Proglašenje pobednika na temu DEO ILI CEO

Poruka
51.037
Ovako ste glasali :):

Priča br. 1 (sanja*) - 17 poena
Priča br. 2 (Coco Bill) - 0
Priča br. 3 (Hakim) - 8
Priča br. 4 (Konj na belom princu) - 13
Priča br. 5 (Don Hose) - 21
Priča br. 6 (N. Prospekt) - 1
Priča br. 7 (Shonery) - 6

Dakle, Don Hose, svaka čast! :D
Ti ćeš se obogatiti zahvaljujući forumskim konkursima i mojim novčanim nagradama! A vala i naputovao si se: Bora Bora, Maldivi ... :zper:

Ovog puta, nagrada je jednonedeljni boravak u Petrogradu i štampanje zbirke tvojih priča u tiražu od 500 primeraka (broširano, ilustrovano, pun kolor).
Promocija knjige krajem avgusta, ovde.
Smišljaj novu temu, ali novi konkurs će tek u avgustu. Vreme je godišnjih odmora.

Živeli! :vatromet::orkestar:
 
Upravo sam se vratio sa Maldiva, bez para jelte, i vidim da treba da cestitam.
:vatromet::vatromet::vatromet:

Price su poredjane bas onako kako bih ih ja poredjao.

Nadam se da ce pobednik smisliti neki malo bolji naslov, ovaj je bio katastrofa
:) Ali ste bili super.

Naslov me je baš inspirisao.
Ciljao sam pravo u metu.
_DSC2863-1.jpg


Hvala svima koji su čitali i glasali.
Pošto ne mogu da čakam avgust, odmah predlažem temu.

Tema za naredni konkurs je VRELINA.

Zahvaljujem Borcu na nagradnom putovanju.
Prijaće mi petrogradska klima.

I da, kao šte mogli primetiti, Don Hose je žensko. (doduše, bez naglašenih ženskih atributa):)
 
Cestitam pobedniku!

Sanja, ma tema mi apsolutno nije imala veze sa naslovom, nego sam uhvatio nekih pola sata-sat pred kraj objave konkursa, pa reko ajde da objavim bilo sta posto nisam odavno imao nikakve napisanije cisto da ucestvujem :D. Nadam se da cu za narednu temu imati malo vise vremena da se posvetim pisanju i fokusiranju na temu.
Ali posto vidim da je tek u avgustu sledeci konkurs, do tada cu imati vremena.

Uzivajte u odmoru pa se cujemo do tada! ;)
 
Hej, vratite se, moramo proglasiti jos jednog pobednika.
Moja malenkost se vrzmala i u
[/B]. Uslovno gostuje, jer su iz okoline.

Hakim je arapsko ime i baš mi je dobrodošlo da ga upotrebim u priči.
Arapi su osvojivši veliki deo Španije sa sobom doneli mnoga znanja i preneli ih zapadnoj Evropi čemu se protivila crkva. U udžbenicima piše:

"Tермин »Арабљани« у културном погледу јесте услован термин и не обухвата само Арабљане него и Персијанце, Грке, Сирце, Јевреје, Копте, Бербере и Визиготе који су писали и говорили арапски...Сирски филозофи и лекари били су у VIII—IX веку први посредници између Арабљана и старогрчке науке. Под калифом Мамуном (813—833 г.) широко се развила делатност на превођењу старогрчких научних и филозофских дела на арапски језик. Истовремено, укрштајући се са грчко-сирским утицајем, вршио се и индо-ирански утицај. Традиција ставља у време Мансура (754—-775 г.) преводе главних дела Галена, Хипократа, Птолемеја и Еуклида. У току IX—XI века научници калифата детаљно су се упознали са делима Аристотела, Платона и неоплатоничара. У XI веку Арабљани су не само савладали него и знатно проширили и продубили научна достигнућа Грка у области анатомије, физиологије и зоологије, као и астрономије и математике; у области географије Арабљани су широко разрадили грчко учење о климатским појасевима и нарочито о утицају климе на културни развитак народа. То учење изложено је код истакнутог географа Јакута (1179—1229 г.) и дубоко образложено код Ибн-Халдуна (1322—1406 г.). Први присан контакт арапске културе са западно-европском датује из доба крсташких ратова, за време којих су Арабљани показали своју неоспорну културну надмоћност.

