Prave namere Draže Mihailovića

Casino,потпуно је небитно како ја то називам.Срби су то мазивали и Трећим српским устанком,али то за сам догађај није важно на теми која се бави историским фактима.
 
Casino,потпуно је небитно како ја то називам.Срби су то мазивали и Трећим српским устанком,али то за сам догађај није важно на теми која се бави историским фактима.

Pa hoćemo li proglas KPJ od 15. aprila 1941. godine nazvati ustankom - tada je formiran Vojni komitet, a narodi Jugoslavije se pozivaju na nastavak borbe za oslobođenje zemlje od fašističkih okupatora? Ili recimo onaj proglas KPJ od 1. maja iste godine - tamo se jasno pozivaju narodi Jugoslavije na oružani otpor okupatoru i daju se instrukcije i naređenja za konkretne akcije (formiranje vojnih komiteta, udarnih grupa, skupljanje oružja, sanitetskog materijala, vojna obuka itd.) koje su itekako sprovođene u toku maja, juna i prve polovine jula - da li je to ustanak?
Možemo li ove akcije nazvati ustankom ili će biti da je ovdje riječ o pripremama za ustanak? Valda isto važi i za Dražin odlazak na Ravnu Goru - nema tu nikakvog ustanka - i tu je riječ o formiranju pokreta otpora koji je tek trebao da digne ustanak u nekom budućem periodu.
 
Па неће бити да су комунисти спремали народ,код кога нису имали баш неку репутацију,него су спремали своје партијске редове.О овим припремаам најбоље сводочи Ђилас када описује како га је и зашто Тито послао у Црну Гору,у којој је почео устанак,али не комунистички.Ђиласу је наређено да "прочисти наше редове" а да Италијане не дира "пошто су јаки".Када то говори један од првих људи партије,а народ памти"чишћење сопствених редова",онда је јасно да све до напада на СССР,комунисти нису имали намеру да поведу оружану борбу.
 
На супрот тим "припремама" стоји да офоцири и војници који су избегли заробљавање(у највећој мери они који су успешно у Албанији ратовали са Италијанима) долазе на Равну Гору и стварају језгро ЈВуО.
 
Мислим да је боље да се бавимо темом о "правим намерама" ђенерала Михаиловића.
Дакле не говори се о ставовима и "намерама" Равногорског покрета који се профилисао кроз период Другог и грађанског рата ,али се имплицира некакав знак једнакости између Чиче и покрета.Дакле реди се о политичким намерама.
Знам да идеолошки опредељени људи неће пристати на тезу да је војска један државни апарат и да остаје то без обзира на политичке промене,владе и партије које је чине.То је зато што комунисти имају све органе власти партијски организоване,па је за њих прављење дистинкције између државе и владајућег(тренутног и зависног од резултата избора) режима ,непојмиљива.
Основ идеологије Равногорског покрета је рад Адама Прибићевића , а не Драже Михаиловића.Па би било добро да расправлјамо о његовом тексту нацрта и о рефератима на конгресу у селу Ба.
 
Па неће бити да су комунисти спремали народ,код кога нису имали баш неку репутацију,него су спремали своје партијске редове.О овим припремаам најбоље сводочи Ђилас када описује како га је и зашто Тито послао у Црну Гору,у којој је почео устанак,али не комунистички.Ђиласу је наређено да "прочисти наше редове" а да Италијане не дира "пошто су јаки".Када то говори један од првих људи партије,а народ памти"чишћење сопствених редова",онда је јасно да све до напада на СССР,комунисти нису имали намеру да поведу оружану борбу.

