Nova geopolitička situacija traži promjenu politike EU prema Balkanu
"Moramo se vratiti na osnove demokratije i fundamentalna prava"
Energetska i sigurnosna kriza koju je izazvala ruska invazija na Ukrajinu ponovo su ukazale na važnost proširenja Evropske unije te uvođenja obnovljivih izvora energije kako bi se smanjila energetska ovisnost i realizirala zelena agenda. Ove teme su zbog toga bile ključne i na forumu predstavnika civilnog društva Zapadnog Balkana, u organizaciji Aspen Instituta i Društva za jugoistočnu Evropu, koji je održan uoči samita regionalnih i evropskih političkih lidera u okviru Berlinskog procesa.
Aktuelna pitanja o kojima se govorilo na Samitu Zapadnog Balkana također su bila i u fokusu organizacija civilnog društva koje su se prije toga sastale u Berlinu kako bi utvrdile koji su to njihovi sljedeći koraci u bavljenju ovim problemima, ali i kako bi dale konkretne preporuke Evropskoj uniji i vladama u regiji.
Kao posebni prioriteti naglašeni su energetska tranzicija i zelena agenda, čiju važnost potvrđuje i nedavna posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen Zapadnom Balkanu, tokom koje je zemljama regije predstavila paket pomoći vrijedan 500 miliona eura za prevazilaženje energetske krize.
Interes investitora
Na Forumu civilnog društva posebno je istaknut i manjak vladavine prava u regiji, što se, osim u zaostatku u evropskim integracijama, pokazuje i kroz nedostatak investicija u zelene projekte.
To je potvrdio i Andreas Chollet iz kompanije WDP koja se bavi razvojem i ulaganjem u solarnu i vjetroenergiju, rekavši da interes investitora postoji, ali da zbog dugoročnosti takvih investicija mora postojati i sigurno okruženje te vizija kako će se one isplatiti. Također je dodao da regija ima dosta potencijala, zbog geografskog položaja, terena i slabe naseljenosti, te da se u sve projekte moraju uključiti i lokalni stanovnici.
Dirk Buschle, zamjenik direktora Sekretarijata Energetske zajednice u Beču, podsjetio je da se Zapadni Balkan na samitu u Sofiji obavezao na energetsku tranziciju te da to obaveze mora ispuniti, što dosada nije bio slučaj.
“Njemačkoj je to prioritet, ona prolazi tu tranziciju, sada sa tri puta više napora zbog energetske krize koju je izazvala Rusija. Energija neće biti jeftina i zato moramo imati povoljnu obnovljivu energiju s kojom nas ne mogu ucjenjivati. Zapadni Balkan ima toliko potencijala i može postati izvoznik energije. Takvi projekti također mogu donijeti moderne poslove, poslove u tehnologiji”, rekao je Buschle.
Ipak, učesnici foruma su se složili da se upotreba uglja sada ponovo povećava jer to vlastima odgovara zbog krize, što ima negativne posljedice za okoliš, te da zbog toga postaje ključno pitanje da li će regija doživjeti “renesansu uglja ili renesansu obnovljivih izvora energije”. Naglašeno je da bi se potrebne modernizacije infrastrukture, jer se decenijama nije ništa mijenjalo, trebale iskoristiti za zelene investicije i uvođenje čistih tehnologija.
Jovan Rajić iz Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) iz Beograda naglasio je da na Zapadnom Balkanu ne postoji strateška energetska tranzicija, te da je za to potrebno uključivanje EU fondova, nacionalnih budžeta, stručnjaka ali i postojanje vladavine prava.
Dodao je i da energetska tranzicija Evrope neće biti moguća bez energetske tranzicije Zapadnog Balkana, gdje zbog termoelektrana dolazi do zagađenja zraka što je onda i problem EU.
Energetsko siromaštvo
Stoga su organizacije civilnog društva preporučile EU i njenim zemljama članicama da trebaju stalno naglašavati važnost vladavine prava kao preduslov za implementiranje zelene agende i energetske tranzicije na Zapadnom Balkanu te insistirati na većem ispunjavanju obaveza koje su preuzete potpisivanjem Sporazuma o energetskoj zajednici.
Također, naglašeno je da bi EU trebala pažljivije nadzirati javne politike koje se finansiraju iz fondova EU, te insistirati na poboljšanju i transparentnosti procedura javnih nabavki i energetskih infrastrukturnih projekata, u šta bi trebale biti uključene i organizacije civilnog društva.
Istaknuta je i potreba sistematskog bavljenja rastućim problemom energetskog siromaštva na Zapadnom Balkanu i preusmjeravanje fondova prema ljudima kojima je to potrebno. Naprimjer, neka domaćinstva odvajaju i troše deset posto svog budžeta za energiju, a u zimskoj ili ljetnoj sezoni kada se povećavaju potrebe za grijanjem ili rashlađivanjem za to jednostavno nemaju sredstava. Tu je problem i loša energetska efikasnost stanova i kuća, jer nemaju dovršene fasade, prozore i slično, što sve zapravo predstavlja socijalni problem.
