Proizvodnja i birokratija

moj drugi nalog

Primećen član
Banovan
Poruka
869
Novostvorena vrednost je dobit. To je ono što proizvođač stvara. Da li proizvodi maline ili uslugama povećava vrednost postojećoj robi - isto je. Roba i proizvodi uvećavaju vrednost.
Proizvođač, dakle, proizvodi novu vrednost i tako uvećava vrednost celog društva.

Proizvođaču treba pomoći da lakše i povoljnije radi i stvara društveni proizvod, novu vrednost. Evriće.
Pomoć, razumno, proizvođač očekuje od države.
A šta dobija?
Armiju knjigovođa, birokratije koja se zakačila na glavne arterije proizvodnje i bezdušno pije krv.
250 spavača su izglasali (prepisane) kolonijalne zakone kojima se zabranjuje proizvodnja sve dok se ne popune paragrafi stavke obrasci i modeli.
Neko ko proizvodi pvc stolariju realno ima potrebe za svega nekoliko radnika koji seku ramove i staklo.
Sada mora imati na platnom spisku i najplaćeniju osobu u firmi - knjigovođu - koji potpuno blokira nabavku, proizvodnju i prodaju sve dok država nije papirima namirena.
Novcem je država oduvek bila namirena, novac nikada nije bio problem.
Po novom više nema ni papira, firma mora da kupi knjigovođi preskupe i dozlaboga bagovite softvere, windouze, kompjutere, kartice, digitalne ključeve, da obezbedi internet i nesmetanu komunikaciju sa bankom, poreskom upravom,
sa komitentima - kupcima i dobavljačima - koji takođe imaju isti neizdrživi birokratski teret u svojim firmama.
Neizdrživ teret usporava i snažno ometa proizvodnju nove vrednosti. Košta i papirologije i vremena, a i živih para.

Birokratija nije sposobna da proizvodi bilo šta, osim još birokratije.
Birokratija je parazit. Od parazita se čiste čak i kučići, u protivnom umiru u mukama.
Proizvodnju treba očistiti od ove novopečene digitalne birokratije.
Vlasnik firme je sasvim dovoljno sposoban da brine o finansijama firme, a magacioner o stanju robe.
Knjigovođe nisu potrebne firmama, one su prinuda, namet, danak, harač. Oni ne služe proizvođaču nego samo državi.
Pa ako ne služe proizvođaču nego državi, neka ih onda država plaća, da ne parazitiraju na leđima onoga ko stvara vrednost.

Knjigašenje je toliko uzelo maha da su se pojavile armije ešarpa i kravata koji čak organizuju kongrese, dogovarajući kako da dodatno zamrse i zakomplikuju pravljenje izveštaja da bi postali nezamenljivi. Da bi postali skuplji.
Njihove ogromne plate (za rad koji proizvođaču do nedavno nije potreban) ulazi u prosek plata, pa sa istom proizvodnjom radnicima padaju plate da bi nekako nahranili i odobrovoljiti parazita.
Neositol-10.jpg

Da bi namirio i nahranio parazita, proizvođač mora da podigne cene, tako da mi, građani, na kraju platimo sve.
Umesto hranjenja parazita možda bi ipak trebalo razmišljati o čišćenju? :think:
PARAZITI.png
 
