Problematični prevodi Flavia Rigonata

Nebitan je status (poštovanog) prevodioca i izdavača, ovde se radi o kritici POSTUPKA.

Meni ne deluje da se radi o kritici jednog postupka (nisam čitao knjigu "Ja, Edička", tako da to neću da komentarišem.)

Sam naziv teme 'Užasni prevodi Flavia Rigonata' deluje mi da implicira da je sve što je taj čovek preveo - loše.

Ono što sam ja čitao od njegovih prevoda mi je delovalo prilično korektno, tj. bile su mi zanimljive te knjige - ne znam da li bih se uopšte upoznao sa tim delima da ih on nije preveo.

Najlakše je pljunuti i blatiti nečiji rad i trud.

Za one koji misle da mogu bolje - pa pokažite nam, majstori.
 
Ako je u pitanju cenzura romana Ja, Edička, razočarana sam LOM-om. (Posebno sad kad sam pročitala pohvalu knjige Zahara Prilepina: Потрясение, сопоставимое только с рождением собственных детей или смертью близких. Книга, сделавшая меня другим человеком. - dođe mi da je sledeću čitam.) Razočarana sam i činjenicom da i dalje prevode engleske prevode. A rado kupujem njihove knjige, ima mnogo dobrih naslova. Na kraju, kad nema Hamsunovih prevoda s norveškog, posluže i ti sa engleskog.
 
Izvinjavam se, unapred, na malo dužem postu koji sledi.

Ne volim prevode Flavia Rigonata ni najmanje, iako ih svi hvale na sva usta. Tip je uspostavio tapiju nad svim delima Bukovskog pa ih samo on prevodi, da ne pričam o Karveru, Selindžeru i drugima. Menja prevode i suštine rečenica, ubacuje neke svoje projekcije, i prilagodjava tekst svojim vizijama tj. onako kako bi ih on pisao, a ne onako kako su izvorno napisani. Dovoljno je da pročitate "Factotum" Bukovskog na izvornom engleskom i Rigonatov prevod istog. Flavio Rigonat je potpuno izmenio stilsku strukturu i ritam teksta, tako da gotovo hemingvejski, ozbiljan, sumoran ton Bukovskog kojim genijalno opisuje sirove uslove preživljavanja običnih radnika u Americi u Flavijevom prevodu dobija posprdan, dripački, cirkuzantski, gotovo uličarski ton. Kao da je knjigu pisao Prele ili tako neki beogradski klošar i propalitet, a ne sam Bukovski.
Ovako kaze prevodilac za prevodjenje Bukovskog:

Koja je najopasnija zamka za nekoga ko prevodi Bukovskog?

Pretpostavljam da je to takozvani sleng, koji je vrlo pipava stvar. Ako ovde neko kaže nekome nešto na srpskom, ne zvuči isto kada to staviš u usta junaka iz priča Bukovskog.

Ja sam Bukovskog citala na nemackom i divila sam se umecu prevodioca da je uspeo da citaocu docara razne opscenosti Bukovskog,
a da to ne bude bas preterano vulgarno.
 
Dajte preporuke jos nekih LOM-ovih pisaca (tj pisaca koje je LOM objavio) osim Hamsuna, Bukovskog, Flobera, Bernharda, Singera, Selina i Orvela

Pored ovih koje je naveo quentin, dodao bih još i Roberta Bolanja, Sergeja Dovlatova, Damira Karakaša,
Viktora Peljevina, Džona Fantea...

- - - - - - - - - -

Ova mala izdavacka kuca izdaje sve ove pisce?

Da, odlična izdavačka kuća, objavljuju izuzetne pisce.
 
Dajte preporuke jos nekih LOM-ovih pisaca (tj pisaca koje je LOM objavio) osim Hamsuna, Bukovskog, Flobera, Bernharda, Singera, Selina i Orvela
Crnjanski, Lazarević, Kafka, Puškin, Gogolj, Dostojevski, Čehov, Tolstoj, Platonov, :heart: Harms, Nabokov, Venedikt Jerofejev, Peljevin, Džojs, Stendal, Gombrovič, Kertes, Paveze, Jelinek, Melvil, Karver, Mekalers, Henri Miler, Fante, Bolanjo, Ueda Akinari, Sei Šonagan, Izumi Šikibu, Sarašina... Malo li je?
 

Back
Top