Pregled suđenja za ratne zločine u Srbiji i Crnoj Gori

[ceca_alexa]

Slučaj «ŽUTE OSE»
Suđenje Dušanu i Vojinu Vučkoviću, pripadnicima dobrovoljačke jedinice «Žute ose», počelo je 22. studenoga 1994. godine pred
Okružnim sudom u Šapcu. Dušan Vučković je optužen za ratni zločin protiv civilnoga stanovništva (ubojstvo 16 osoba i ranjavanje 20
osoba muslimanske nacionalnosti u Domu kulture u Čelopeku, općina Zvornik) i silovanje, dok je njegov brat Vojin optužen za lažno
predstavljanje i nedozvoljeno posjedovanje oružja. Sudsko vijeće Okružnoga suda u Šapcu je, 08. srpnja 1996. godine, donijelo presudu
kojom je optužene proglasilo krivim i osudilo Dušana Vučkovića na kaznu zatvora od sedam godina, a Vojina Vučkovića na uvjetnu kaznu
od godinu dana zatvora. Vijeće Vrhovnoga suda Srbije je, 8. listopada 1998. godine, preinačilo prvostupanjsku presudu Okružnoga suda u
Šapcu i optuženomu Dušanu Vučkoviću utvrdilo jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 10 godina, dok je Vojinu Vučkoviću izreklo kaznu
zatvora u trajanju od četiri mjeseca.


Slučaj ŠTRPCI
Suđenje Nebojši Ranisavljeviću za ratni zločin protiv civilnoga stanovništva (učešće u otmici i ubojstvu 19 Muslimana i jednoga Hrvata iz
vlaka na pruzi Beograd – Bar) je počelo 4. svibnja 1998. godine, pred sudskim vijećem Višega suda u Bijelom Polju. Sudsko vijeće je 9. rujna
2002. godine izreklo presudu kojom je Nebojšu Ranisavljevića osudilo na 15 godina zatvora. Vrhovni sud Crne Gore je 2. travnja 2004.
godine potvrdio tu presudu.


Slučaj PENDUH
Suđenje Ivanu Nikoliću, rezervisti Vojske Jugoslavije, za ubojstvo dvoje albanskih civila u selu Penduh, na Kosovu, tijekom travnja 1999.
godine, počelo je 13. rujna 1999. godine, pred sudskim vijećem Okružnoga suda u Prokuplju. Tijekom suđenja tužitelj je promijenio kvalifikaciju
kaznenoga djela, s ubojstva na ratni zločin protiv civilnoga stanovništva, s obzirom da je djelo izvršeno tijkom oružanoga sukoba na
teritoriju Kosova. Sudsko vijeće je, 8. srpnja 2002. godine, donijelo presudu kojom je Ivana Nikolića osudilo na 8 godina zatvora.


Slučaj SUŠICA
Suđenje kapetanu Vojske Jugoslavije Dragiši Petroviću i rezervistima Nenadu Stamenkoviću i Tomici Joviću, za ubojstvo albanskoga
bračnoga para u selu Gornja Sušica kod Prištine, krajem ožujka 1999. godine, počelo je 1.studenoga 2000. godine, pred Vojnim sudom u
Nišu. Vijeće toga suda je, 20. prosinca 2000. godine, donijelo presudu kojom je optužene oglasilo krivim i osudilo Petrovića na 4 godine i
10 mjeseci, a Stamenkovića i Jovića na 4 godine i 6 mjeseci zatvora. Vijeće Vrhovnoga vojnoga suda je, u listopadu 2003. godine, preinačilo
ovu presudu i osudilo Petrovića na 9 godina, a Stamenkovića i Jovića na 7 godina zatvora.


Slučaj KUŠNIN
Suđenje oficirima Vojske Jugoslavije Zlatanu Mančiću, Radetu Radojeviću i dvojici vojnika VJ-a, Danilu Tešiću i Mišelu Seregiju, za ubojstvo
dva albanska civila u selu Kušnin, tijekom travnja 1999. godine, je počelo 16. rujna 2002. godine, pred vijećem Vojnoga suda u Nišu.
Tijekom suđenja vojni tužilac je, na osnovu instrukcije Vrhovnog vojnoga tužioca, promijenio kvalifikaciju kaznenoga djela, sa ubojstva na
ratni zločin protiv civilnoga stanovništva. Vijeće Vojnoga suda je, 11. listopada 2002. godine, donijelo presudu kojom je Mančića osudilo na
7, Radojevića na 5, Tešića, na 4 i Seregija na 3 godine zatvora. Vijeće Vrhovnoga vojnoga suda je, 12. ožujka 2003. godine, preinačilo ovu
presudu i osudilo Mančića na 14 godina, Radojevića na 9 godina, Tešića na 7, a Seregija na 5 godina zatvora.


