Predavanje o Genetski modifikovanoj hrani(GMO) u Novom Sadu

Wamrage

Zainteresovan član
Poruka
183
Predavanje se odrzava sutra tj. 22 decembra u 18h u Amfiteatru 2 Medicinskog fakulteta u Novom Sadu.

22.12. 18h
Tribina: Istine i zamke genetske modifikacije
Iskustva domacih istrazivaca u radu sa GMO i savremeni trendovi u proizvodnji hrane
* dr Aleksej Tarasjev, Institut za biološka istraživanja Beograd, ekspert UN za biološku sigurnost
* prof dr Miodrag Dimitrijević, katedra za genetiku i oplemenjivanje biljaka, Poljoprivredni fakultet Novi Sad
* prof dr Miladin Ševarlic, Šef katedre za ekonomiku poljoprivrede i tržišta,
Poljoprivredni fakultet Beograd

dodjite.:ok:
 
Sve mi se više prividja američki scenario ishrane siromašne populacije
Sa platom oko 20.000 dinara naš čovek i nema neku priliku da kusa kvaitetnu hranu
Iako vole da cigaretama pripisuju kancerogena svojstva (a izuzimaju stres i preopterećenost na poslu) mi i dalje ne znamo kako deluju silni aditivi u sokovima, čokoladama, hlebu... a broj kancera se umnogostručio i ne prati razvoj populacije

Do istine se jako teško dolazi zbog farmaceutska mafije u belim mantilima....
 
Pa sa 20.000 dinara plate , cokolada, sokici i ostala cudesa nisu dostupna- tako da nema razlog da se brinemo zbog toga.
Mesa ionako jedemo malo i nemam pojma odakle tolike bolescuge.Preopterecenost na poslu? Pa gde to ima? A stres , pa
i ranije su ljudi bili pod stresom i nije bilo ovako. I okani se belih mantila. Pa gde ides , ako si bolestan? Ili navedi ime i prezime
lekara, ako imas petlju, ovako si vise dosadan . Samo pljuvacina , a nista konkretno .
Valjda bude neki Izvestaj o GMO pa se spasimo. To me je privuklo na ovu temu, ako i to nije neka navlakusa.
 
jeste culi vi za ono prorocanstvo da ce ljudi uskoro umirati od gladi iako ce hrane biti svuda zato sto nece smeti da je jedu...inace u vojvodini se odavno sadi gmo ali niko o tome ne prica
Ne sadi se već se seje.
Uglavno se radi o soji, uvozi je M. Kostić koji je po tome mnogo spominjan u novinama, dok što se kukuruza tiče primat drže domaće ne gmo sorte i hibridi, gmo pšenice nema, a i u svetu je skoro neprisutna.
Povrće je prilično gmo jer je domaće semenarstvo ciljno udavljeno pa je prisutan uvoz sa zapada, uglavnom iz holandije.
 
Значи ипак би било добро самостално узгајање биљака, ко има где, наравно?
Ја сам мало почела да се распитујем о томе како се узгајају саднице.
Посебно ме занима парадајз.
Практично сав парадајз на тржишту је ГМО из 'оландије и увоз семена је велики бизнис, 1 кг је од 30к евра па на више.
Морала би наћи неку стару сорту-хибрид-популацију па да је запатиш.
Знак да није ГМО је да се из презрелог, осушеног парадајза може добити плодно семе(тако добијена ГМО семена су неплодна, зато се увек нове туре купују од велекућа).
И да, мораш пазити да буде конзумни парадајз, не индустријски за пелате, кечапе, сосове, јер су они за класу неукуснији.
 
Ne sadi se već se seje.
Uglavno se radi o soji, uvozi je M. Kostić koji je po tome mnogo spominjan u novinama, dok što se kukuruza tiče primat drže domaće ne gmo sorte i hibridi, gmo pšenice nema, a i u svetu je skoro neprisutna.
Povrće je prilično gmo jer je domaće semenarstvo ciljno udavljeno pa je prisutan uvoz sa zapada, uglavnom iz holandije.

ok drvece se sadi:D...a sta onda rade psenici kad nece da proklija...ja htela da napravim onu travu za sv. nikolu i nista a psenica je iz prodavnice zdrave hrane
 
ok drvece se sadi:D...a sta onda rade psenici kad nece da proklija...ja htela da napravim onu travu za sv. nikolu i nista a psenica je iz prodavnice zdrave hrane
Не знам, то је готова пшеница, Бог зна одакле је.
Ја сам једном, пре неколико година узео 1кг сунцокрета(сунцокрет, пресан, ољуштен, убио се у комбинацији са киселим коопоосом рибанцем), који је трговкиња нахвалила речима ,,холандски је"!!!!
Мсм која боодалаштина, Србија је уз Румунију и Мађарску, због климе и земљишта највећи произвођач сунцокрета у Европи!
Сунцокрет је иначе топлољубива биљка и килава холандска клима пристаје му к'о свињи седло.
Иначе мислио сам да узмем више, рецимо око 5кг, за целу породицу, јер ови моји мали то једу ко зеРцови, али кад сам чуо да је 'оландски смањио сам на 1кг.
И нисам погрешио, био је једва јестив.
 