Nisu komunisti spremali narod na ustanak? Pa samo u Crnoj Gori su od sredine aprila do sredine jula 1941. godine organizovali 285 udarnih grupa sa oko 6000 boraca, od kojih je većina prethodno prošla ilegalne vidove vojne i sanitetske obuke. Pa vidjeli smo jesu li imali reputaciju ili ne 13. jula - oni su bili ti koji su pokrenuli taj ustanak, a ne nikakvi četnici. Uzgred protiv koga je narod pod vođstvom komunista digao taj ustanak ako nije protiv Italijana? Znači Tito je poslao Đilasa u Crnu Goru da podigne ustanak, ali da Italijane ne dira "pošto su jaki"? Da ti nisi nešto malo pobrkao?
Naravno da jesi i to poprilično. Jer Tito šalje Đilasa u Crnu Goru da diže ustanak, čini mi se u noći 5. ili 6. jula (nisam baš siguran) - tako da tada u Crnoj Gori još nije izbio ustanak. Đilas će stići za par dana u Crnu Goru i prisustvovat će sastanku u Stijeni Piperskoj 10. jula (neki kažu 8. jula) kada je donijeta odluka da ustanak otpočne - upravo je Đilas bio na čelu ustanka. Čišćenje sopstvenih redova se odnosi na kasniji period poslije italijanskog gušenja ustanka i tu se misli da se pročiste kolebljivci u sopstvenim redovima i otklone slabosti, koje su uočene tokom ustanka. U tom periodu došlo je do reorganizacije i transformacije ustaničke vojske u partizansku (septembar 1941.), a otpočet će i ono što ćemo nazvati "lijevim greškama" - likvidacijama špijuna i petokolonaša, ali i političkih protivnika. Ipak do novembra 1941. godine kada je Đilas povučen iz Crne Gore u Vrhovni štab ta pojava neće dobiti neke katastrofalne obrise - od avgusta do sredine novembra ubijeno je oko 40 ljudi, da bi ukupno od avgusta do kraja decembra od strane partizana bilo ubijeno tačno 117 ljudi. Znatan dio likvidirnih u ovom periodu do sredine novembra i jesu bili saradnici okupatora, ali ne i svi - već je bilo i političkih likvidacija (Aleksa Pavićević, Milovan Anđelić, Slobodan Marušić itd.). Ta pojava dobija masovne i monstruozne obrise tek u periodu decembar 1941 - april 1942. godine kada će se masovno ubijati "sumnjivi i politički nepodobni". Cijelo ovo vrijeme nisu prestajali napadi na Italijane, pa će čak doći i do napada na dobro utvrđena Pljevlja u decembru 1941. godine (što je bila greška).
Komunisti se spremaju za rat prije napada Njemačke na SSSR, a tačno je da se krenulo u realizaciju ustanka baš zbog tog napada - da do njega nije došlo vjerovatno bi pripreme za ustanak potrajale duže. A upravo je taj ustanak prinudio i četnike u Srbiji da uđu u borbu sa okupatorom - baš kako su komunisti čekali mig Moskve da se krene u borbu, tako su taj mig čekali i četnici iz Londona. Prva je namignula Moskva.
 
Poslednja izmena:
На супрот тим "припремама" стоји да офоцири и војници који су избегли заробљавање(у највећој мери они који су успешно у Албанији ратовали са Италијанима) долазе на Равну Гору и стварају језгро ЈВуО.

Mnogi predratni oficiri i vojnici pristupaju partizanskom pokretu - Arso Jovanović, Savo Orović, Milovan Šaranović itd.
 
Ја бих ти ипак препоручио да погледаш шта о томе пише Ђилас,а не да препричаваш званичну комуноисторијску причу.Он то све прилично детаљно описује укључујући и сусрет са онима који су дигли устанак пре него што је дошао.Интереснтно штиво.Опрости ми ,али ја ћу ипак своје поверење поклонити њему а не ономе што се пише да је он радио.
 
Упутио бих те на још један извор када се ради о почетку устанка у Црној Гори а то је књига једног од учесника Милића Ј.Осмајлића издату у Подгорици 2002.године у едицији Ступови.Она да је доста фактографских података о периоду и људима на почетку устанка.
Али то није тема ,па мислим да је боље да не улазимо у те детаље овде.
 
