- Poruka
- 60.291
Flaširana voda za piće u poslednjih deset godina jedna od najprofitabilnijih grana industrije u svetu. Stručnjaci savetuju da se naizmenično koriste više vrsta vode kako ne bi došlo do poremećaja mineralnog balansa u organizmu.
Jedna od najprofitabilnijih grana industrije u svetu poslednjih deset godina jeste flaširanje vode za piće.
Praksa je pokazala da korišćenje flaširanih voda može nositi određene rizike po zdravlje. Ta voda ne sadrži sredstvo za dezinfekciju, pa prilikom pijenja iz flaše ili na neki drugi način može da se zagadi mikroorganizmima.
Poželjno je da, nakon otvaranja flaše, voda ne stoji dugo i da se čuva na hladnom i tamnom mestu.
Sve veću pažnju stručnjaka privlači Pet ambalaža koja se koristi za pakovnje vode, sokova, ulja i drugih proizvoda. U svetu se ispituje ispuštanje odrđenih jedinjenja iz plastike u proizvod prilikom stajanja.
Dragana Jovanović iz Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" objašnjava, kako kod proizvoda u takvim ambalažama dolazi do otpuštanja određenih jedinjenja koja mogu imati štetnog uticaja na zdravlje.
Jovanovićeva ističe da na oslobađanje tih jedinjenja iz Pet amblaže utiče dugo stajanje na suncu, odnosno uticajem UV zraka i savetuje da se voda drži tamnom i hladnom mestu i da se upotrebi u što kraćem vremenskom periodu.
Srbija je jedna od retkih zemalja koje raspolažu velikim brojem izvorišta termalnih i mineralnih voda.
Prema rečima Milojka Lazića, profesora rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu, redak je slučaj da je potencijal banje iskorišćen. Lazić naglašava kako samo nekih pet-šest centara mogu da kažu da su dosta dobro iskoristile svoje kapacitete.
U Srbiji radi oko 27 punionica vode, prosečno svaki stanovnik popije oko 70 litara flaširane vode. U svetu, najveći konzumenti flaširane vode su Italijani, dok su Šveđani prestali da upotrebljavaju plastične ambalaže, pa vodu pakuju u staklene flaše.
http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Društvo/787932/(Ne)zdrava+flaširana+voda.html
Za flaširanu vodu proizvođači pričaju da je čistija od obične vode sa česme, ali poslednje studije pokazuju da 1/3 flaširanih voda sadrži neku vrstu bakterija ili sumnjivih hemijskih komponenti, uključujući arsen, nitrate i sl. Flaširanim vodama se retko testira kvalitet. Jedna studija je pokazala da se u 10 najpopularnijih flaširanih voda na svetu analizom došlo do sastojaka kao što su hemijski zagađivači i bakterije!
Proizvođači odbijaju da javno testiraju svoje flaširane vode, a tu odluku brane frazom da se tajne proizvodnje ne otkrivaju na tržištu. S druge strane, govori se da čak 40% flaširanih voda sadrže običnu vodu, tzv. česmovaču!
http://ludisvet.tk/prevara-sa-flasiranim-vodama/
a lepo se oseti miris, kad npr. neko pije direklt iz flaše, pa odstoji par dana
Jedna od najprofitabilnijih grana industrije u svetu poslednjih deset godina jeste flaširanje vode za piće.
Praksa je pokazala da korišćenje flaširanih voda može nositi određene rizike po zdravlje. Ta voda ne sadrži sredstvo za dezinfekciju, pa prilikom pijenja iz flaše ili na neki drugi način može da se zagadi mikroorganizmima.
Poželjno je da, nakon otvaranja flaše, voda ne stoji dugo i da se čuva na hladnom i tamnom mestu.
Sve veću pažnju stručnjaka privlači Pet ambalaža koja se koristi za pakovnje vode, sokova, ulja i drugih proizvoda. U svetu se ispituje ispuštanje odrđenih jedinjenja iz plastike u proizvod prilikom stajanja.
Dragana Jovanović iz Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" objašnjava, kako kod proizvoda u takvim ambalažama dolazi do otpuštanja određenih jedinjenja koja mogu imati štetnog uticaja na zdravlje.
Jovanovićeva ističe da na oslobađanje tih jedinjenja iz Pet amblaže utiče dugo stajanje na suncu, odnosno uticajem UV zraka i savetuje da se voda drži tamnom i hladnom mestu i da se upotrebi u što kraćem vremenskom periodu.
Srbija je jedna od retkih zemalja koje raspolažu velikim brojem izvorišta termalnih i mineralnih voda.
Prema rečima Milojka Lazića, profesora rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu, redak je slučaj da je potencijal banje iskorišćen. Lazić naglašava kako samo nekih pet-šest centara mogu da kažu da su dosta dobro iskoristile svoje kapacitete.
U Srbiji radi oko 27 punionica vode, prosečno svaki stanovnik popije oko 70 litara flaširane vode. U svetu, najveći konzumenti flaširane vode su Italijani, dok su Šveđani prestali da upotrebljavaju plastične ambalaže, pa vodu pakuju u staklene flaše.
http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Društvo/787932/(Ne)zdrava+flaširana+voda.html
Za flaširanu vodu proizvođači pričaju da je čistija od obične vode sa česme, ali poslednje studije pokazuju da 1/3 flaširanih voda sadrži neku vrstu bakterija ili sumnjivih hemijskih komponenti, uključujući arsen, nitrate i sl. Flaširanim vodama se retko testira kvalitet. Jedna studija je pokazala da se u 10 najpopularnijih flaširanih voda na svetu analizom došlo do sastojaka kao što su hemijski zagađivači i bakterije!
Proizvođači odbijaju da javno testiraju svoje flaširane vode, a tu odluku brane frazom da se tajne proizvodnje ne otkrivaju na tržištu. S druge strane, govori se da čak 40% flaširanih voda sadrže običnu vodu, tzv. česmovaču!
http://ludisvet.tk/prevara-sa-flasiranim-vodama/
a lepo se oseti miris, kad npr. neko pije direklt iz flaše, pa odstoji par dana