Povećanje inteligencija

Sedamdesetih godina ponuđena su ALTERNATIVNA REŠENJA – moguće varijante SOCIJALNE INTELIGENCIJE koju definišemo kao čovekovu kompetentnost angažovanu u funkcionalno primerenim međuljudskim ponašanjima.

Jedan ASPEKT socijalne inteligencije je i KOMUNIKACIONA KOMPETENTNOST, odnosno sposobnost da se efikasno saobraća u socijalnim situacijama , i ona predstavlja središni pojam za shvatanje socijalne inteligencije.

Naročito se razvio SOCIO-LINGVISTIČKI PRISTUP izučavanju komunikacione kompetentnosti (Vilkinson, 1982): sastoji se u opisima kako pojedinac koristi jezik i neverbalno ponašanje u međuljudskoj interakciji .

Jasno je da inteligencija uključuje SOCIJALNU KOMPONENTU čiji je deo i KOMUNIKACIONA KOMPETENTNOST.
 
NEDOSTAJE ČVRŠĆA DEFINICIJA SOCIJALNE INTELIGENCIJE.
Nemamo ni teoriju ni podatke koji bi objasnili problem kontinuiteta u razvoju socijalne inteligencije.

Ispitivanja bi trebalo da se usmere na TRI PROBLEMA koja su ostala trajni IZVORI NEDOUMICA i protivrečja vezanih za SOCIJALNU INTELIGENCIJU:

1. da li postoji POSEBAN FAKTOR socijalne inteligencije?
2. da li je bolje MERITI socijalnu inteligenciju standardizovanim testovima ili opažanjima prirodno nastalog ponašanja, ili je najbolje koristiti obe metode?
3. da li je ovaj aspekt inteligencije značajno pod uticajem ISKUSTVA?
 
Moja definicija inteligencije: "brzina i efikasnost živčanog sustava izražena njenim kvocijentom (IQ). " Inteligencija je nasljedna i nepromjenjiva i u zdravog prosječnog čovjeka genetski se uvjetovano razvija do navršenih 16 godina života (to bi trebala biti punoljetnost) - zato su testovi inteligencije prilagođeni prvih 15 godina.
 
Moja definicija inteligencije: "brzina i efikasnost živčanog sustava izražena njenim kvocijentom (IQ). " Inteligencija je nasljedna i nepromjenjiva i u zdravog prosječnog čovjeka genetski se uvjetovano razvija do navršenih 16 godina života (to bi trebala biti punoljetnost) - zato su testovi inteligencije prilagođeni prvih 15 godina.

Veksler ne misli ovako. Po njemu inteligencija se razvija do 24. godine . Stoga Veklser razvija skalu inteligencije i za decu i za odrasle!
Bajlejeva u svojim istrazivanjima utvrdjuje da inteligencija ponekad raste i ne opada sve do 36 godine! Postoji jos gomila istrazivanja koja ovo potrvrdjuju!

Lepo bi bilo da se malo informisemo na ovom forumu pre nego sto napisemo nesto!
 
Veksler ne misli ovako. Po njemu inteligencija se razvija do 24. godine . Stoga Veklser razvija skalu inteligencije i za decu i za odrasle!
Bajlejeva u svojim istrazivanjima utvrdjuje da inteligencija ponekad raste i ne opada sve do 36 godine! Postoji jos gomila istrazivanja koja ovo potrvrdjuju!

Lepo bi bilo da se malo informisemo na ovom forumu pre nego sto napisemo nesto!

Pa to po Veksleru......Sto ne mora da znaci da je jedino ispravno misljenje...

Sama psihologija je proistekla iz filozofije,najvise zahvaljujuci Vuntu,i ona nije egzaktna nauka kao matematika....Cak i u fizici foton moze biti i talas i cestica u isto vreme.......

U psihologiji postoje 1001 teorija o bilo cemu i postoje rani pravci za jednu istu stvar cak neki su i u kontradikciji sa drugima.......

I sta sad nekom ko se poziva na psiholoski nativizam ti sa stanovista psiholoskog empirizma ili bilo cega drugog kazes da se malo informise - :hahaha::hahaha::rotf::rotf:

Pa i on bi tebi mogao da kaze isto.........Ili ne sme niko da bude nativist??????

Vecina psiholoskih teorija nije dokazana a mnoooge nikad nece ni biti dokazane ....

Mnooogi psiholozi su se sporili a ostali ili se prikljucili jednoj strani ili drugoj......A ni jedni nemaju dokaz naucni i sta sad treba svako svakom da kaze ajde informisi se malo......
Lepo bi bilo da se malo informisemo na ovom forumu pre nego sto napisemo nesto!