Ја бих ти ипак препоручио да погледаш шта о томе пише Ђилас,а не да препричаваш званичну комуноисторијску причу.Он то све прилично детаљно описује укључујући и сусрет са онима који су дигли устанак пре него што је дошао.Интереснтно штиво.Опрости ми ,али ја ћу ипак своје поверење поклонити њему а не ономе што се пише да је он радио.

Čitao sam Đilasa i to baš njegov "Revolucionarni rat", tako da prepričavam njega (knjigu sam čitao prije 3-4 godine, pa se i ne mogu sad sjetiti svakog detalja). Znam da mu je Tito poručio pred kretanje iz Beograda za Crnu Goru: “Streljaj svakoga, makar bio i član pokrajinskog rukovodstva, ako ispolji kolebanje ili nedisciplinu.” To će Đilas i početi da sprovodi u djelo od sredine avgusta 1941. godine, a jasno je i zašto - ustanak je maltene bio slomljen, narod je bio rezigniran i u jako teškoj poziciji, a u ustaničkoj vojsci je vladalo rasulo. Sve je ovo propraćeno širenjem defetizma, dezertiranjem, pojavom špijunaže i denunciranja okupatorskim vlastima itd. To se naravno moralo zaustaviti i povratiti se disciplina i elan za borbu protiv neprijatelja. U tome je Đilas i uspio, ali će pred njegovo povlačenje u Vrhovni štab doći do inteziviranja likvidacija "špijuna i petoklonoaša" (od kojih to svi tada sigurno nisu bili) koja se javlja uslijed saznanja da se u Crnoj Gori radilo na organizovanju četničkog pokreta, pa se terorom to pokušava spriječiti. Tek će u narednom periodu doći do eskalacije ove pojave koja će se u potpunosti izvitoperiti u bestijalno ubijanje "potencijalnih i stvarnih političkih protivnika", a u cilju održavanja discipline i terora, čak i ubijanja vjernih sledbenika iz benignih i neshvatljivih razloga.
100% sam siguran da ustanak u Crnoj Gori nije podignut prije Đilasovog dolaska u Crnu Goru - slobodno provjeri.
 
И ја сам читао одавно па нисам сигуран да ли оно што сам говорио било у књизи "револуционрни рат" или "Тито-прича изнутра",мислим да је у овој другој.
Али оставимо Ђиласа .Хоћемо ли на тему?
 
Mnogi predratni oficiri i vojnici pristupaju partizanskom pokretu - Arso Jovanović, Savo Orović, Milovan Šaranović itd.

Овде бих ставио свој коментар. Партизани су до капитулације Италије имали само 30 официра, ниједног генералштабног.
Четници су у току рата имали 3000 официра и неколико хиљада подофицира.
 
Pa hoćemo li proglas KPJ od 15. aprila 1941. godine nazvati ustankom - tada je formiran Vojni komitet, a narodi Jugoslavije se pozivaju na nastavak borbe za oslobođenje zemlje od fašističkih okupatora? Ili recimo onaj proglas KPJ od 1. maja iste godine - tamo se jasno pozivaju narodi Jugoslavije na oružani otpor okupatoru i daju se instrukcije i naređenja za konkretne akcije (formiranje vojnih komiteta, udarnih grupa, skupljanje oružja, sanitetskog materijala, vojna obuka itd.) koje su itekako sprovođene u toku maja, juna i prve polovine jula - da li je to ustanak?
Možemo li ove akcije nazvati ustankom ili će biti da je ovdje riječ o pripremama za ustanak? Valda isto važi i za Dražin odlazak na Ravnu Goru - nema tu nikakvog ustanka - i tu je riječ o formiranju pokreta otpora koji je tek trebao da digne ustanak u nekom budućem periodu.

Ја знам само за проглас против агената Лондона. О којим се прогласима ради?
 

Back
Top