Što se tiče zelene agende i klimatskih promjena, zaključeno je da je potrebno povećati svijest o zagađenju i klimatskim promjenama, te donijeti određene mjere, kao što je naprimjer Albanija uradila sa smanjenjem poreza na solarne panele ili kao što je širenje mreže javnog prevoza kako bi se ohrabrili ljudi da ne koriste toliko automobile u gradovima. S tim u vezi je preporučeno i da EU i međunarodna zajednica podrže Zapadni Balkan da izgradi novu željezničku infrastrukturu i tako se poveže sa EU. Na forumu je istaknuta i važnost transparentnosti svih javnih infrastrukturnih projekata.
Prepoznati novu geopolitičku situaciju
Govoreći o promijenjenim geopolitičkim okolnostima i šta one znače za proces proširenja i budućnost Berlinskog procesa, učesnici foruma su istaknuli da je Rusija invazijom na Ukrajinu srušila evropski postratni sigurnosni poredak.
Simonida Kacarska, direktorica Instituta za evropsku politiku iz Skoplja, istaknula je da EU ali i vlade Zapadnog Balkana moraju prepoznati da se geopolitička situacija promijenila te da je potrebno utvrditi kako se nositi sa novim realnostima. To, kako je navedeno, zahtijeva veliku promjenu politike EU prema Zapadnom Balkanu koja neće biti zasnovana samo na deklaracijama i neispunjenim obećanjima koja su dovela do gubitka kredibiliteta EU na Zapadnom Balkanu.
Dodala je da nema alternative članstvu u EU te da sve inicijative koje se dešavaju uporedo ne smiju biti zamjena za to i moraju biti komplementarne tom procesu.
Prema njenim riječima, sljedeće godine bit će 20 godina od sastanka EU u Solunu kada je proglašeno da je integracija Zapadnog Balkana u Uniju prioritet.
“Moramo se vratiti na to prvobitno obećanje. Moramo se vratiti na osnove demokratije i fundamentalna prava”, rekla je Kacarska naglasivši potrebu za utvrđivanjem datuma koji će biti zajednički cilj ulaska u EU.
Stoga su učesnici foruma pozvali vlade Zapadnog Balkana, ali i organizacije civilnog društva, da zajedno zagovaraju da se 2030. godina postavi kao okvirni datum za pridruživanje EU, što bi bio, kako je rečeno, dobar vremenski period da se vlade posvete evropskim integracijama. Također je istaknuto da zemlje regije moraju uskladiti svoje vanjske politike sa vanjskom politikom EU, što uključuje i uvođenje sankcija.
Solidarnost sa Ukrajinom
Mondoloni Frederic, nekadašnji francuski ambasador u Srbiji, koji je sada u Ministarstvu vanjskih poslova Francuske zadužen za kontinentalnu Evropu, složio se da je dosta kritika na račun EU istinito, te da postoji potreba da se uvede više dinamike u proces proširenja, ali i da trenutno nedostaju trajniji rezultati na polju vladavine prava. Podsjetio je da je Francuska predložila novu metodologiju proširenje jer želi efikasniji sistem i bolje integracije.
Učesnici foruma podsjetili su da su i zbog nove geopolitičke situacija članice EU dodijelile Ukrajini i Moldaviji status kandidata, dok je Manuel Sarrazin, specijalni izaslanik Vlade Njemačke za Zapadni Balkan, rekao da zemlje regije i Istočne Evrope trebaju pozitivno i solidarno razmišljati jedni o drugima što se tiče procesa evropskog proširenja jer su i jedne i druge godinama čekale na to. Također je kao i drugi učesnici istaknuo važnost demokratije i vladavine prava, te reformi koje se moraju uraditi na tom polju kako bi se dostigli standardi EU
Na kraju je poručeno da se mora prepoznati historijski momenat i shvatiti strateška važnost zajedničke evropske agende.
Na forumu civilnog društva posebno je naglašena i uloga mladih u regiji, a o tome je govorio Albert Hani, generalni sekretar Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO), koja je osnovana u okviru Berlinskog procesa.
Iako su statistike zabrinjavajuće i 52 posto mladih želi otići u inostranstvo, naglasio je da nove generacije trebaju nadu i priliku da koriste znanje u svom društvu. Dodao je da sa Berlinskim procesom “vidimo nove ugovore na stolu, te da uključeni u to rade na agendama koje doprinose budućnosti mladih” u regiji, kao što je mobilnost i priznavanje diploma.
Na Forumu civilnog društva posebna pažnja je također posvećena i pitanjima kao što su pomirenje u regiji, širenje lažnih informacija te učešće Roma u kreiranju politika.
Al Jazeera
