Plakat-Poster

Poli46

Stara legenda
VIP
Poruka
92.440
Plakati su atraktivan i efikasan način marketinga. Najviše se koriste za promociju raznih događaja,
koncerata i filmova, ali su dobri i za promociju proizvoda, akcijskih ponuda, usluga itd.
Plakat ne sme biti pretrpan informacijama i slikama jer retko koji prolaznik će zastati da ga pročita.
Poruka mora da bude trenutno jasna i da zainteresuje.
Seksi-žena-usne-i-novac-platnu-slike-plakat-i-ispis-58422.jpg

Seksi žena,usne i novac-plakat i ispis
 
Nagli razvoj plakata započeo je sredinom 19. veka kad su postavljeni i prvi reklamni stubovi predviđeni za velike formate. Čast da na taj način izloži svoje radove u Parizu odmah je stekao
slikar i grafičar Žil Sere. Po povratku iz Engleske, gde je usavršio tehniku litografije u boji,
otvorio je štampariju i više nije razmišljao o pozivnicama i etiketama za tegle s džemom
koje je nekada crtao, već o modernim plakatima. Kao uzor nametnuo mu se plakat Frederika
Vokera „Žena u belom” koji je zbog novog stila 1871. godine u Londonu izazvao veliko
oduševljenje.

slajfna-1.jpg

Sledeći taj način, Sere je u velikim kompozicijama slavio žensku lepotu, naglašavajući da voli
velike formate (na primer 2,4 metra) jer na njih mogu da stanu figure žena u prirodnoj veličini.
Kao prvi profesionalni umetnik plakata na svetu, uradio je blizu hiljadu plakata koji su dugi niz godina ukrašavali Pariz dajući mu posebnu privlačnost.
 
Plakati su atraktivan i efikasan način marketinga. Najviše se koriste za promociju raznih događaja,
koncerata i filmova, ali su dobri i za promociju proizvoda, akcijskih ponuda, usluga itd.
Plakat ne sme biti pretrpan informacijama i slikama jer retko koji prolaznik će zastati da ga pročita.
Poruka mora da bude trenutno jasna i da zainteresuje.
Pogledajte prilog 1003747
Seksi žena,usne i novac-plakat i ispis

Sta je ovde jasno. Ako pojedes supu postaces zombi i imaces para.
 
Za vreme „Belle Epoque” krajem 19. veka, mnogi ozbiljni i ugledni umetnici pridružili su se Sereu
i plakat je doživeo prvo „zlatno doba”. Kad je čuveni slikar Anri de Tuluz-Lotrek 1891. godine po narudžbini direktora „Mulen ruža” nacrtao plakat gde igračica La Guli u zanosu igre otkriva
belinu donjeg rublja, izazvao je veliki skandal.
slajfna-2.jpg

„Liga za vrlinu i moralnost masa” požurila je da prekrije sve primerke, ali već je bilo kasno –
pored ulica plakat je osvojio i naklonost publike.
 
Kao nova, važna grana umetnosti, plakat se našao u središtu zbivanja. Pored održavanja
izložbi plakata, njime su se bavili specijalizovani časopisi, galerije, berze, kritičari, klubovi kolekcionara… Pošto su pojedini stvaraoci postali legende još za života, stekli su veliki broj obožavalaca koji su čekali priliku da plakate skinu sa zidova i odnesu kući. U tome su se
posebno isticali kolekcionari mada su oni radije jurili štampare i plakatere, pokušavajući
da ih podmite.
image13-300x194.jpg

U to vreme potrošačko društvo, vezano za masovnu proizvodnju, postalo je zavisno od reklama,
pa su veliki uspeh imali plakati za automobile, benzin, piće, slatkiše, turističke agencije, industriju zabave – posebno film. O svemu tome brinuli su stručnjaci, a ne kao nekad vlasnici preduzeća,
pa je zbog toga proučavan psihološki uticaj na mase. Sva saznanja o ubeđivanju i delovanju na razum i osećanja iskorisćena su u ratnim i političkim plakatima koji su se, nažalost, u novom
dobu omasovili.
 