Uradila je.
Napravila je digitalne sertifikate, i sada pekar ne može da mota đevreke dok knjigovođa ne sravni ulazne fakture sa procentima doprinosa marže i opštih usklađivanja sa doprinosima i kalkulacijom ulaznoizlaznim po modelu 124 po komfornoj metodi obračuna fiskalnih knjiženja umanjenih za realizaciju digitalne agende a u svrhu i po članu 132 tačka 1 stav 2 dopune izmena i dopuna zakona o izmenama i dopunama po uplati modela 16 i 164 za proizvodnju...
*****.
Pekar mora da uzme brašno iz magacina, knjiži se umanjenje u magacinu i prebacuje u proizvodnju, knjiži se nalog za proizvodnju, proveravaju se sertifikati i usklađenost sa normama i propisima po opštem zakonu sa kojim se usklađuje pravilnik. Ispečen đevrek se knjigovodstveno skida sa stanja u proizvodnji i prebacuje u prodaju. Prodaja izdaje račune za prodat đevrek i knjigovodstveno se skida sa stanja prodaje uz uračunavanje opšte poreske stope, troškova proizvodnje na koje se ponovo uračunava porez i novac se prebacuje na rečun sa koga će knjigovodstveno biti odvojena marža, doprinosi, troškovi za novu nabavku i dobit, ona dobit koja se može skinuti sa računa tek na kraju godine uz pravdanje i umanjenu poresku stopu od 10% na koju je osnivač-vlasnik dužan da plati porez po opštoj poreskoj stopi, uz predavanja završnog računa sa bilansom stanja i bilansom uspeha.

Nekada bi pekar lepo kupio brašno, pravio đevreke, prodavao i na kraju svakog dana odvojio desetak za državu.
Svima je bilo dobro.
A danas imate Savez Računovođa i Revizora Srbije. Digitalne Srbije. Kolonije.
 
Е, ал' знаш оно кад грађанин каже "оћу да држава брине о томе да ме газда уредно пријавио. Оћу да држава тера газду да ми плаћа доприносе, оћу да држава пази од какво место се прави "Златиборац", оћу да држава обезбеди мени бесплатно школство, бесплатно здравство, оћу да држава казни произвођача чоколаде што ми прави чоколаду од 80 грама уместо од 100 грама, оћу да држава казни са милјон динара пекара што му пацов иде по пицу, оћу да држава забрани рад недељом...и сад..могу ја до сутра шта сам све чуо и прочитао да грађани траже од државе.


Држава им само испуњава жеље.
 
Država je prestala da bude država kada je prihvatila i izglasala kolonijalne zakone. Neke čak neprevedene, na engleskom.
Kolonijalista ne donosi u koloniju zakone koji u njegovoj zemlji važe, koji podstiču razvoj i napredak,
nego zakone koji regulišu odnos kapoa i logoraša.
Takav zakon ne služi da se privredno razvije kolonija (osim puteva i pruga koji su potrebni za izvlačenje bogatstva),
nego da se iscede životni sokovi.
Mogu logoraši tražiti od kapoa štagod žele, on ima sva ovlašćenja da bičuje i izvlači dobit za kolonizatora.
Od stvarnog vlasnika kolonije ne mogu tražiti ništa, jer ga ne vide i ne prepoznaju.

Veštački ojačana birokratija su kapoi. Birokrate su direktni zastupnici kolonijalnih interesa.
Kolonijalni interes je da se sve zatre, zatvori, osiromaši i opljačka.
 
Država je prestala da bude država kada je prihvatila i izglasala kolonijalne zakone. Neke čak neprevedene, na engleskom.
Kolonijalista ne donosi u koloniju zakone koji u njegovoj zemlji važe, koji podstiču razvoj i napredak,
nego zakone koji regulišu odnos kapoa i logoraša.
Takav zakon ne služi da se privredno razvije kolonija (osim puteva i pruga koji su potrebni za izvlačenje bogatstva),
nego da se iscede životni sokovi.
Mogu logoraši tražiti od kapoa štagod žele, on ima sva ovlašćenja da bičuje i izvlači dobit za kolonizatora.
Od stvarnog vlasnika kolonije ne mogu tražiti ništa, jer ga ne vide i ne prepoznaju.

Veštački ojačana birokratija su kapoi. Birokrate su direktni zastupnici kolonijalnih interesa.
Kolonijalni interes je da se sve zatre, zatvori, osiromaši i opljačka.

Ккоји је закон држава усвојила непреведен, на енглеском?

Чуо сам за Бугаре да су тако нешто радили? Али а србију не. КОји закон?

Кажи који, да не испадне да измишљаш.
 

Back
Top