Poslednja izmena:
Па где да набавим онда семе , а да није гмо?z:cry:
Знам да домаћи хибриди ,,Казанова", ,,Црвена стена", ,,Ураган", ,,Маратон" фирме Супериор из Велике Плане нису ГМО.
И ако ћеш одгајати било какво поврће узимај часопис ,,Добро јутро", а добра је и књига од Иве Ђиновића ,,Свет поврћа", ако је нађеш.
 
pre smo bar mogli da odstranimo pesticide pranjem a sad biljke same proizvode pesticide - To znači da i nakon što prestanemo jesti GM-hranu , još uvijek možemo imati potencijalno štetne GM bjelančevine, koje se kontinuirano proizvode unutar našeg organizma. Da bolje objasnimo, konzumiranje čipsa, napravljenog od Bt-kukuruza (GMO) može naše crijevne bakterije pretvoriti u žive tvornice pesticida, vjerojatno za ostatak života.z:cry:
 
Sofija, valjda imas nekoga u nekome selu, a u Cacku , barem ranije - narucivalo se seme nekog profesora Dzinovica
I stvarno su ovi nasi poludeli, ako po pitanju semenja nista ne rade. GMO samo poberes, ali vise nema da nikne.
Meni je prosle godine paradajz ponikao sam - razsemenio se od prethodne godine - pa to je valjda dobar znak. I ove
sam ostavila. Zaista , zavisicemo od velikih proizvodjaca semenja.
Za Varicu sam posejala beliju - slabo klija, retko i nesto sam imala sa sela. Ona je OK.
Neko ko je tehnolog moze da nam opise-sta sve rade sa zitom po silosima.Cime se i koliko tretira.Mislim da ima svasta al
necemo valjda ostati poslednji na svetu . Svi ce umreti, a mi se sacuvati.Pa sta da radimo sami?
Pozdrav i valjda bude izvestaja iz Novoga Sada. Jako sam radoznala, a nisam jos nigde procitala
 
Ма наћи ћу семење некако. Ове године сам , из спорта, посадила 15-ак парадајзова или како се то већ каже. z:lol: Феноменално је никао, цело лето је рађао, све до хладних дана. У међувремену га је и град урнисао али је опстао.
Имала сам и љуту паприку, два реда. Ону малу, јако љуту. Исто је град скроз омлатио али је опет на крају дала род и то само такав. :)
Што сам старија све више водим рачуна шта једем и потпуно сам схватила зашто је моја мајка толико форсирала здраву храну, посебно кад сам била дете.
Тај гмо парадајз је грозан. Без укуса и мириса. У Немачкој сам јела све гмо. Биопарадајз- 1кг-5-6-7 евра на пијаци па ви видите!
 
Imam jedno pitanje za sve!
Poznato je da su danas sva semena poljoprivrednih kultura genetski modifikovana. Polazeći od te činjenice, možemo zaključiti da se naučnici trude da stvore seme biljke koja će biti otporna na sve klimatske uslove i plus da će imati dobar rod.
Ja pitam zašto onda ti isti naučnici ne usade gene korova koji su najotpornije biljke, a plus mogu da rađaju i u doba godine kad dan postaje kraći?
Inače sam laik u ovoj oblasti, ali bih voleo da mi neko da odgovor na ovo pitanje.
 
A ja mislila da oni o tamo vode vise racuna, da to samo nama uvaljuju.

Pa i ovo kod nas je sve ili uglavnom, sto je u prodaji.

Код њих се Лики гмо храна продаје увелико. Нисам раније знала па се чудом чудим кад уђем у супер-маркет и видим парадајз сав једнак, па се сјаји, а укус бљутав. После сам сазнала. А разлику сам схватила тек кад сам отишла код њих на пијац и видела цене био-производа.
 
