do anemije.


3. Od previše voća propadaju zubi.

Voće sa visokim udelom kiseline može oštetiti gleđ zuba ako se previše jede. Ali šećer u većini plodova voća neće vam oštetiti zube.



4. Kada jedete celer sagorevate više kalorija nego što unosite

Zapravo ne postoji hrana sa negativnim kalorijama. Iako celer ima nisku kalorijsku vrednost, visoku gustinu vode i mnogo vlakana, vaše telo i dalje ne koristi onoliko kalorija da ga preradi koliko ima u samom celeru.



5. Organsko voće je najzdravije

Postoji zanemarljiva nutritivna razlika između organskog i neorganskog voća.



6. Pijenje voćnog soka jednako je hranljivo kao i konzumiranje celog voća

Ceo plod voća sadrži vitalna vlakna i hranljive sastojke koji se uklanjaju kada se plod iscedi i pretvori u sok.



7. Sveže i sušeno voće su jednaki u nutritijentima

Toplota koja se koristi u sušenju voća može smanjiti količinu hranljivih sastojaka osetljivih na toplotu poput vitamina C. Međutim jedan komad sušenog voća sadrži slične nutritijente kao i sveže voće, samo u manjim porcijama.



8. Potrebno je sedam godina za varenje žvakaće gume

Iako vaš želudac ne vari žvakaću gumu na isti način kao i ostale namirnice, ona ipak prolazi kroz vaš sistem na isti način kao i ostale namirnice.



9. Voće ne bi trebalo jesti posle 14 časova

Voće je zdravo u bilo koje doba dana



10. Voće treba jesti samo na prazan stomak

Nema naučnih dokaza



11. Vitamin C za sprečavanje prehlade.

Vitamin C je hranljiva stvar koju vaše telo koristi za održavanje kostiju, mišića i krvnih sudova. Ljudska tela ne proizvode vitamin C, ali uvek ga možete dobiti kroz hranu često iz agruma, bobica i zelenog povrća. Iako se vitamin C često smatra efikasnim u sprečavanju prehlada i nezaobilazan je stastojak raznih dodataka za jačanje imuniteta, istraživači smatraju da nema koristi da vitamin C koristite za skraćivanje ili sprečavanje prehlade.



12. Šargarepa za bolji vid

Mit da konzumiranje šargarepe poboljšava vaš vid nastao iz propagande Drugog svetskog rata. Tokom bitke za Britaniju, britanske kraljevske vazduhoplovne snage tvrdile su da su njeni elitni piloti bili u stanju da noću sruše nemačke bombe jer stalni unos šargarepe poboljšava njihov noćni vid. U stvari, piloti RAF-a lako su mogli locirati neprijateljske letelice u mraku, jer su koristili radar, koji je od Nemaca čuvan u tajnosti. Propaganda je bila takav uspeh, da ljudi i danas veruju u nju.



13. Malo alkohola uveče za bolji san

Praksa da se popije malo alkoholno piće pre spavanja kako bi se spavalo čvrsto postoji vekovima. Međutim, studija u kojoj je učestvovalo 500 ljudi pokazuje da vam piće pre spavanja pomaže da brže zaspite, ali na kraju vam može upropastiti san. Oni učesnici koji su pili, bez obzira na količinu, brže su zaspali i proveli više vremena u dubokom snu tokom prve polovine noći. Međutim, kako je noć napredovala i alkohol počeo da deluje, oni su se češće budili, doživljavajući pojačan poremećaj sna.



14. Morska so zdravija od kuhinjske

Kad bi isparila voda iz okeana ili slanih jezera, dobili biste morsku so koja se obično podvrgava malo preradi i ostavlja iza sebe neke minerale koji dodaju boju i ukus. Kuhinjska so, s druge strane, vadi se iz podzemnih ležišta soli i zatim se visoko rafinira, kako bi se lakše koristila u kuvanju. U pogledu hranjive vrednosti, nema velike razlike između to dvoje. Prema težini, oni sadrže isti procenat natrijuma. Ne morate prelaziti na morsku so da biste povećali minerale koji se lako mogu dobiti iz druge hrane.



