Priča o Doli, prvom kloniranom sisaru

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
390.565
kloniranje-ovca-doli.jpg


5. jula 1996-te bio je veličanstven dan na brdima iznad Edinburga u Škotskoj. Prijatelji i kolege naučnici među kojima i Ijan Vilmut,
Kit Kembel i Alan Trounson imali su veliku vest.

Oni i još nekoliko saradnika sa Roslin Instituta uspešno prisustvovali su rođenju jagnjeta koje su sami stvorili - ne od jajne ćelije i sperme,
nego od DNK uzete iz mlečne žlezde odrasle ovce. Oni su klonirali sisara.
"Bio sam zapanjen", kaže Trounson, koji je sada biolog matičnih ćelija na Univerzitetu Monaš u Melburnu u Australiji.

Ovca, koja je dobila ime Doli, po Doli Parton, rođena je toplog 5. jula 1996. godine. Imala tri majke: jedna je dala jajnu ćeliju, druga DNK,
a treća je klonirani embrion nosila u utrobi.

Kloniranje je proces kojim se proizvodi genetski identican organizam.Ovo je u prirodi rsprostanjeno kod organizama koji s erazmnozavaju bespolnim putem,kao sto ej slucaj sa nekim bakterijama, insektima ili biljkama, aklon je nalednik identicne DNK sekvence njegovog roditelja

Stvorena je korišćenjem tehnike prenosa jezgra somatske ćelije, gde se jezgro iz neoplođene jajne ćelije vadi i zamenjuje onim iz odrasle ćelije. Deoba hibridne ćelije potom je stimulisana elektrošokovima i kad se razvila u blastocistu, usađena je u surogat majku. Kloniranje je obavljeno na institutu Roslin, Univerziteta u Edinburgu u Škotskoj.

Javnost je za prvog sisara kloniranog iz ćelije odrasle jedinke, saznala tek 22. februara 1997. godine, kad je Doli imala nešto više od sedam meseci.
Ovca Doli je ceo svoj život provela na Institutu Roslin, gde se parila sa velškim planinskim ovnom i za tri godine ojagnjila šest jaganjaca.

Početkom 2001. godine ovca Doli je obolela od artritisa i teško se kretala. Lečena antiinflamatornim lekovima međutim, bolest se brzo razvijala, a stradali su i drugiorgani uključujući i pluća. Uspavana je 14. februara 2003. godine.

U tom trenutku Doli je imala šest godina i sedam meseci. Prosečna životna dob njene vrste je oko 12 godina, što je podstaklo brojne spekulacije da je razlog njene prerane smrti to što je nastala iz ćelije šestogodišnje jedinke. Međutim, Doli je iz bezbednosnih razloga spavala u zatvorenom prostoru, a naučnici tvrde da je to dovelo do bolesti i da nema veze sa starošću ćelije iz koje je nastala.

Nakon kloniranja Doli, klonirani su i drugi veliki sisari poput svinja, konja, jelena i bikova.
Preparirano telo ovde Doli, prvog sisara kloniranog iz ćelije odrasle jedinke dana se nalazi u Kraljevskom muzeju Škotske.

(nac.geografija)
 
Mi ne znamo šta danas jedemo , i šta je sve gmo. Sta se ubacuje u paradajiz u kukuruz , geni kojih gmizavaca itd .
....................................................................................................................................................................................
Kako "rade" pesticidi to jest herbicidi protiv korova.
Prvo se biljka genetski modifikuje ko zna kakvim genima od kojih biljaka i stvorenja i onda ona postaje naizgled
kao prethodna , neki paraqdajiz, krompir , kukuruz.....
Zatim se pronalazi herbicid koji naravno uništava sve biljke ali začudo neće samo nama "korisnu" gmo .U stvari tajna je da su mnoge biljke koje jedemo gmo.Kada bi poprskali stare sorte tih istih nama korisnih biljaka one bi se osušile isto kao korov.Ne bi postojao tzv "selektivni" herbicid .
 
Како може спавање у затвореном простору да доведе до болести?
Ево ја цео живот спавам у затвореном простору, сем што сам као млад на камповању и у војсци спавао под шатором, хоћу ли онда и ја да добијем артритис?
 

Back
Top