Pleme najlepših ljudi na planeti: Oblažu telo blatom i nikad se ne kupaju!

  • Začetnik teme Začetnik teme Lada
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Lada

Legenda
Poruka
52.167
Ovaj narod se smatra najlepšim afričkim plemenom. Tradicionalno, i muškarci i žene idu u toplesu, a njihova tela su obložena blatom kao zaštita od sunčevih zraka. Ne kupaju se, već koriste aromatične biljke i smolu. Veruju da dete samo bira roditelje.

Pleme Himba živi u blizini grada Opuva, region Kunene, u severnoj Namibiji. Ova populacija broji oko 50 hiljada ljudi, i predstavlja kulturnu raznolikost jer žive nomadskim načinom života, uglavnom se izdržavaju od stoke i berbe voća.

Veoma su patrijarhalni, veruju u jednog boga - Mukurua i skloni su poligamiji. Njihov društveni status je određen količinom stoke koju poseduju, a uobičajeno je da muškarci koji su više na društvenoj skali imaju po nekoliko žena.

Okujepisa-Omukazendu-OvaHimba-Wife-Swapping-KOKO-TV-Nigeria-12.jpg


https://www.dnevno.rs/?s=pleme+najlepsih+ljudi+himba
 
Poslednja izmena:
Kako je sve podređeno stočarstvu, ovi nomadski pastiri često sezonski migriraju iz svog rodnog sela u sela koja imaju bolje pašnjake za svoje životinje. Uprkos mnogo kretanja i susreta sa drugačijim, modernijim stilovima života, oni su zadržali kulturnu „otpornost“ zahvaljujući strogim merama za posetu njihovoj zajednici koje je preduzela namibijska vlada kako bi ih zaštitila od prekomerne izloženosti stranim uticajima.

Međutim, to ne sprečava pripadnike plemena, posebno one koji žive u blizini većeg grada, da uživaju u svim blagodetima urbanog života.

Zato ne čudi, iako je neobično, videti ženu iz ovog plemena, tradicionalno obučenu, kako kupuje namirnice u nekom od lanaca supermarketa ili koristi zdravstvene usluge.

Vlada Namibije postavila je stroga pravila za očuvanje svog društva.
hqdefault-696x398.gif
 
U plemenu Himba veruju da dete bira samo roditelje. Jedino ne može da bira kada će ga roditi, ali mora da sačeka dok majka odluči da ima dete.
Kada žena želi da postane majka, odlazi u šumu i meditira dok ne čuje pesmu deteta koje želi da rodi. Tek kada čuje tu pesmu, odlazi da nađe čoveka koji će biti otac tog deteta. Kada ga pronađe, ona ga uči ovoj pesmi i pre nego što fizički začete dete, pevaju pesmu da ga dozovu.

5.jpg


Međutim, ovu pesmu moraju da nauče babice i druge žene u selu, da bi njome dočekale dete kada se rodi. Ta pesma će kasnije dete pratiti kroz život.

O deci se brinu žene i druga deca iz plemena, a muškarci su često odsutni od kuće na duži vremenski period.

65990011_10219325219261964_6867382814854086656_n-1.jpg

„Dečija pesma se peva kada uradi nešto lepo, ali i kada počini zločin ili prekrši norme plemena“

“Djetetova pjesma pjeva se kad ono napravi nešto lijepo, ali i kad počini neki zločin ili prekrši norme plemena”
Od svih afričkih plemena koja danas još uvek postoje, jedino u plemenu Himba se datum rođenja dece računa ne na dan kad je dete rođeno niti na dan kad je začeto, već na dan kada majka odluči da želi imati dete. Kada žena iz plemena Himba odluči da želi imati dete, obično se osami i sedne ispod drveta u šumi, gde sedi i osluškuje zvukove tako dugo dok ne čuje pesmu deteta koje želi doći na svet.
 
Prva naselja naroda Himba mogu se pratiti još od ranog 16. veka kada su prešli angolsku granicu i izabrali Kaokoland (danas zvani region Kunene) za svoju novu domovinu. U to vreme reč Himba nije postojala jer se još nisu odvojili od plemena Herero.

Krajem 19. veka, Namibiju je zahvatila nemilosrdna epidemija goveda. Većina stoke od koje je zavisio Herero je nestala, a pleme se suočilo sa velikom krizom. Nakon toga, pleme se preselilo na jug i počelo da istražuje različite regione kako bi povećalo svoje šanse za opstanak. Ipak, neki članovi su odlučili da ostanu i radije se bore za opstanak na poznatim teritorijama. Tada i tamo, raskol između dva plemena postao je stvarnost, a Himba identitet je nastao.