Najmanje prava da ovo kazes imas Uzvisenom....On je bar nesto i ok napisao ZA RAZLIKU OD MNOOOOGIH NA OVOH TEMI KOJI SU SE LADNO PROSERAVAAALI SAMO TAKO........i o inteligenciji nemaju veze sa mozgom kao ni sa ostalom problematikom psihologije.......Za njih je sve sto postoji ili astrologija ili psihologija

Znaci ako oni nisu informisani a sto bi bio Uzviseni,i bas samo njemu da napominjes......
 
Pa to po Veksleru......Sto ne mora da znaci da je jedino ispravno misljenje...

Sama psihologija je proistekla iz filozofije,najvise zahvaljujuci Vuntu,i ona nije egzaktna nauka kao matematika....Cak i u fizici foton moze biti i talas i cestica u isto vreme.......

U psihologiji postoje 1001 teorija o bilo cemu i postoje rani pravci za jednu istu stvar cak neki su i u kontradikciji sa drugima.......

I sta sad nekom ko se poziva na psiholoski nativizam ti sa stanovista psiholoskog empirizma ili bilo cega drugog kazes da se malo informise - :hahaha::hahaha::rotf::rotf:

Pa i on bi tebi mogao da kaze isto.........Ili ne sme niko da bude nativist??????

Vecina psiholoskih teorija nije dokazana a mnoooge nikad nece ni biti dokazane ....

Mnooogi psiholozi su se sporili a ostali ili se prikljucili jednoj strani ili drugoj......A ni jedni nemaju dokaz naucni i sta sad treba svako svakom da kaze ajde informisi se malo......
Lepo bi bilo da se malo informisemo na ovom forumu pre nego sto napisemo nesto!

Najmanje prava da ovo kazes imas Uzvisenom....On je bar nesto i ok napisao ZA RAZLIKU OD MNOOOOGIH NA OVOH TEMI KOJI SU SE LADNO PROSERAVAAALI SAMO TAKO........i o inteligenciji nemaju veze sa mozgom kao ni sa ostalom problematikom psihologije.......Za njih je sve sto postoji ili astrologija ili psihologija

Znaci ako oni nisu informisani a sto bi bio Uzviseni,i bas samo njemu da napominjes......

Primetio sam da si za ovo kratko vreme koje si na PDF-u psihologija uspeo da se posvadjas sa vecinom clanova foruma i to mi dosta govori o tebi. Stoga bih ja radije izbegavao od sada bilo kakvu razmenu stavova i misljenja sa tobom (a tako ce ubrzo verovatno postupiti i ostali forumasi)
 
Poslednja izmena:
Primetio sam da si za ovo kratko vreme koje si na PDF-u psihologija uspeo da se posvadjas sa vecinom clanova foruma i to mi dosta govori o tebi. Stoga bih ja radije izbegavao od sada bilo kakvu razmenu stavova i misljenja sa tobom (a tako ce ubrzo verovatno postupiti i ostali forumasi)


ARGUMENTUM AD HOMINEM

Nemas pojma o psihologiji kao i o nijednoj nauci kada mozes ovo da izgovoris

Sramoti se - :rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko::rumenko:
 
Veksler ne misli ovako. Po njemu inteligencija se razvija do 24. godine . Stoga Veklser razvija skalu inteligencije i za decu i za odrasle!
Bajlejeva u svojim istrazivanjima utvrdjuje da inteligencija ponekad raste i ne opada sve do 36 godine! Postoji jos gomila istrazivanja koja ovo potrvrdjuju!

Lepo bi bilo da se malo informisemo na ovom forumu pre nego sto napisemo nesto!

A jel na wikipediji ( i to u naaaajboljem slucaju) kao sto radite vas 90% ovde???????:hahaha::hahaha::hahaha::hahaha::hahaha::hahaha::rotf::rotf::rotf::rotf::rotf:

edit.....Ups sad sam im dao kompliment....Njihova naucna knjiga se zove Zona Sumraka i Trece Oko
 
Mislim da je bitno, a verovatno većini i interesantno, naglasiti da inteligencija nije nešto što je statično, što je samo po sebi dato. Čovek se rađa sa određenim potencijalom, ali da li će i u kojoj meri iskoristiti taj potencijal zavisi od mnogih stvari, pre svega od angažovanja njegovih mentalnih sposobnosti (naravno gornju granicu razvoja svojih potencijala nikada ne može da prođe).

