Profil mafijaške grupe sa Balkana: Čak 77% se bavi drogom, polovina ima legalne poslove, većina angažuje stručnjake iz visokih tehnologija

Straks92

Stara legenda
Moderator
Poruka
90.463

PROFIL MAFIJAŠKE GRUPE SA BALKANA Čak 77% se bavi drogom, polovina ima legalne poslove, većina angažuje stručnjake iz visokih tehnologija​


Najveći procenat organizovanih kriminalnih grupa na Balkanu ima homogenu i čvrstu hijerarhiju, s jasno definisanim ulogama svakog člana. Vođe i ključne članove OKG povezuju zajednička kriminalna prošlost, etnička pripadnost, prijateljske i rodbinske veze. U kriminalnim aktivnostima vrlo često učestvuju i članovi najuže porodice, uključujući bračne i vanbračne partnere. U istraživanju MUP se navodi i da nižerangirani članovi OKG uglavnom pripadaju mlađoj populaciji, tako da nemaju kriminalnu prošlost ili su tek na početku kriminalne karijere.

Delovanje OKG svih nivoa organizovanosti odlikuje povremeno angažovanje specijalista iz određenih oblasti, kao što su finanijski, hemijski i stručnjaci iz oblasti informacionih tehnologija, stručnjaci za izradu eksplozivnih naprava, specijalnih bunkera na vozilima, različitih falsifikovanih dokumenata itd. Radi lakše koordinacije i obezbeđenja logističke podrške, OKG koje deluju na međunarodnom nivou formiraju tzv. ćelije i razvijaju mrežu saradnika, naročito duž rute delovanja i u žarišnim gradovima i lukama. Za razliku od hijerarhijski ustrojenih OKG, u Srbiji deluje i manji broj mrežno strukturiranih OKG, motivisanih isključivo nelegalnim sticanjem profita, koje svoje aktivnosti veoma brzo prilagođavaju zahtevima kriminalnog tržišta - navodi se u SOCTI.

Najvažnija kriminalna aktivnost većine organizovanih kriminalnih grupa jesu krijumčarenje i trgovina narkoticima (oko 77 odsto od ukupnog broja OKG). Polovina od ukupnog broja OKG je polikriminalna, odnosno istovremeno se bavi i drugim kriminalnim aktivnostima, kao što su: krijumčarenje vatrenog oružja, vozila, ljudi, akciznih i drugih vrsta roba, imovinski delikti, trgovina ljudima, falsifikovanje isprava, krijumčarenje i distribucija falsifikovanog novca, pranje novca, poreske utaje itd).

Dok se u Srbiji najviše oduzima marihuana, činjenica je da ovaj narkotik nije primaran za velike kriminalne grupe, te i da je njihov fokus na kokainu i zemljama Zapadne Evrope. Najvažnije rute krijumčarenja droga neprestano se menjaju. Aktuelna migraciona kretanja, izazvana konfliktima u afroazijskim zemljama, utiču na promene tih ruta kroz Srbiju. Na promenu ruta uticala je pojačana kontrola policije na putnim pravcima i graničnim prelazima kojima se migranti kreću, a koje OKG koje krijumčare drogu kroz Srbiju, zbog povećanog rizika od otkrivanja, žele da izbegnu.

Srpske OKG odlikuju stroga hijerarhijska ustrojenost, precizna unutrašnja organizacija, jasna podela poslova, fleksibilnost, kao i primena mera zaštite od otkrivanja. U krijumčarenju svih vrsta droga korupcija se koristi kao sredstvo za obezbeđenje transporta, prelazak državnih granica, obezbeđenje ruta, prodaju droge i pranje novca. Savremeni razvoj tehnologija utiče i na proizvodnju i distribuciju svih vrsta droga. Najveću opasnost prilikom njihove prodaje u Srbiji predstavlja upotreba tzv. mračne mreže na internetu (Dark Net) - piše u izveštaju u kojem se dodaje da se proizvodnja kokaina odvija na području zemalja Južne Amerike, u čemu prednjače Bolivija, Kolumbija i Peru.