15. Jedenje kasno dovodi do gojenja

Deo saveta za dijetu "ne jedi posle ponoći“ postoji već duže vreme već. Ali kalorija je kalorija, koja ne može reći vreme i ne dodaje višak kilograma samo da bi vas kaznila zbog ponoćnog obroka. Vaše telo sagoreva kalorije 24/7, čak i kada spavate, pa je poželjno da večerate nekoliko sati pre spavanja kako biste organizmu omogućili da svari hranu i da joj postane najmanji obrok u danu. Ukupna količina kalorija koju konzumirate je važna više nego kada ih pojedete. Svaka dodatna kalorija iznad one količine koja vam je potrebna može završiti u vašem telu kao salo bez obzira da li se radi o jutarnjoj poslastici ili ponoćnoj užini.

https://www.kurir.rs/zabava/zdravlj...reme-da-znate-istinu-razbijamo-mitove-o-hrani

jel se slažete ? :D
 
jel se slažete ? :D


1. Tačno.

2. Tačno.

3. Tačno. Kiselina je ta koja šteti više.

4. Delimično tačno. Mislim da su tu pobrkani lončići. Postoji hrana koja ubrzava metabolizam, a celer svakako spada u tu vrstu hrane, što dovodi i do bržeg sagorevanja masti (pre nego li kalorija).

5. Netačno, organska hrana je najzdravija. Ne može jedan plastični paradajz da sadrži isto nutritivnih vrednosti kao volovsko srce. Ali sada znam da je to nešto ''sa zapada'' jer oni vole da dele na ''organsko i neorgansko''.

6. Delimično tačno. Vlakna mogu da pomognu, a sok bi trebalo popiti odmah nakon točenja. Oksidacija ne valja za sveže ceđen sok. Temperatura takođe mora biti optimalna, tako da je tačnije da je bolje pojestijabuku nego cediti u sok. Ali ako neko ne može da jede jabuku, onda sok neće da šteti.

7. Delimično tačno. Određeni minerali i vitamini će se svakako izgubiti tokom sušenja. Dok kod određenog voća će se povećati nivo masti. Sve zavisi.

8. Nisam siguran u ovo.

9. Netačno. Voće se može jesti u bilo koje doba dana ili noći, odnosno vremena koje provodimo aktivni. Voće bi trebalo da bude vrsta užine između obroka, kako bi se sitost zadržala, a unos tečnosti i kalorija ostao na minimalnom nivou. Takođe pospešuje organizam i varenje. Poenta je jesti često kako bi želudac radio češće i navikavao se na rad, pre nego li obilato pojesti.

10. Netačno. Voće se jede bilo kada, ali najbolje je između obroka.

11. Netačno. Vitamin C ne sprečava prehladu ili slično tome, ali ojačava imunitet protiv virusnih oboljenja. Drugim rečima, Vitamin C će doprineti sporijem delovanju virusnih oboljenja, što može da značajno pomogne u periodu od oko dve nedelje (koliko obično virusu treba da izađe iz sistema kašljanjem).

12. Nisam siguran u ovo.

13. Netačno. Alkohol ne pomaže za san, a to je najbitniji deo spavanja. Nekada su decu napijali vinom pred polazak na njivu. :lol:

14. Ja koristim četiri različite vrste soli. Jodirana so je bitna za ishranu. A proces sušenja soli, rafinisanja itd sve zavisi. Prirodnija so će imati više materijala koji se provuče. Tu može da bude svega, od govanaca galebova, do govanaca riba. Ali so prirodno ubija bakterije. Tako da ni u ovo nisam siguran.

15. Tačno. Jedenje noću kada je aktivnost manja je mnogo teža za organizam, pogotovo ako će se sedeti ili spavati. To nije mit.

Eto, od mene ukratko
 
Na primer beli luk kad se kuva izgubi sva svoja lekovita svojstva, znaci jedino sirov da se konzumira I pre toga ga izgnjeciti da bi se podstakla reakcija. Tako isto i za vocne sokove, ne treba cediti nego u blender.
Nije dobro vecerati meso jer treba puno vremena da bi se svarilo, oko nekih 8h, niti ugljene hidrate. Bolje jesti hranu bogatu vlaknima dakle voce I povrce. Dnevno utrosimo oko 1300 - 1500 kalorija pa makar ceo dan bili nepokretni i prelezali.
 
Ja paprika presnu ne mogu nikako jedem, sense nema.

Ja volim testo skoro živo.
Svi kažu da nikako ne valja, da može nešto da mi se desi, jedem godinama i ništa mi nije. Samo je problem gde da nađem...obično slučajno naletim na polupecen hleb ređe tortilju a pizzu uvek prepreku.

Nabavis onu mini pekaru:D
 
E to nisam znao, a koliko he potrebno se kuva? Dovoljno se stavi minut2 u kljucalu vodu ili mora se ceka smeksa?

Meni mnogo slatka sargarepa kad se dugo bari :confused:

Вариво од шаргарепе или шаргарепа као састојак јела које укључује и масноћу - супа, рецимо.
 
Najgluplji mitovi su vezani za "dijete" i za to šta jesti, šta ne jesti, kad jesti, kad ne jesti, i slično... ljudi sebi uvrte u glavu kojekakve gluposti vezane za "čudotvorne dijete" i "kako otopiti kilo sala dnevno bez gladovanja".

Teško druže moj, teško.
 
