- Poruka
- 90.463
PROFIL MAFIJAŠKE GRUPE SA BALKANA Čak 77% se bavi drogom, polovina ima legalne poslove, većina angažuje stručnjake iz visokih tehnologija
Najveći procenat organizovanih kriminalnih grupa na Balkanu ima homogenu i čvrstu hijerarhiju, s jasno definisanim ulogama svakog člana. Vođe i ključne članove OKG povezuju zajednička kriminalna prošlost, etnička pripadnost, prijateljske i rodbinske veze. U kriminalnim aktivnostima vrlo često učestvuju i članovi najuže porodice, uključujući bračne i vanbračne partnere. U istraživanju MUP se navodi i da nižerangirani članovi OKG uglavnom pripadaju mlađoj populaciji, tako da nemaju kriminalnu prošlost ili su tek na početku kriminalne karijere.
Delovanje OKG svih nivoa organizovanosti odlikuje povremeno angažovanje specijalista iz određenih oblasti, kao što su finanijski, hemijski i stručnjaci iz oblasti informacionih tehnologija, stručnjaci za izradu eksplozivnih naprava, specijalnih bunkera na vozilima, različitih falsifikovanih dokumenata itd. Radi lakše koordinacije i obezbeđenja logističke podrške, OKG koje deluju na međunarodnom nivou formiraju tzv. ćelije i razvijaju mrežu saradnika, naročito duž rute delovanja i u žarišnim gradovima i lukama. Za razliku od hijerarhijski ustrojenih OKG, u Srbiji deluje i manji broj mrežno strukturiranih OKG, motivisanih isključivo nelegalnim sticanjem profita, koje svoje aktivnosti veoma brzo prilagođavaju zahtevima kriminalnog tržišta - navodi se u SOCTI.
Najvažnija kriminalna aktivnost većine organizovanih kriminalnih grupa jesu krijumčarenje i trgovina narkoticima (oko 77 odsto od ukupnog broja OKG). Polovina od ukupnog broja OKG je polikriminalna, odnosno istovremeno se bavi i drugim kriminalnim aktivnostima, kao što su: krijumčarenje vatrenog oružja, vozila, ljudi, akciznih i drugih vrsta roba, imovinski delikti, trgovina ljudima, falsifikovanje isprava, krijumčarenje i distribucija falsifikovanog novca, pranje novca, poreske utaje itd).
Dok se u Srbiji najviše oduzima marihuana, činjenica je da ovaj narkotik nije primaran za velike kriminalne grupe, te i da je njihov fokus na kokainu i zemljama Zapadne Evrope. Najvažnije rute krijumčarenja droga neprestano se menjaju. Aktuelna migraciona kretanja, izazvana konfliktima u afroazijskim zemljama, utiču na promene tih ruta kroz Srbiju. Na promenu ruta uticala je pojačana kontrola policije na putnim pravcima i graničnim prelazima kojima se migranti kreću, a koje OKG koje krijumčare drogu kroz Srbiju, zbog povećanog rizika od otkrivanja, žele da izbegnu.
Srpske OKG odlikuju stroga hijerarhijska ustrojenost, precizna unutrašnja organizacija, jasna podela poslova, fleksibilnost, kao i primena mera zaštite od otkrivanja. U krijumčarenju svih vrsta droga korupcija se koristi kao sredstvo za obezbeđenje transporta, prelazak državnih granica, obezbeđenje ruta, prodaju droge i pranje novca. Savremeni razvoj tehnologija utiče i na proizvodnju i distribuciju svih vrsta droga. Najveću opasnost prilikom njihove prodaje u Srbiji predstavlja upotreba tzv. mračne mreže na internetu (Dark Net) - piše u izveštaju u kojem se dodaje da se proizvodnja kokaina odvija na području zemalja Južne Amerike, u čemu prednjače Bolivija, Kolumbija i Peru.
Svoj maksimum je dostigla 2016. godine, kada je proizvedeno ukupno 1.410 tona, što je uticalo na pojačano krijumčarenje i veću dostupnost kokaina na tržištu zemalja Evropske unije (EU). Nastavljena je tendencija krijumčarenja kokaina ka evropskom kontinentu pomorskim putem (trgovačkim brodovima i prekookeanskim jedrilicama), ustaljenim rutama preko Karipskog mora i Zapadne Afrike. Obim zaplena i zaplenjene količine kokaina u Evropi dostigao je najviši nivo ikada. Čistoća zaplenjenog prokrijumčarenog kokaina, koji je bio namenjen za uličnu prodaju, procentualno je najveća u poslednjih desetak godina. Manje i do sada neprimetne grupe uključuju se na ilegalno tržište posredstvom društvenih mreža i mračne mreže. Kokain koji se prokrijumčari na područje zemalja Zapadnog Balkana uglavnom je namenjen za potrebe lokalnog tržišta. Članovi balkanskih OKG uspostavljaju neposredne kontakte s narko-kartelima u zemljama Južne Amerike, čime se nastavlja tendencija udruživanja više OKG zbog zajedničkog transporta - piše u SOCTI.
Najčešće rute kojima se kokain krijumčari vode iz zemalja Južne Amerike ka evropskim lukama u Španiji, Francuskoj, Holandiji, Belgiji, Nemačkoj, Grčkoj i Italiji, odakle se dalje distribuira ka zemljama Jugoistočne Evrope. Kako bi se izbegle sve strože kontrole u zapadnoevropskim pomorskim lukama, dugogodišnje rute za krijumčarenje kokaina menjaju se u poslednje vreme i uspostavljaju nove – preko Sredozemnog i Crnog mora do pojedinih luka na teritoriji Rumunije, Turske, Bugarske i ostalih crnomorskih zemalja. Kokain najčešće stiže u Srbiju iz Zapadne Evrope tako što se krijumčari u teretnim vozilima, autobusima i drugim, putničkim prevoznim sredstvima, krijumčarskim rutama iz pravca Hrvatske, Mađarske i Crne Gore.
Bezbednosne strukture navode i da je čistoća kokaina koji se krijumčari u Srbiju prilično visoka. U pojedinim slučajevima, kokain avionom prenose "mule“ ili "gutači" (gutanje ili skrivanje droge u telesnim šupljinama). Jedan od vidova krijumčarenja jesu i poštanske pošiljke, kada su i pošiljalac i primalac obično lica s falsifikovanim dokumentima. Kokain se u poslednjem slučaju najčešće naručuje preko mračne mreže, a plaća kriptovalutama
Jedna od pretnji koje su rezultat delovanja OKG koje se bave krijumčarenjem kokaina jeste i novac stečen njegovom prodajom. Trećina tako stečenog novca ulaže se u kupovinu novih količina kokaina, dok se preostale dve trećine plasiraju u legalne tokove. Najčešće se taj novac prenosi na bankovne račune ofšor kompanija, koje ga potom ulažu u kompanije koje posluju u zemljama u regionu, posebno u oblasti građevinarstva i turizma, ali i za otvaranje ugostiteljskih objekata i kladionica. Navedene kriminalne aktivnosti veoma je teško povezati s krivičnim delima izvršenim u inostranstvu.
https://www.blic.rs/vesti/hronika/p...=push&utm_campaign=2022-04-22-Profil-mafijake