- Poruka
- 92.520
Grigorij Raspućin,
Makarij,Theofan of Poltava and Rasputin 1909
Ko je bio Grigorij Raspućin, ruski iscelitelj, dobročinitelj i osoba od poverenja poslednjeg ruskog
cara Nikolaja II Romanova i carice Aleksandre?
Poznati istraživač ruskih religioznih kretanja V. D. Bonč – Brujevič smatrao je Grigorija Raspućina
jednom od najistaknutijih ličnosti svoje epohe. Iznoseći svoje utiske o susretima sa Raspućinom,
naučnik je posebno pričao: „Imao sam prilike da vidim mnoge zanesene ljude iz narodne sredine
koji tragaju za nečim, pobunjene, gorde, ‘koji se čine većim od gradova’, koji nekuda streme, koji
nešto grade i ruše, ali G. J. Raspućin je nekako drugačiji, ne liči na nas. Nema nikakvu političku
tačku gledišta, on teži da nešto stvori“. Za koga?
Carska porodica Romanovih
„Za narod mili treba živeti, na njega misliti…“ – voleo je da kaže.
Sveti Jovan Kronštatski verovao je u Grigorija Raspućina, smatrajući ga za istaknutog strastvenika
i molitvenika, to jest čoveka čija je molitva Bogu ugodna. Mnoštvo ljudi dolazilo je kod Raspućina sa
molbom da se pomoli za njihov posao, slali su mu telegrame i pisma. U arhivima je sačuvano mnogo
telegrama koji sadrže tu molbu. Za vernika početkom XX veka ta molba je bila potpuno prirodna.
Makarij,Theofan of Poltava and Rasputin 1909
Ko je bio Grigorij Raspućin, ruski iscelitelj, dobročinitelj i osoba od poverenja poslednjeg ruskog
cara Nikolaja II Romanova i carice Aleksandre?
Poznati istraživač ruskih religioznih kretanja V. D. Bonč – Brujevič smatrao je Grigorija Raspućina
jednom od najistaknutijih ličnosti svoje epohe. Iznoseći svoje utiske o susretima sa Raspućinom,
naučnik je posebno pričao: „Imao sam prilike da vidim mnoge zanesene ljude iz narodne sredine
koji tragaju za nečim, pobunjene, gorde, ‘koji se čine većim od gradova’, koji nekuda streme, koji
nešto grade i ruše, ali G. J. Raspućin je nekako drugačiji, ne liči na nas. Nema nikakvu političku
tačku gledišta, on teži da nešto stvori“. Za koga?
Carska porodica Romanovih
„Za narod mili treba živeti, na njega misliti…“ – voleo je da kaže.
Sveti Jovan Kronštatski verovao je u Grigorija Raspućina, smatrajući ga za istaknutog strastvenika
i molitvenika, to jest čoveka čija je molitva Bogu ugodna. Mnoštvo ljudi dolazilo je kod Raspućina sa
molbom da se pomoli za njihov posao, slali su mu telegrame i pisma. U arhivima je sačuvano mnogo
telegrama koji sadrže tu molbu. Za vernika početkom XX veka ta molba je bila potpuno prirodna.