Svoj maksimum je dostigla 2016. godine, kada je proizvedeno ukupno 1.410 tona, što je uticalo na pojačano krijumčarenje i veću dostupnost kokaina na tržištu zemalja Evropske unije (EU). Nastavljena je tendencija krijumčarenja kokaina ka evropskom kontinentu pomorskim putem (trgovačkim brodovima i prekookeanskim jedrilicama), ustaljenim rutama preko Karipskog mora i Zapadne Afrike. Obim zaplena i zaplenjene količine kokaina u Evropi dostigao je najviši nivo ikada. Čistoća zaplenjenog prokrijumčarenog kokaina, koji je bio namenjen za uličnu prodaju, procentualno je najveća u poslednjih desetak godina. Manje i do sada neprimetne grupe uključuju se na ilegalno tržište posredstvom društvenih mreža i mračne mreže. Kokain koji se prokrijumčari na područje zemalja Zapadnog Balkana uglavnom je namenjen za potrebe lokalnog tržišta. Članovi balkanskih OKG uspostavljaju neposredne kontakte s narko-kartelima u zemljama Južne Amerike, čime se nastavlja tendencija udruživanja više OKG zbog zajedničkog transporta - piše u SOCTI.

Najčešće rute kojima se kokain krijumčari vode iz zemalja Južne Amerike ka evropskim lukama u Španiji, Francuskoj, Holandiji, Belgiji, Nemačkoj, Grčkoj i Italiji, odakle se dalje distribuira ka zemljama Jugoistočne Evrope. Kako bi se izbegle sve strože kontrole u zapadnoevropskim pomorskim lukama, dugogodišnje rute za krijumčarenje kokaina menjaju se u poslednje vreme i uspostavljaju nove – preko Sredozemnog i Crnog mora do pojedinih luka na teritoriji Rumunije, Turske, Bugarske i ostalih crnomorskih zemalja. Kokain najčešće stiže u Srbiju iz Zapadne Evrope tako što se krijumčari u teretnim vozilima, autobusima i drugim, putničkim prevoznim sredstvima, krijumčarskim rutama iz pravca Hrvatske, Mađarske i Crne Gore.

Bezbednosne strukture navode i da je čistoća kokaina koji se krijumčari u Srbiju prilično visoka. U pojedinim slučajevima, kokain avionom prenose "mule“ ili "gutači" (gutanje ili skrivanje droge u telesnim šupljinama). Jedan od vidova krijumčarenja jesu i poštanske pošiljke, kada su i pošiljalac i primalac obično lica s falsifikovanim dokumentima. Kokain se u poslednjem slučaju najčešće naručuje preko mračne mreže, a plaća kriptovalutama

Jedna od pretnji koje su rezultat delovanja OKG koje se bave krijumčarenjem kokaina jeste i novac stečen njegovom prodajom. Trećina tako stečenog novca ulaže se u kupovinu novih količina kokaina, dok se preostale dve trećine plasiraju u legalne tokove. Najčešće se taj novac prenosi na bankovne račune ofšor kompanija, koje ga potom ulažu u kompanije koje posluju u zemljama u regionu, posebno u oblasti građevinarstva i turizma, ali i za otvaranje ugostiteljskih objekata i kladionica. Navedene kriminalne aktivnosti veoma je teško povezati s krivičnim delima izvršenim u inostranstvu.

https://www.blic.rs/vesti/hronika/p...=push&utm_campaign=2022-04-22-Profil-mafijake
 
