Ptičji grip

Manga Hilux

Stara legenda
Poruka
84.676
Evropa već više od godinu dana doživljava najveću epidemiju ptičijeg gripa ikada zabeleženu na njenom tlu, saopštile su evropske zdravstvene vlasti i dodale da je 50 miliona živine ubijeno u zaraženim farmama.
„Evropa je od oktobra 2021. do septembra 2022. bila pogođena najvećom epidemijom visokopatogenog ptičjeg gripa“, navodi se u izveštaju Evropske uprave za bezbednost hrane, Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti i referentne laboratorije Evropske unije.
U izveštaju se dodaje da je 37 evropskih zemalja pogođeno tim virusom i da je otkriveno 2.500 žarišta na farmama.
Procenjuje se da je broj zaražene živine, pilića, ćurki i pataka mnogo veći od 50 miliona preventivno ubijenih životinja.
U periodu od 10. septembra do 2. decembra 2022. godine zabeleženo je gotovo 400 žarišta na farmama u 18 evropskih zemalja. Zemlje koje su najviše pogodjene su Francuska, Velika Britanija i Mađarska.
Virus je takođe otkriven kod divljih ptica, posebno kod vodenih ptica kao što su patke i labudovi, i to je verovatno uticalo na širenje ptičijeg gripa po farmama, dodaje se u izveštaju.

izvor N1
 
Ptičji grip predstavlja akutno virusno oboljenje respiratornog trakta praćeno povećanom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima, bolovima u grlu i kašljem i vrlo je slično običnom gripu.
Epidemiološki status
Još od 1997. godine naučnicima su poznate veće ili manje epidemije različitih tipova ptičjeg gripa, pre svega na prostorima Jugoistočne Azije, a 2003. tip ovog gripa obeležen sa H7N7 pojavio se na živinarskim farmama u Holandiji i njoj bližim delovima Nemačke. Aktuelni tip ptičjeg gripa, obeležen kao H5N1, pojavio se 2003. godine, a do današnjih dana registrovan je u Vijetnamu, Kambodži, Tajlandu, Kini, Rusiji.
Klinička slika
Inkubacija i simptomi su slični kao kod humanog tipa gripa. Zaraznost bolesnika odrasle dobi kod gripa je 3 do 5 dana, a kod ptičjeg gripa 7 dana dok je kod dece u prvom slučaju 7 dana, a u drugom 21 dan. Stopa umiranja (letalitet) kod gripa je ispod 0,05%, ukoliko nije u pitanju velika i teška pandemija novim tipom virusa, a kod ptičjeg gripa 30 do 70%.
Putevi širenja
Vodeći put prenošenja ovog oboljenja je pre svega direktan i indirektan kontakt sa sekretima i ekskretima ptica i živine, kontaminirana voda, hrana živinskog porekla, zagađena oprema, odeća i na kraju i vazdušni put, koji je kod običnog humanog tipa gripa, na prvom mestu. Osobe koje obolevaju od ovog tipa gripa, po pravilu rade sa živinom, u klanicama ili na primitivnim seoskim farmama. Uzročnik ptičjeg gripa preživljava u ptičjem izmetu 3 meseca, u vodi 4 dana na 22 stepena, a preko 30 dana na 0 stepeni Celzijusa. Kao i virus gripa, osetljiv je na temperature više od 56 stepeni Celzijusa. Inficirane patke izlučuju virus ptičjeg gripa od 11 do 17 dana.
Lečenje
Kod gripa se može koristiti antivirusna terapija (amantadin i rimantadin), dok ovi lekovi nemaju dejstva kod ptičjeg gripa. Od nedavno, u preventivne ili terapeutske svrhe za ptičji grip je na raspolaganju preparat firme 'Roche', 'Tamiflu' (oseltamavir).
Prevencija
Kod ptičjeg gripa obavezna je zaštitna oprema kod osoblja koje radi na suzbijanju epidemije i preporučuje se izolacija obolelih, što nije obavezno niti preporučljivo kod običnog gripa. Dezinfekcija nema značaja kod običnog gripa, a obavezna je kod ptičjeg oblika. Kod gripa je vakcinacija uspešno sredstvo prevencije dok još uvek nije proizvedena vakcina protiv ptičjeg gripa za humanu populaciju iako se na tome intezivno radi.
 

Back
Top