Slični plakati s prstom uperenim ka posmatraču pojavili su se u Italiji, Austrougarskoj, Rusiji,
ali nijedan nije doživeo neprolaznu slavu američkog plakata „Ujka Sam”. Dok ga je crtao 1917. godine, Džejms Montgomeri Fleg pozirao je sam sebi u ogledalu i nije ni slutio da stvara plakat
koji će dostići najveći broj štampanih primeraka u istoriji.

slajfna-4.jpg

Za vreme Drugog svetskog rata kao najzapaženiji slikar plakata u Americi istakao se Abram Gejmz. Kad je kao dvadesettrogodišnji mladić otišao u vojsku, postavljen je na mesto umetnika odgovornog za plakate u Ministarstvu rata SAD. Njegov prvi ratni plakat nastao je posle šokantnog susreta s vojnom spavaonicom. Svojim drugovima vojnicima obratio se porukom: „Peri noge!” Kasnije,
Gejmz je uradio oko sto plakata, a jedan od njih upozorava: „Tvoje pričanje može da ubije
tvoje drugove!”
 
Kad je posle Drugog svetskog rata došlo do naglog procvata televizije, mislilo se da će plakat
nestati. Ali, desilo se upravo suprotno! Osim što je postao dopuna televizijskim reklamama,
plakat je šezdesetih godina preko umetničkog pravca „pop-art” ušao u modu.
slajfna-5.jpg

Endi Vorhol, Grafike
Pravo ludilo vladalo je za radovima Endija Vorhola, a preštampavani su i plakati iz Prvog
svetskog rata, plakati Obrija Berdslija, filmski i cirkuski plakati iz dvadesetih godina, nostalgični plakati za korsete i gimnastičke vežbe s kraja 19. veka… Čak je i plakat za izložbu plakata
u Švedskoj uramljen i u Londonu prodat po dobroj ceni.
 
Uporedo s „pop-artom” pojavili su se „hipi” plakati: živopisni, zbunjujući, s jakim komplementarnim bojama i efektima kaleidoskopa. Najčudnije je što su oni, iako namenjeni manjini – ljubiteljima psihodeličnog stila, izuzetno prihvaćeni u industriji mode, tekstila, filma…
slajfna-6.jpg

Ubrzo zatim pojavile su se uveličane fotografije pop-zvezda, fudbalera, glumaca, romantičnih predela, zalazaka sunca, nagih lepotica… Svaka uveličana fotografija nazivala se plakatom, posterom, koji su se toliko dobro prodavali da su SAD donosili godišnji promet od 3-4 miliona dolara.
slajfna-7.jpg
 
Danas stvaraoci plakata koriste iskustva svojih prethodnika, ali ne zaboravljaju činjenicu da je
tempo života veoma brz i da prolaznici nemaju vremena da stoje ispred plakata i dive im se.
Zato se moderan plakat oslanja na što veću sliku, jarke boje i nekoliko ubedljivih reči tipa
„Pivo je najbolje!”. Pomoću nove računarske i štamparske tehnologije sve više se upotrebljavaju džinovski „bilbordi” iako stručnjaci za bezbednost saobraćaja naglašavaju da se njima odvlači
pažnja vozača.

Od kada je stupio na istorijsku pozornicu, plakat je do danas veoma izmenio izgled. Ipak, svi
primerci koji su uspeli da se sačuvaju i pored izlaganja kiši, vetru, cepanju, prelepljivanju,
imaju nešto zajedničko: oni su „ulične slike i uždbenici”, ali i više od toga – svedoci i simboli
svog vremena iz kojih se može čitati istorija.
 
Bez obzira da li predstavlja brend, događaj ili proizvod, dobro dizajniran poster može da
privuče pažnju kupca, obožavaoca ili jednostavno da zainteresuje slučajnog prolaznika.
unnamed.jpg

Efektan poster treba i da prikazuje i da priča. Grafika je tu da istakne suštinu i prenese poruku
što je brže moguće koristeći vizuelnu logiku. Poster treba da bude jasan, ali pre svega dobro dizajniran kako bi vam privukao pažnju i "naterao" vas da zastanete i pogledate detaljno poruku
koju želi da prenese.
 
unnamed (1).jpg

Posteri se štampaju na 4 vrste papira u nekoliko različitih debljina. Za male formate i velike tiraže koristi se kunstdruck ili ofsetni papir od 90g do 200g.

Za velike formate postera i plakata koristimo Citylight papire debljine 200g i Blueback papire debljine 100g.
 

Back
Top