Али се непосреднији и трајнији утицај арапске културе на Западну Европу вршио преко Кордовског калифата. Култура те државе била је највиша и водећа у Западној Европи. У муслиманској Шпанији претстављали су моћне расаднике знања и жаришта развитка културе универзитети у Кордови, Севиљи, Малаги и Гренади; на њима су поред теологије и правних наука са успехом предаване астрономија, математика, хемија и медицина, а број студената пео се на хиљаде. Гренадски универзитет, основан средином XIV века, посећивали су многи кастиљци, провансалци и други Европејци. Калифска библиотека у Кордови имала је у X веку око 400.000 томова.
Арабљани су разрадили учење о сферном облику земље. То се учење појавило 1410 г. у латинском преводу и извршило непосредан утицај на Колумба. Астрономска дела шпанских Арабљана стављена су у темељ европске астрономије. Астрономске таблице које се приписују Алфонзу X (у ХШ веку) биле су резултат арапских посматрања и прорачуна. Астроном Заркали (1029—1087 г.) био је истакнути астроном-посматрач и усавршио је астролабију. Његово дело у латинском преводу цитирао је Коперник. Арапски називи звезда у модерној астрономији сведоче о заслугама Арабљана у тој науци. Алгебру, тригонометрију и аналитичку геометрију основали су Арабљани. Арапски математичари примили су од Индуса, усавршили и предали Европљанима цифре које су све до данас познате као »арапске цифре«; они су увели и нову цифру — нулу, што је омогућило да се сваки број изрази цифрама.

О културном утицању Арабљана на Европу сведочи низ научних термина и речи из свакодневног живота, које су из арапског примили сви европски народи — алгебра, алхемија, алманах, алкохол, логаритам, цифра, зенит, тарифа, диван, амулет итд..."

Imao sam potrebu da ovim tekstom iz udžbenika za VI razred dočaram atmosferu u kojoj je živeo i radio moj izmaštani lik, pisar Pijetro, koji se spasio dominikanskog reda, vodećeg instrumenta za sprovođenje inkvizitorske delatnosti.
 
Nisam mogao samo za Don Hozeovu priču da glasam...:lol:
Inače me priča asocira i na Ime ruže i na Jevrejina lutalicu...Ali pitanje
je da li je ovu drugu od Francuza D Orsmona autor pročitao...
Pre se radi o tom da smo mi ljudi veoma slični i da nas iste brige i pitanja gnjave...:mrgreen:
Da je u pitanju veoma originalno delo govori binarni kod na kraju priče...Pasvord Svetog grala!:hahaha::mrgreen:
(Sory,ovo je Hoze jače od mene...:manikir:)
 
Nisam mogao samo za Don Hozeovu priču da glasam...:lol:
Inače me priča asocira i na Ime ruže i na Jevrejina lutalicu...Ali pitanje
je da li je ovu drugu od Francuza D Orsmona autor pročitao...
Pre se radi o tom da smo mi ljudi veoma slični i da nas iste brige i pitanja gnjave...:mrgreen:
Da je u pitanju veoma originalno delo govori binarni kod na kraju priče...Pasvord Svetog grala!:hahaha::mrgreen:
(Sory,ovo je Hoze jače od mene...:manikir:)


"Jevrejina lutalicu" nisam čitao, a "Ime ruže" sam pročitao sa zadovoljstvom, i možda to ne bih uradio da nisam gledao film koji me je motivisao. Posle sam od Eka pročitao i "Fukoovo klatno", ali nije ostavilo tako snažan utisak kao prvo delo.

Kad sam počeo da pišem priču, u svesti mi je bio Dekart, ali je priča nekako sama sebe smestila u predrenesansno vreme, a da nisam imao nameru da se vežem za motive Umberta Eka.

Čim sam video tvoje zapažanje, setio sam se da je kod mene u podsveti, poput nekog računarskog programa koji radi u pozadini, izbijala povermeno slika skriptarnice iz tog filma.
 

Back
Top