Takođe, posebno je interesantno da je u narodu rasprostranjeno mišljenje da ljudi posle 25-30. godine ne mogu više da uče. Ovo uopšte nije tačno. Po većini studija, inteligencija se razvija do 25 godine (otprilike), ali i nakon tog perioda osobe veoma uspešno mogu da se bave intelektualnim radom. Ukoliko osoba u zreloj životnoj dobi počne da se bavi nekim rutinskim poslom, koji ne zahteva previše mentalnog angažovanja, njegova sposobnost za učenje neće nastaviti da se razvija i biće mu mnogo teže ukoliko treba da se posveti nekom "dodatnom" obrazovanju. Nasuprot tome, osobe koje se intenzivno bave naučnim radom, mogu čak i u 60-70 godina da budu veoma intelektualno aktivne. Akumulirano iskustvo tokom života, kao i neprestano "vežbanje" intelektualnih sposobnosti, omogućili su im da duže vremena ostanu "vitalni".

Ipak, na ovom mestu treba naglasiti da "uspeh u životu" ne zavisi samo od inteligencije shvaćene kao opšti faktor, već i od onoga o čemu sam prethodno pisao, a to je emocionalna ili socijalna inteligencija. Pokazalo se da veoma inteligentni ljudi često nisu uspešni u životu, da veliki broj izuzetno inteligentnih ljudi nikada ne završi fakultet. Ovo je bacilo novu svetlost na shvatanje "inteligencije", i pokazalo da na uspeh u životu u velikoj meri utiču i drugi činioci, pre svega stepen emocionalne i socijalne zrelosti.
 
Poslednja izmena:
Kada već govorimo o merenju inteligencije, možda ne bi bilo loše da se za trenutak malo vratimo u PROŠLOST. Francuski psiholog ALFRED BINE (1857-1911) 1904. godine postavljen je za člana komisije za proučavanje rada pomoćnih odeljenja u pariskim školama. Zadatak te komisije bio je da odredi da li učenici pokazuju slab uspeh u školi zbog mentalne zaostalosti, nezainteresovanosti ili lenjosti. Bine je zajedno sa lekarom SIMONOM, preduzeo da izradi testove pomoću kojih bi se otkrila i izmerila mentalana zaostalost dece. Godine 1905. ova dva autora daju niz testova poređanih po težini, koji su bili namenjeni merenju inteligencije školske dece. To je bio prvi BINE-SIMONOV TEST koji, mada više puta revidiran, još i danas služi kao jedan od najboljih testova za merenje dečije inteligencije.
U našoj zemlji su napravljene dve revizije Biene-Simonove skale. Prvu reviziju, sa nazivom BEOGRADSKA REVIZIJA BINE-SIMONOVE SKALE izvršio je 1934. god. BORISLAV STEVANOVIĆ.
NOVU BEOGRADSKU REVIZIJU BINE-SIMONOVE SKALE izradili su 1976. god. Ivan Ivić, Milan Milinković, Ružica Rosandić i Vera Smiljanić.
Najviše zasluga za osnivanje i razvoj PEDAGOŠKE PSIHOLOGIJE u našoj zemlji ima BORISLAV STEVANOVIĆ (1891-1971). Njegovom zaslugom pedagoška psihologija počela je da se predaje na beogradskom univerzitetu, mnogo ranije nego na nekim poznatim evropskim univerzitetima.
Stevanović je naviše istraživao razvoj i merenje inteligencije. Izvršio je PRVU BEOGRADSKU REVIZIJU BINE-SIMONOVE SKALE, a pod njegovim rukovodstvom je počeo rad i na NOVOJ REVIZIJI ove skale. Njegova revizija Bine-Simonove skale bila je prvi test inteligencije prilagođen našoj deci.
U istraživanju vršenom za reviziju Bine-Simonove skale, Stevanović je ispitao razvoj inteligencije naše dece od 5-12 godina, a svojim grupnim testovima ispitao je razvoj inteligencije omaldine od 13-24 godine. Na tom materijalu proučavao je uticaj sredinskih i naslednih faktora na razvoj inteligencije. Treba istaći da je Stevanović bio jedan od prvih psihologa u svetu koji slabije rezultate seoske dece na testovima inteligencije nije pripisivao naslednim, nego nepovoljnim sredinskim uslovima i prirodi zadataka u testovima, koji su bliži gradskoj deci. Tako on ukazuje i na problem PRISTRASNOSTI TESTOVA, koji je danas veoma aktuelan u psihometriji.
Stevanović takođe ukazuje da se uticaj sredine u kojoj pojedinac živi odražava na rešavanje ne samo verbalnih, nego i neverbalnih testova sposobnosti.
 