Najgluplji mitovi su vezani za "dijete" i za to šta jesti, šta ne jesti, kad jesti, kad ne jesti, i slično... ljudi sebi uvrte u glavu kojekakve gluposti vezane za "čudotvorne dijete" i "kako otopiti kilo sala dnevno bez gladovanja".

Teško druže moj, teško.
.
cela tajna je u "kaloriskom deficitu"

u prevodu, pojedi koliko hoćeš ali potroši više nego što pojedeš

ako pojedeš 3.000 kalorija, potroši 4.000 kalorija i omršavićeš

ne računa se ako u jednoj sekundi izgubiš 2.000 kalorija, kad ti ispadne burek iz ruku na ulici :D
 
Биљке су генерално врло мало хранљиве за нас, састоје се углавном од воде, целулозе коју не можемо да сваримо, шећера који је најнепотребнија вста хране, од отровних беланчевина за нас, оксалата који извлаче минерале из нашег тела, од полинезасићених масти које оксидирају у нашем организму и канцерогене су, минерала и витамина од којих се врло мали проценат апсорбује у нашем телу, а остатак иде на калцификацију крвних судова и камен у бубрегу.

:heart:

 
Биљке су генерално врло мало хранљиве за нас, састоје се углавном од воде, целулозе коју не можемо да сваримо, шећера који је најнепотребнија вста хране, од отровних беланчевина за нас, оксалата који извлаче минерале из нашег тела, од полинезасићених масти које оксидирају у нашем организму и канцерогене су, минерала и витамина од којих се врло мали проценат апсорбује у нашем телу, а остатак иде на калцификацију крвних судова и камен у бубрегу.

Све си лепо реко, ал код шећера си упрско, ЦЕО ЖИВИ СВЕТ живи на глукози, тј шећеру, од квасаца и гљива, преко дрвећа до човека и фока.
...
Само ми не помињи КЕТОЗУ, осим ако не мислиш да је нормално да човек се осећа на АЦЕТОН! Нико никада се није хранио кето дијетом, па ни ЛАВОВИ! Да, ни лавови нису у кетози, верово или не...
...
Ово остало се доста слажем, 75-80% ниво слагања, биљке су прецењене, тј оне које ТРЕБА да једемо ми не једемо, а то је шумско воће, лешници, итд....а оне које НЕ треба да једемо, ми једемо, итд, итд....поготово ПРЕСНЕ биљке су прецењене!
...
Баш ме занима откуд ти тако лош став прему шећеру??? И откуд ти то да је толико штетан?!
 
Све си лепо реко, ал код шећера си упрско, ЦЕО ЖИВИ СВЕТ живи на глукози, тј шећеру, од квасаца и гљива, преко дрвећа до човека и фока.
...
Само ми не помињи КЕТОЗУ, осим ако не мислиш да је нормално да човек се осећа на АЦЕТОН! Нико никада се није хранио кето дијетом, па ни ЛАВОВИ! Да, ни лавови нису у кетози, верово или не...
...
Ово остало се доста слажем, 75-80% ниво слагања, биљке су прецењене, тј оне које ТРЕБА да једемо ми не једемо, а то је шумско воће, лешници, итд....а оне које НЕ треба да једемо, ми једемо, итд, итд....поготово ПРЕСНЕ биљке су прецењене!
...
Баш ме занима откуд ти тако лош став прему шећеру??? И откуд ти то да је толико штетан?!
Ловци-сакупљачи су се током целе године хранили храном животињског порекла коју су ловили, изузев кратког периода током године када су сакупљали дивље сезонско воће и поврће, међутим то воће је садржало далеко мање шећера него данашње воће које људи гаје, а у исто време много више витамина и минерала. Од шећера се гоји, уношење шећера временом изазива отпорност на инсулин и шећерну болест, шећер је дрога која изазива зависност, од масти се брзо заситимо, од мало слатког желимо још више слатког сваки следећи пут, јер људско тело не поседује регулатор ситости за шећер као за маст, тако да ако једемо слатко обично уносимо превише шећера, који се онда претвара у вишак масти и таложи у нашем телу, изазива масну јетру, повећање телесне тежине, и сл. Шећер много брже сагорева у нашем организму него маст, и на тај начин изазива скокове и падове енергије, као и скокове и падове нивоа инсулина, плус обично нам у том тренутку не треба толико енергије да потрошимо, тако да увек постоји неки вишак који се претвори у маст. Најздравији извор енергије су засићене животињске масти које споро сагоревају у нашем организму, тако да се од мало масти лако заситимо, оне представљају стабилан извор енергије, такође у салу односно лоју се складиште минерали и витамини који се боље и лакше апсорбују у нашем телу него минерали и витамини из биљака.
 

Back
Top