Ovo je naravno dobar scenario za film, ali nije realnost u Srbiji....tacnije 90% je laz.
Kao prvo kriminalci ne bi mogli godinama da opstaju da se pitaju obicni policajci, nego se u "istraznih radnji" godinama prolongira i pustaju kriminalci da legalno posluju, zataskavaju ubistva, kriju dokazi i kada se politika malo promeni uhapse nekoga, a uvek je to neki "narko boss" za koga ne kazu ni jedan dokaz, pa se na kraju posle nekoliko godina isti oslobodi zbog nedostatka dokaza na koje se cekalo jos nekoliko godina.
Dakle, to i nisu bili kriminalci, ali zato oni koji ne rade svoj posao savesno jesu kriminalci, jer su u najmanju ruku omogucili kriminal, a naravno da se i sami bave istim, jer mogu da zataskaju dokaze. Za one za koje i nema dokaza jer nisu kriminalci, ali smetaju kriminalu javnih tuzioca, istraznih sudija i direktnim izvrsiocima jer nesto znaju, postupci se i ne vode, vec raznim ucenama se nateraju da priznaju i pristanu na kaznu, najcesce pretnjama i hapsenjem familije. To je profil kriminalnih grupa u pravosudju, od njih se siri i na druge kriminalne grupe, gradjevinu, monetarni kriminal, IT sektor, elektro i telekomunikaciona mafija, arhitektura.....
Sada je najaktuelnija izvrsiteljska mafija....izvrsitelji su ovlasceni da naplacuju potrazivanja javnih preduzeca za koja se sada, a nije bilo dugo, da raspolazu dokumentacijom dugovanja i to ne bi bilo sporno, medjutim javna preduzeca su duzna, po zakonu da uz izvrsnu ispravu dokazu da su obavestili duznika o dugu i da dokaz dostave izvrsitelju, medjutim, ovaj dokaz ne postoji u vecini slucajeva jer se javna preduzeca ponasaju kao nepismena deca kojoj je neko uzeo igracku, a izvrsitelji protivno zakonu nasilnicki izvrsavaju naplatu, jer bi morali da odbiju svako izvrsenje bez dokaza o obavestenju. Dalje, pored naplate dugovanja i svojih troskova, izvrsitelji blokiraju racun duznika i skinu s njega sve pare i stave na svoj racun, ma koliko duznik bio duzan da plati, znaci razlika izmedju naplacenog i novca duznika lezi na njihovom racunu proizvoljno vreme, a duzniku je blokiran racun na koji stizu uplate i prebacuju se na racun izvrsitelja.
Tako privatnik sa ovlascenjem drzave pljacka duznike i za 1000 dinara duga uzimaju 10000, 100000, tudjih para.
Njihov profil je svakako kriminalan, a posto ih niko ne opominje i ne kaznjava, radi se o jos nekoliko lica pored kriminalnog izvrsitelja, jer bi izvrsitelj morao banci da podnese resenje o skidanju duga, sto ovaj ne cini, a banka isplacuje sa tudjeg racuna, pa onda lica u pravosudju koja vrse kontrolu rada izvrsitelja, pa oni koji rade u kancelariji i sprovode naloge o pljacki.
A ovo je samo vrh ledenog brega kriminalnih bandi u Srbiji, gde narko bande cine 10% i nisu najgore.
 
Poslednja izmena:
Naravno, najvece mafijaske grupe su one oko advokata kao bossa, gde se obavezno nalaze javni tuzioci, sudije, politicari, razni referenti iz oblasti kojom se advokat bavi. U beogradu je to zavidan broj grupa najmanje 30% adokata ima svoju grupu, ostali se snalaze oko njih zakonitim radom.
Da li su slucajno sinovi vodecih advokata u komorama postali izvrsitelji, koji rade protiv zakona, tacnije kriminalno?
Da li slucajno, advokati raznih kriminalaca kontrolisu krivicne, finansijske i druge postupke, umesto da to rade sudije?