Veksler ne misli ovako. Po njemu inteligencija se razvija do 24. godine . Stoga Veklser razvija skalu inteligencije i za decu i za odrasle!
Bajlejeva u svojim istrazivanjima utvrdjuje da inteligencija ponekad raste i ne opada sve do 36 godine! Postoji jos gomila istrazivanja koja ovo potrvrdjuju!.........

Slažem se da posebnu pažnju treba posvetiti izradi testova inteligencije koji su namenjeni odraslima. Oni se znatno razlikuju od testova namenjenih deci.

Takođe, smatram da je merenje inteligencije testovima, pod velikim znakom pitanja i da se svakako rezultat na testu ne treba uzimati "zdravo za gotovo".
 
Slažem se da posebnu pažnju treba posvetiti izradi testova inteligencije koji su namenjeni odraslima. Oni se znatno razlikuju od testova namenjenih deci.

Takođe, smatram da je merenje inteligencije testovima, pod velikim znakom pitanja i da se svakako rezultat na testu ne treba uzimati "zdravo za gotovo".

Apsolutno tačno. Zato se uostalom i kaže da su testovi uvek zavisni od arbitrarnog suda kliničara. Ako je jedan čovek na WB skali postigao rezultat od 63 (a do 65 je normalna inteligencija), sigurno je da kliničar neće bez svog promišljanja i bez rezervi proglasiti pacijenta mentalno zaostalim (bar se ja nadam da neće :) ) . Uvek treba imati u vidu i dejstvo nekih drugih faktora pre nego što se da konači sud. Ako se inteligencija tako meri, onda nam rezultati mogu biti od velike koristi i nije ni čudo što testovi inteligencije jedini imaju arbitrarnu funkciju na sudu. Svi ostali testovi su manje - više uvaženi kada se radi o sudskom procesu.
 
Veksler ne misli ovako. Po njemu inteligencija se razvija do 24. godine . Stoga Veklser razvija skalu inteligencije i za decu i za odrasle!
Bajlejeva u svojim istrazivanjima utvrdjuje da inteligencija ponekad raste i ne opada sve do 36 godine! Postoji jos gomila istrazivanja koja ovo potrvrdjuju!

Lepo bi bilo da se malo informisemo na ovom forumu pre nego sto napisemo nesto!

Rekao sam u zdravog i PROSJEČNOG čovjeka, ne u svakoga. Zabilježeno je razvijanje inteligencije i poslije 50. godine života. No, pošto je toliko testova inteligencije prilagođeno samo prvih 15 godina, logično bi bilo da postoji razlog za to. Većina stručnjaka smatra da se razvija do 16 navršenih.
 
nema tu definicije
smisao inteligencije po meni je efektivizam, znaci primena znanja, iskustva tako da ostvaris cilj sto jednostavnije i bezbolnije

sad ima x tipova intelektualaca

neka tehnicka inteleigencija na papiru, cemu sluzi

ta suva inteleigencija je urodjena il je imas ili nemas, al svako iskustvo bi trebalo da je kod coveka razvija i ucvrscuje

npr,ako nisi talenat za matematiku neces je nikad nauciti na nekom visem nivou
ali mozes da naucis da razvijas neke sposobnosti, zakljucke, ideje koje ce da vode ka ovom prvom
 
Rekao sam u zdravog i PROSJEČNOG čovjeka, ne u svakoga. Zabilježeno je razvijanje inteligencije i poslije 50. godine života. No, pošto je toliko testova inteligencije prilagođeno samo prvih 15 godina, logično bi bilo da postoji razlog za to. Većina stručnjaka smatra da se razvija do 16 navršenih.

E vidi...ne možeš reći većina stručnjaka smatra. Ko to kaže da je većina? Kolika je to većina? Ono što sigurno znamo jeste da su danas najčešće u upotrebi (u celom svetu) Bineova teorija koja zapravo tvrdi ovo što ti tvrdiš, i Veklserova teorija koja kaže drugačije. Tako su danas Bineova skala, Vekslerove skale, Ravenove matrice (koje opet, postoje i za decu ali i za odrasle) najčešće upotrebljavani testovi i ja zaista ne znam koja je to većina o kojoj ti pričaš niti znam da je ikada mereno, da li više naučnika smatra da je do 16 godina, ili više naučnika smatra da postoji neka druga granica.
 
Poslednja izmena:

Back
Top