Slučaj ORAHOVAC
Suđenje Bobanu Petkoviću i Ðorđu Simiću, rezervistima MUP-a Republike Srbije, za ubojstvo troje albanskih civila u Orahovcu, 9. svibnja
1999. godine, vođeno je u dva navrata pred Okružnim sudom u Požarevcu. Prvo suđenje, koje je održano u prvoj polovini 2000. godine,
okončano je 20. srpnja 2000. godine, donošenjem presude kojom je Petković osuđen na 4 godine i 10 mjeseci zatvora, za kazneno djelo
ubojstva , a Simić na godinu dana zatvora, za pomaganje u izvršenju ubojstva.
Nakon što je Vrhovni sud Srbije ukinuo presudu, Okružno javno tužilaštvo u Požarevcu je, 19. veljače 2003. godine, promjenilo kvalfikaciju
kaznenoga djela, koje se stavlja na teret optuženima, s ubojstva na ratni zločin protiv civilnoga stanovništva. Ponovljeno suđenje je
započelo 28. veljače 2003. godine, a Sudsko vijeće je, 21. kolovoza 2003. godine, donijelo presudu kojom je Petković osuđen na 5 godina
zatvora, dok je Simić oslobođen optužbi.

 

[ceca_alexa]

Suđenje SAŠI RADAKU
Tužilaštvo za ratne zločine je, 13. travnja 2005. godine, podiglo još jednu optužnicu za zločin na Ovčari, kod Vukovara, (mučenje i ubojstvo
192 hrvatska zarobljenika 20. studenoga 1991. godine), protiv dobrovoljca Saše Radaka. Suđenje optuženomu Radaku započelo je 7.
srpnja 2005. godine, pred Vijećem za ratne zločine Okružnoga suda u Beogradu i još uvijek je u tijeku.
Pregled suđenja za ratne
zločine u Srbiji i Crnoj Gori
kultura mira
3377
praćenje suđenja


Slučaj PODUJEVO
Suđenje Saši Cvjetanu i Dejanu Demiroviću, za ratni zločin protiv civilnog stanovništva (ubojstvo 14 albanskih civila, žena i djece, u
Podujevu, 28. 1999. godine) počelo je, 9. listopada 2002. godine, pred sudskim vijećem Okružnoga suda u Prokuplju. Vrhovni sud Srbije
je, 27. studenoga 2002. godine, donio riješenje o delegiranju nadležnosti za vođenje ovoga postupka Okružnomu sudu u Beogradu, pred
kojim je počelo novo suđenje, 12. ožujka 2003. godine. Sudsko vijeće je, 17. ožujka 2004. godine, donijelo presudu kojom je Saša Cvjetan
proglašen krivim i osuđen na 20 godina zatvora. Vijeće Vrhovnoga suda Srbije je, u prosincu 2004. godine, ukinulo prvostupanjsku presudu
i vratilo predmet Okružnomu sudu u Beogradu na ponovno suđenje. Ponovljeno suđenje je započelo u svibnju 2005. godine i završeno u
lipnju 2005. godine, donošenjem presude kojom je optuženi Cvjetan osuđen na 20 godina zatvora.


Slučaj SJEVERIN
Suđenje Milanu Lukiću, Oliveru Krsmanoviću, Dragutinu Dragičeviću i Ðorđu Ševiću, za ratni zločin protiv civilnog stanovništva (otmica i
ubojstvo 16 Muslimana iz Sjeverina), započelo je 20. siječnja 2003. godine, pred Okružnim sudom u Beogradu. Sudsko vijeće je 29. rujna
2003. godine donijelo presudu kojom je Milana Lukića, Olivera Krsmanovića i Dragutina Dragičevića osudilo na maksimalnu kaznu od
20 godina zatvora, dok je Ðorđa Ševića osudilo na 15 godina zatvora. Vijeće Vrhovnoga suda Srbije je, u rujnu 2004. godine, donijelo
odluku kojom je ukinulo spomenutu presudu i vratilo predmet Okružnomu sudu u Beogradu na ponovno suđenje. Ponovljeno suđenje je
započelo 17. siječnja 2005. godine, a okončano je 15. srpnja 2005. godine. Sudsko vijeće je donijelo presudu kojom je optužene proglasilo
krivima i osudilo optužene Lukića, Krsmanovića i Dragičevića na maksimalne kazne od 20 godina zatvora, dok je optuženoga Ševića
osudilo na 15 godina zatvora.