Kako radi medicinska mafija bilo bi predugacko, ali je ona takodje jedna od jacih mafija i pored one advokatske mafije najbezobzirnija, skoro da svima narod veruje iako im iza ledja prica sta sve rade nezakonito, kod lekara je kradja beba i naplacivanje lekova (koji su donirani) od roditelja tesko obolele dece najbezobzirniji. O ubistvima da ne govorimo. Da ne ulazimo u nemoral za koji placa farmakomafija, koja je u samom vrhu nepostovanja zakona i bez podrske drzavnih cinovnika ne bi mogla da funkcionise, ali se od njih i polazi kao od bossova, recimo...da bi na trziste Srbije stigao neki lek naplacuju se velike pare koje se ne pojavljuju u drzavnoj kasi, pa onda licenca da bi uopste moglao lek da se pojavi, pa lista lekova koje odobrava RFZO koja se menja u zavisnosti od toga koliko je neko platio da se lista menja.
 
Poslednja izmena:

PROFIL MAFIJAŠKE GRUPE SA BALKANA Čak 77% se bavi drogom, polovina ima legalne poslove, većina angažuje stručnjake iz visokih tehnologija​


Najveći procenat organizovanih kriminalnih grupa na Balkanu ima homogenu i čvrstu hijerarhiju, s jasno definisanim ulogama svakog člana. Vođe i ključne članove OKG povezuju zajednička kriminalna prošlost, etnička pripadnost, prijateljske i rodbinske veze. U kriminalnim aktivnostima vrlo često učestvuju i članovi najuže porodice, uključujući bračne i vanbračne partnere. U istraživanju MUP se navodi i da nižerangirani članovi OKG uglavnom pripadaju mlađoj populaciji, tako da nemaju kriminalnu prošlost ili su tek na početku kriminalne karijere.

Delovanje OKG svih nivoa organizovanosti odlikuje povremeno angažovanje specijalista iz određenih oblasti, kao što su finanijski, hemijski i stručnjaci iz oblasti informacionih tehnologija, stručnjaci za izradu eksplozivnih naprava, specijalnih bunkera na vozilima, različitih falsifikovanih dokumenata itd. Radi lakše koordinacije i obezbeđenja logističke podrške, OKG koje deluju na međunarodnom nivou formiraju tzv. ćelije i razvijaju mrežu saradnika, naročito duž rute delovanja i u žarišnim gradovima i lukama. Za razliku od hijerarhijski ustrojenih OKG, u Srbiji deluje i manji broj mrežno strukturiranih OKG, motivisanih isključivo nelegalnim sticanjem profita, koje svoje aktivnosti veoma brzo prilagođavaju zahtevima kriminalnog tržišta - navodi se u SOCTI.

Najvažnija kriminalna aktivnost većine organizovanih kriminalnih grupa jesu krijumčarenje i trgovina narkoticima (oko 77 odsto od ukupnog broja OKG). Polovina od ukupnog broja OKG je polikriminalna, odnosno istovremeno se bavi i drugim kriminalnim aktivnostima, kao što su: krijumčarenje vatrenog oružja, vozila, ljudi, akciznih i drugih vrsta roba, imovinski delikti, trgovina ljudima, falsifikovanje isprava, krijumčarenje i distribucija falsifikovanog novca, pranje novca, poreske utaje itd).

Dok se u Srbiji najviše oduzima marihuana, činjenica je da ovaj narkotik nije primaran za velike kriminalne grupe, te i da je njihov fokus na kokainu i zemljama Zapadne Evrope. Najvažnije rute krijumčarenja droga neprestano se menjaju. Aktuelna migraciona kretanja, izazvana konfliktima u afroazijskim zemljama, utiču na promene tih ruta kroz Srbiju. Na promenu ruta uticala je pojačana kontrola policije na putnim pravcima i graničnim prelazima kojima se migranti kreću, a koje OKG koje krijumčare drogu kroz Srbiju, zbog povećanog rizika od otkrivanja, žele da izbegnu.