Imam jedno pitanje za sve!
Poznato je da su danas sva semena poljoprivrednih kultura genetski modifikovana.
Нису.
Житарице мало, сем кукуруза, а од индустријског биља соја пре свих, поврће много, док је воће врло ретко ГМО.
И ти изгледа као и многи не правиш разлику између ГМО и хибрида.
Хибрид је сваки мешанац који се може зачети у природи, класично, систем сперматозоид-јајна ћелија.
Једноставно се селектује више линија квалитетног биља(клијавост, родност, отпорност на сушу, болести, полегање...) и те се линије укрштају међусобним опрашивањем, дакле природним путем.
ГМО подразумева лабораторијску детекцију генома две биљке(или чак и животиње) и узимање једног или више гена од донора и усађивање исте секвенце у домаћина, све у лабораторијама, без опрашивања.
Врло пластичан пример за ГМО је једна врста парадајза у чији је геном унесено неколико гена из арктичке рибе иверак(!!!) да би се добио парадајз отпоран на хладноћу.
Експеримент је успео, али је парадајз имао шмек на рибу, па се није комерцијално исплатио.
Јасно је иначе да се ни на који начин није могла извршити оваква хибридизација, ни природно ни лабораторијски, јер се не може спојити пар сперматозоид-јајна ћелија биљке и животиње.
Polazeći od te činjenice, možemo zaključiti da se naučnici trude da stvore seme biljke koja će biti otporna na sve klimatske uslove i plus da će imati dobar rod.
Ja pitam zašto onda ti isti naučnici ne usade gene korova koji su najotpornije biljke, a plus mogu da rađaju i u doba godine kad dan postaje kraći?
Inače sam laik u ovoj oblasti, ali bih voleo da mi neko da odgovor na ovo pitanje.
Зато што немају потенцијал да обилно рађају парадајз/паприку/краставац/итд....
 
Нису.
Житарице мало, сем кукуруза, а од индустријског биља соја пре свих, поврће много, док је воће врло ретко ГМО.
И ти изгледа као и многи не правиш разлику између ГМО и хибрида.
Хибрид је сваки мешанац који се може зачети у природи, класично, систем сперматозоид-јајна ћелија.
Једноставно се селектује више линија квалитетног биља(клијавост, родност, отпорност на сушу, болести, полегање...) и те се линије укрштају међусобним опрашивањем, дакле природним путем.
ГМО подразумева лабораторијску детекцију генома две биљке(или чак и животиње) и узимање једног или више гена од донора и усађивање исте секвенце у домаћина, све у лабораторијама, без опрашивања.
Врло пластичан пример за ГМО је једна врста парадајза у чији је геном унесено неколико гена из арктичке рибе иверак(!!!) да би се добио парадајз отпоран на хладноћу.
Експеримент је успео, али је парадајз имао шмек на рибу, па се није комерцијално исплатио.
Јасно је иначе да се ни на који начин није могла извршити оваква хибридизација, ни природно ни лабораторијски, јер се не може спојити пар сперматозоид-јајна ћелија биљке и животиње.Зато што немају потенцијал да обилно рађају парадајз/паприку/краставац/итд....

A šta je onda kalemljena kajsija na šljivu? Hibrid ili GMO?
 
A šta je onda kalemljena kajsija na šljivu? Hibrid ili GMO?
Ни ГМО(очигледно јер није мењан ДНК нити једне од две врсте), нити хибрид(јер нису укрштене ДНК методом сексуалног размножавања) већ управо оно што се каже- калем, или транплатат.
Као кад неком пресаде бубрег, без обзира на порекло бубрега(родбина, неко други или друга раса) прималац није ни мелез, ни мутант!
 
E Radyu5 pa ti bas nemas pojma. Kod nas se kajsija kalemi na zerdeliju, a do pre neke godine u dvoristu sam imala - na jednom stablu gunju i krusku
Bilo je neobicno, a kruska mnogo slatka - mislim da je lubenicarka.Kalemljeno pre 35 godina.
- Poznavalac stvari, kad kupujem semenje ja ga potopim da vidim hoce li klijati i ako ne klija mislim da je GMO. Jesam li u pravu?Ono ne daje klicu ili...
 
E Radyu5 pa ti bas nemas pojma. Kod nas se kajsija kalemi na zerdeliju, a do pre neke godine u dvoristu sam imala - na jednom stablu gunju i krusku
Bilo je neobicno, a kruska mnogo slatka - mislim da je lubenicarka.Kalemljeno pre 35 godina.
- Poznavalac stvari, kad kupujem semenje ja ga potopim da vidim hoce li klijati i ako ne klija mislim da je GMO. Jesam li u pravu?Ono ne daje klicu ili...
Да, у праву си.
Чак и када се у неким ретким случајевима(али баш ретким) клица и појави биљка не донесе плод.
 
Pa citajuci sve ovo , ako oni namiruju i svoj narod sa GMO, sta se mi onda toliko brinemo i izbegavamo jesti. Sta moze meni ili bilo kome drugome da se
desi - kada jede GMO, a verovatno i neznajuci , jedemo? Jeli jedini problem to sto mozemo ostati gladni - necemo imati nase semenke - pa smo zavisni od
velikih i ako nismo "dobri" ima da gladujemo. I jeste paradajz lepsi kada sazri na struku, a ne onako uz pomoc... i nikada nisam pozelela neku biljku pojesti
npr., paradajz,krastavac,papriku, rotkvu , salatu i dr., sada - kada je zima. Paprika i ostalo spremljeno za zimu , to moze, ali sirovo - nekako bezveze.Valjda
sve ima svoje vreme.
 

Back
Top