Slučaj OVČARA
Suđenje Miroljubu Vujoviću (komandantu TO-a Vukovar), Stanku Vujanoviću (zamjeniku komandanta TO-a Vukovar), Jovici Periću, Ivanu
Atanasijeviću, Predragu Madžarcu i Milanu Vojnoviću, za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika (mučenje i ubojstvo 192 hrvatska ratna
zarobljenika na Ovčari, 20. studenoga 1991. godine), započelo je 9. ožujka 2004. godine pred Vijećem za ratne zločine Okružnoga suda
u Beogradu. Tužilaštvo za ratne zločine je potom, 24. i 26. svibnja 2004. godine, za ovaj zločin podiglo dvije nove optužnice protiv Milana
Lančužanina (komandanta dobrovoljačke jedinice «Leva supoderica»), Marka Ljuboje, Predraga Milojevića, Vuje Zlatara, Gorana Mugoše,
Ðorđa Šošića, Miroslava Ðankovića, Slobodana Katića, Nade Kalabe, Milana Bulića i Predraga Dragovića. Nakon toga, Sudsko vijeće je
donelo riješenje kojim je postupak, po novim optužnicama, spojilo s prethodno započetim postupkom, tako da je, od 29. lipnja 2004. godine,
vođen jedinstveni postupak protiv 17-oro optuženih. Sudsko vijeće je, 27. siječnja 2005. godine, razdvojlio postupak protiv optuženog
Milana Bulića, zbog njegove nemogućnosti da prati suđenje uslijed bolesti. Iz toga razloga, od tada su vođena dva odvojena postupka
– jedan protiv optuženoga Vujovića i dr., a drugi protiv optuženoga Bulića. Prvi postupak je okončan, 12. prosinca 2005. godine, objavljivanjem
presude kojom su optuženi Vujović, Vujanović, Lančužanin, Perić, Atanasijević, Madžarac, Vojnović, Milojević, Dragović, Šošić,
Ðanković, Zlatar, Mugoša i optužena Kalaba proglašeni krivim, dok su optuženi Ljuboja i Katić oslobođeni optužbi. Osmorica optuženih,
Vujović, Vujanović, Lančužanin, Atanasijević, Milojević, Dragović, Šošić i Ðanković, osuđeni su na maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora.
Trojica optuženih, Perić, Vojnović i Zlatar, osuđeni su na 15 godina zatvora. Optuženi Madžarac, koji je u trenutku izvršenja zločina bio
mlađa punoljetna osoba, osuđen je na 12 godina, optužena Kalaba na 9 godina, a optuženi Mugoša na 5 godina zatvora.


Slučaj ZVORNIK
Suđenje Branku Grujiću (predsjedniku privremene Vlade i Ratnoga štaba Općine Zvornik), Branku Popoviću (komandantu TO-a Zvornik),
Draganu Slavkoviću, Ivanu Koraću, Siniši Filipoviću i Dragutinu Dragićeviću, započelo je, pred Vijećem za ratne zločine Okružnoga suda u
Beogradu, 28. studenoga 2005. godine. Optuženima Grujiću i Popoviću se, po prvoj točki optužnice, stavlja na teret prisilno preseljenje
civilnoga stanovništva iz sela Kozluk i Skočić u Republiku Mađarsku, 26. lipnja 1992. godine. Prema drugoj i trećoj točki optužnice,
optuženima Grujiću i Popoviću se, na osnovi zapovjedne odgovornosti, stavljaju na teret zločini nad bošnjačkim civilnim stanovništvom
iz sela Divič, u Domu kulture u Čelopeku, u periodu od druge polovine svibnja do druge polovine lipnja 1992 godine, kao i zločini nad
bošnjačkim civilima na poljoprivrednomu dobru «Ekonomija» i mjestu zvanom «Ciglana», u periodu od početka svibnja do 15. srpnja 1992.
godine. Ostali optuženi se terete da su direktno sudjelovali u izvršenju zločina, u Domu kulture u Čelopeku, na poljoprivrednom dobru
«Ekonomija», i mjestu zvanomu «Ciglana». Suđenje je u tijeku.


Slučaj «ŠKORPIONI»
Suđenje Slobodanu Mediću (komandantu jedinice «Škorpiona»), Peri Petraševiću, Aleksandru Mediću, Aleksandru Vukovu i Branislavu
Mediću, za kazneno djelo ratnoga zločina protiv civilnoga stanovništva, započelo je 20. prosinca 2005. godine, pred Vijećem za ratne
zločine Okružnoga suda u Beogradu. Optuženima se stavlja na teret ubojstvo šest bošnjačkih civila iz Srebrenice, 16. ili 17. srpnja 1995.
godine, u Godiljskim barama, na području Trnova. Suđenje je u tijeku.
Tekst pripremio Jovan Nici}, monitor Fonda za humanitarno pravo

 

[ceca_alexa]

http://www.centar-za-mir.hr/pdf/kultura mira - sudjenja final.pdf