Srpske OKG odlikuju stroga hijerarhijska ustrojenost, precizna unutrašnja organizacija, jasna podela poslova, fleksibilnost, kao i primena mera zaštite od otkrivanja. U krijumčarenju svih vrsta droga korupcija se koristi kao sredstvo za obezbeđenje transporta, prelazak državnih granica, obezbeđenje ruta, prodaju droge i pranje novca. Savremeni razvoj tehnologija utiče i na proizvodnju i distribuciju svih vrsta droga. Najveću opasnost prilikom njihove prodaje u Srbiji predstavlja upotreba tzv. mračne mreže na internetu (Dark Net) - piše u izveštaju u kojem se dodaje da se proizvodnja kokaina odvija na području zemalja Južne Amerike, u čemu prednjače Bolivija, Kolumbija i Peru.

Svoj maksimum je dostigla 2016. godine, kada je proizvedeno ukupno 1.410 tona, što je uticalo na pojačano krijumčarenje i veću dostupnost kokaina na tržištu zemalja Evropske unije (EU). Nastavljena je tendencija krijumčarenja kokaina ka evropskom kontinentu pomorskim putem (trgovačkim brodovima i prekookeanskim jedrilicama), ustaljenim rutama preko Karipskog mora i Zapadne Afrike. Obim zaplena i zaplenjene količine kokaina u Evropi dostigao je najviši nivo ikada. Čistoća zaplenjenog prokrijumčarenog kokaina, koji je bio namenjen za uličnu prodaju, procentualno je najveća u poslednjih desetak godina. Manje i do sada neprimetne grupe uključuju se na ilegalno tržište posredstvom društvenih mreža i mračne mreže. Kokain koji se prokrijumčari na područje zemalja Zapadnog Balkana uglavnom je namenjen za potrebe lokalnog tržišta. Članovi balkanskih OKG uspostavljaju neposredne kontakte s narko-kartelima u zemljama Južne Amerike, čime se nastavlja tendencija udruživanja više OKG zbog zajedničkog transporta - piše u SOCTI.

Najčešće rute kojima se kokain krijumčari vode iz zemalja Južne Amerike ka evropskim lukama u Španiji, Francuskoj, Holandiji, Belgiji, Nemačkoj, Grčkoj i Italiji, odakle se dalje distribuira ka zemljama Jugoistočne Evrope. Kako bi se izbegle sve strože kontrole u zapadnoevropskim pomorskim lukama, dugogodišnje rute za krijumčarenje kokaina menjaju se u poslednje vreme i uspostavljaju nove – preko Sredozemnog i Crnog mora do pojedinih luka na teritoriji Rumunije, Turske, Bugarske i ostalih crnomorskih zemalja. Kokain najčešće stiže u Srbiju iz Zapadne Evrope tako što se krijumčari u teretnim vozilima, autobusima i drugim, putničkim prevoznim sredstvima, krijumčarskim rutama iz pravca Hrvatske, Mađarske i Crne Gore.

Bezbednosne strukture navode i da je čistoća kokaina koji se krijumčari u Srbiju prilično visoka. U pojedinim slučajevima, kokain avionom prenose "mule“ ili "gutači" (gutanje ili skrivanje droge u telesnim šupljinama). Jedan od vidova krijumčarenja jesu i poštanske pošiljke, kada su i pošiljalac i primalac obično lica s falsifikovanim dokumentima. Kokain se u poslednjem slučaju najčešće naručuje preko mračne mreže, a plaća kriptovalutama

Jedna od pretnji koje su rezultat delovanja OKG koje se bave krijumčarenjem kokaina jeste i novac stečen njegovom prodajom. Trećina tako stečenog novca ulaže se u kupovinu novih količina kokaina, dok se preostale dve trećine plasiraju u legalne tokove. Najčešće se taj novac prenosi na bankovne račune ofšor kompanija, koje ga potom ulažu u kompanije koje posluju u zemljama u regionu, posebno u oblasti građevinarstva i turizma, ali i za otvaranje ugostiteljskih objekata i kladionica. Navedene kriminalne aktivnosti veoma je teško povezati s krivičnim delima izvršenim u inostranstvu.

https://www.blic.rs/vesti/hronika/p...=push&utm_campaign=2022-04-22-Profil-mafijake
I saradjuju sa Milom.
 

Back
Top