U slobodnom prevodu sa jezika Otjiherero, reč Himba znači prosjak. Zašto su nasledili ovo pomalo pogrdno ime? Pa, posle raskola, mnogi od onih koji su ostali lutali su ogromnim Kaokolandom u potrazi za stokom i usevom tražeći pomoć od svojih kolega ili drugih članova plemena.
 
Ovaj narod se smatra najlepšim afričkim plemenom. Tradicionalno, i muškarci i žene idu u toplesu, a njihova tela su obložena blatom kao zaštita od sunčevih zraka. Ne kupaju se, već koriste aromatične biljke i smolu. Veruju da dete samo bira roditelje.
Pleme Himba živi u blizini grada Opuva, region Kunene, u severnoj Namibiji. Ova populacija broji oko 50 hiljada ljudi, i predstavlja kulturnu raznolikost jer žive nomadskim načinom života, uglavnom se izdržavaju od stoke i berbe voća.
Veoma su patrijarhalni, veruju u jednog boga - Mukurua i skloni su poligamiji. Njihov društveni status je određen količinom stoke koju poseduju, a uobičajeno je da muškarci koji su više na društvenoj skali imaju po nekoliko žena.
Okujepisa-Omukazendu-OvaHimba-Wife-Swapping-KOKO-TV-Nigeria-12.jpg
Prihvatili su i Internet?
 
himba.jpg


Na vrhu ženske glave na slici se nalazi Himba kruna: Erembe. Ova kruna se pravi od goveđe ili kozje kože i stavlja se na glavu kada devojčica uđe u pubertet.

Crveno blato se, međutim, primenjuje kada su devojčice dovoljno stare da se higijenski brinu o sebi.

Muškarci iz plemena ne nanose crveno blato na koži.
 
Narod Himba uglavnom jedu kašu. Svako jutro i veče zagreju vodu, sačekaju da proključa, pa u nju sipaju malo brašna, možda dodaju malo ulja i jelo je servirano.

Brašno je uglavnom od kukuruza, ali s vremena na vreme možete naći i malo mahangu brašna. Mahangu je drugo ime za biserno proso; to je rasprostranjena kultura u Namibiji jer se dobro ponaša na zemljištima sa niskom plodnošću.

U retkim prilikama, kao što su venčanja, Himba jedu meso, ali to je više izuzetak nego pravilo.

himba-child.jpg
 
Poslednja izmena:
Himbe su animisti, a njihovo vrhovno biće se zove Mukuru.

Način na koji komuniciraju sa svojim Bogom je kroz sveti oganj. Dim svetog ognja diže se ka nebu, što im omogućava da komuniciraju sa svojim precima koji su u direktnom kontaktu sa Svevišnjim Bićem.

U svakom selu naći ćete svetu vatru kako tinja, dok se pored nje na sveti kamen stavljaju cepanice da potpaljuju vatru po potrebi. Ne smete da pređete svetu liniju ako ste stranac ili niste pozvani u selo. Sveta linija počinje od glavnog ulaza u poglavnikovu kolibu i ide pravo, pored svetog ognja, do ulaza u stočni ograđeni prostor.

himba-village.jpg
 
Jedna od najupečatljivijih osobina Himbe je da ženama nije dozvoljeno da koriste vodu za pranje.

To podrazumeva i sebe i njihovu odeću.

Opet prema rečima starijih, ovo datira još od velikih suša gde je voda bila oskudna, a samo muškarcima je bio dozvoljen pristup vodi radi pranja.

Osim nanošenja crvenog blata na kožu, žene Himba svakodnevno se kupaju u dimnoj kupki kako bi održale ličnu higijenu. Staviće malo tinjajućeg uglja u malu činiju sa začinskim biljem (uglavnom lišće i male grane drveća Commiphora) i sačekati da se dim podigne. Nakon toga će se pokloniti nad posudom za dimljenje, a zbog vrućine počeće da se znoji. Za pranje celog tela, pokrivaju se ćebetom tako da dim ostane zarobljen ispod tkanine.

himba-smoke-bath.jpg
 
Pogledajte prilog 1076279

Na vrhu ženske glave na slici se nalazi Himba kruna: Erembe. Ova kruna se pravi od goveđe ili kozje kože i stavlja se na glavu kada devojčica uđe u pubertet.

Crveno blato se, međutim, primenjuje kada su devojčice dovoljno stare da se higijenski brinu o sebi.

Muškarci iz plemena ne nanose crveno blato na koži.
Sto ne nose blato na sebi ?
 
mislim da postoji široko rasprostranjeno pogrešno shvatanje da je posao moderatora da otvara teme.
Teme može i treba da otvori bilo koji član ako je to nešto što bi da podeli sa drugima ili ga interesuju reakcije
samo da dodam komentar: zumbae-agombaea... ;) :cool: :lol:
 

Back
Top