parka:
To nije istina i ti to dobro znaš.
Na ovome svetu mogu da kažem da to što se dešava nije istina, mislim, na ovome svetu, što bi naglasio, da propaganda što većina kažu o ovome - nije istina.
havalius:
Prvo kažeš: ‘’ Zbog toga se stvaraju idelni uslovi i idealna sredina i naravno, ako svako ima po dva potomka, sa dve različite jedinke, veće su šanse da se dnk promeni...’’, a onda pokušavaš da osporiš moje tvrdnje komentarom: ‘’... Zatim, šta je savršen uslov za razvoj normalne jedinke? Šta je normalna jedinka?’’. Ovo je baš logički inkonzistentno. Uz to, ne govorim o savršenim uslovima, govorim o optimalnim. Forsiranje intelektualnog na uštrb emocionalnog ne stvara genijalce, već oskaćene ljude, koji nisu u stanju da adekvatno iskoriste svoje kapacitete. Dokazano. Referenca: Ana Altaras
‘’... stimulisanje mozga bi se vršilo kroz konastantno, tj stalne, vežbe iz logike i pamćenja, a zatim i primena iste...’’ Aaaa, psihologija moći. Ne važi ti ovo. Već odavno. Pamćenje se ne vežba tako što učiš napamet pesmice, brojeve, latinski... Dokazano odavno. Na primer, Bertov eksperiment. Proguglaj, možda naletiš na nešto
‘’ Dobar gen ne postoji zato što kvalitet i uspešnost nekog određuje viđe gena, ne jedan. Potrebna je idealna ili približno idealna kombinacija gena. Jedan gen je veliki i značajan, ali bey ostalih je potpuno bezvredan.’’ Govorim o genotipu (aka genetska osnova jedinke), ne o genu. Dakle, ne zna se šta je dobra kombinacija gena. A svaki genotip se ostvaruje kroz fenotip, pri čemu se ne ispoljava celokupna genetska osnova. Znači, u zavisnosti od uslova sredine, genotip se različito ostvaruje. Elementarno, Votsone
havalius:
Razmnožavaju se više, ali je njihov potencijalni genetski doprinos manji. Kod siromašnih postoji ogroman problem preživljavanja potomstva. Upravo zato i rađaju toliko dece - da bi bar neko preživelo. Ako 1000 roditelja dobije 10 000 dece, da li je manja ili veća verovatnoća da se geni onog 348 roditelja prenesu dalje? Manja, jer što je veći broj potomaka, smanjuje se efektivna veličina populacije (tj. verovatnoća da se učvsti dati genski alel), pa tako i genetski doprinos roditelja nekoj narednoj generaciji više opada.
Naprotiv, pamćenje funkcioniše tako, s tim, da neko ko želi da ispadne pametan - poredi logiku sa latinskim i pesmicama.

Da, logički je baš kako treba, jer ja govorim o savršenim uslovima, u ostalom, niko nije rekao da će celi život provesti zavezani za krevet, niti da će fizički biti ograničeni u bilo kom smislu. Samo da će mozak biti stavljen u prvi plan. Takođe, Ana Altaras nije baš neki izvor koga se trebaš pridržavati, generalno, ona teoretiše na nivou par primera, a ti tvrdiš o nekim dokazima. Dokazano. Dokazano... Koliko si puta to spomenila, ali ja nigde nisam video da je dokazano.

Zatim, psihologija moći je nešto sasvim treće, proguglaj malo, onda, postoje različiti metodi učenja, koji su zavisni od naših navika učenja, ako bi se mladi mozak od početka naučio da funkcioniše na jedan način i zatim se samo nadograđivao - uspeh ne bi izostao. Logika, logika. Ako neko siromašan ima desetoro dece, od tih deset, troje umru - ostanu sedam koji će imati deset dece od kojih će troje umreti... Procenat se smanjuje, genetski doprinos se povećava, dok sa druge strane opada. Logika ti nije jača strana, takođe, bez obzira na sve, 6.500.000.000 je mali broj i bez obzira na sve, kroz određeni vremenski period, evoluirali/evoluiraćemo, jedino pitanje je - u kom pravcu. Ne mora da znači da će ići na bolje, ili da će svima ići na bolje. Nadam se da ne želiš da kažeš da je evolucija sa nama stala.
LePiaf:
Da se vratim na vec pomenuti "Vrli novi svet". Huxley je drushtvo podelio na alfa, beta, gama i delta kaste... i jedan od razloga zashto ja ne smatram taj njegov svet antiutopijom je shto je vrlo lepo uochio neophodnost postojanja piramidalne strukture drushtva, a pri tom se postarao da nizhe kaste ne budu nezadovoljne time shto su inferiorne. Gleaj ovo - potencionalni genetski doprinos manji.
A kad smo vec kod literature, znate kako se zavrshava Pekicevo "Besnilo"?
Huxlez je u pravu, ali, ponavljam, ali, neki njegova razmišljanja smatraju zastarelima, ja ih ne smatram zastarelim trenutno, ali uskoro bi mogla biti. Uslovi postoje, a stvaranje nove društvene podele bi/će bilo/biti skupo i neizvesno. Pitanje je vremena.
*TASKA*:
Jesi li se pitao zasto se bogati manje razmnozavaju - zamisli da neki mnogo bogat par ima 10-oro djece,i da svako njihovo dijete izrodi jos toliko itd,itd,itd.Da li ce njihovi pra,pra unuci biti bogati? Asvi dobro znamo da su se ljudi plave krvi,vjencavali medjusobno radi bogatstva a pre svega da ostanu cistokrvni.E sad mi ti kazi da su oni zdravi,pametni i lijepi... :smile:
Pa vidiš, bogatstvo ne funkcioniše na taj način - sve se vrti oko oplodnje kapitala. Nešto mora da ga stvara...
MYOB:
Ma koliko bolesno ovo tvoje zvučalo, ima neke logike. Samo ja ne bih išla tim kriterijumima koje ti navodiš, već bih gledala nešto drugo. Čovek može biti ružan, bolestan (daleko bilo), siromašan, a stvoriti fantastičnog čoveka. Ja bih samoživim, glupim, egocentričnim ljudima oduzela pravo da se množe. Njima bih oduzela pravo na život, čak. Sva zla ovog sveta nastaju zbog tih ljudi.
E sad, ovaj drugi deo, nakon oplodnje, ti je mnogo glup.
Savršen čovek ne postoji, niti će ikad postojati. Jedino što se može je da pokuša približiti idealu savršenog čoveka. Ali opet, velika je verovatnoća da će taj samoživi i glupi da se pre razmnoži od ružnog i bolesnog.