- Poruka
- 388.920
Pobednik
Pobednik, simbol Beograda i jedan od najfotografisanijih spomenika prestonice delo je jednog od najistaknutijih jugoslovenskih vajara, Ivana Meštrovića. Podignut je 1928. na platou Gornjeg grada Beogradske tvrđave, u čast desetogodišnjice proboja Solunskog fronta.
Bronzana muška figura izražene muskulature trebalo je da krasi Terazije, ali je ideja napuštena zbog činjenice da se smatralo neukusnim da statua obnaženog muškarca bude izložena u centru prestonice. Premeštena je na Kalemegdan, ali je još jednom zbog nagosti Pobednik osuđen da bude okrenut leđima posmatraču, a licem ka reci. I danas se spekuliše da statua ciljno gleda u pravcu Austrije.
Skulptura je postavljena na postament osmišljen u vidu dorskog stuba sa kanelurama, a delo je arhitekte Petra Bajalovića. Pobednik je predstavljen sa mačem u jednoj i pticom u drugoj ruci. Greškom je smatrano da je u pitanju golub, ali reč je o sokolu, drevnom egipatskom simbolu nepobedivosti i slobode. Svrha sokola je da motri da se pobeđeni ne pobune, a mač postavljen nadole ukazuje na spremnost na nove pobede. Nagost figure aludira na kraj mračnog srednjeg veka i buđenje renesanse.
Iako poznat kao Pobednik, spomenik je u svojoj dugoj istoriji zadobio čak 30 rupa od metaka, kako je utvrđeno 3D skeniranjem.
Igrali se konji vrani
Bronzana grupa izložena 1939. na samom ulazu u Dom narodne skupštine u Beogradu, remek-delo je srpskog vajara Tome Rosandića.
Grupu čine dve snažne muške figure na koje, uzdignutih kopita, nasrću pastuvi. Konjske figure su jasan simbol neukroćene snage, a ljudske predstave karakteriše kontrast: jedna vidno pruža otpor i pokušava da uzmakne, a druga je već pobeđena i savija se pod teretom kopita.
Umetnik nikada nije pojasnio simboliku skulpture tvrdivši da je u pitanju bilo prosto istraživanje ljudske i životinjske forme na istom spomeniku. Samim tim, spekulacije oko tematike su navodile na različita razmišljanja: da je u pitanju jednostavan čovek iz naroda koga je slomila vlast ili da se, budući da jedna od figura pokušava da umakne, radi o suprotstavljenim personifikacijama otpora i ugnjetavanja.
Lokacija aludira na skupštinu kao simbol demokratije, zakona i razuma koja kontroliše nesputanu snagu.
Spomenik zahvalnosti Francuskoj
Ostvarenje Ivana Meštrovića smešteno je na kraj glavne aleje kalemegdanskog parka. Naručeno je u znak zahvalnosti i saradnje Srbije i Francuske tokom Prvog svetskog rata. Bronzana skulptura postavljena je na sadašnje mesto 1930. godine.
Monumentalna ženska figura visoka preko 4m, personifikacija je Francuske koja u ratnom zanosu juriša u pomoć Srbiji. Postament je izrađen od bračkog mermera i nosi reljefne kompozicije poznate kao „Ratnici“ i „Sorbona“. Ratnici asociraju na savezništvo srpskih i francuskih vojnika na Solunskom frontu, a Sorbona je predstavljena sedećom ženskom figurom koja ukazuje na prosvetnu podršku mladima tokom i posle rata.
Spomenik nosi uklesanu posvetu „Volimo Francusku kao što je ona volela nas 1914-1918“.
Pobednik, simbol Beograda i jedan od najfotografisanijih spomenika prestonice delo je jednog od najistaknutijih jugoslovenskih vajara, Ivana Meštrovića. Podignut je 1928. na platou Gornjeg grada Beogradske tvrđave, u čast desetogodišnjice proboja Solunskog fronta.
Bronzana muška figura izražene muskulature trebalo je da krasi Terazije, ali je ideja napuštena zbog činjenice da se smatralo neukusnim da statua obnaženog muškarca bude izložena u centru prestonice. Premeštena je na Kalemegdan, ali je još jednom zbog nagosti Pobednik osuđen da bude okrenut leđima posmatraču, a licem ka reci. I danas se spekuliše da statua ciljno gleda u pravcu Austrije.
Skulptura je postavljena na postament osmišljen u vidu dorskog stuba sa kanelurama, a delo je arhitekte Petra Bajalovića. Pobednik je predstavljen sa mačem u jednoj i pticom u drugoj ruci. Greškom je smatrano da je u pitanju golub, ali reč je o sokolu, drevnom egipatskom simbolu nepobedivosti i slobode. Svrha sokola je da motri da se pobeđeni ne pobune, a mač postavljen nadole ukazuje na spremnost na nove pobede. Nagost figure aludira na kraj mračnog srednjeg veka i buđenje renesanse.
Iako poznat kao Pobednik, spomenik je u svojoj dugoj istoriji zadobio čak 30 rupa od metaka, kako je utvrđeno 3D skeniranjem.
Igrali se konji vrani
Bronzana grupa izložena 1939. na samom ulazu u Dom narodne skupštine u Beogradu, remek-delo je srpskog vajara Tome Rosandića.
Grupu čine dve snažne muške figure na koje, uzdignutih kopita, nasrću pastuvi. Konjske figure su jasan simbol neukroćene snage, a ljudske predstave karakteriše kontrast: jedna vidno pruža otpor i pokušava da uzmakne, a druga je već pobeđena i savija se pod teretom kopita.
Umetnik nikada nije pojasnio simboliku skulpture tvrdivši da je u pitanju bilo prosto istraživanje ljudske i životinjske forme na istom spomeniku. Samim tim, spekulacije oko tematike su navodile na različita razmišljanja: da je u pitanju jednostavan čovek iz naroda koga je slomila vlast ili da se, budući da jedna od figura pokušava da umakne, radi o suprotstavljenim personifikacijama otpora i ugnjetavanja.
Lokacija aludira na skupštinu kao simbol demokratije, zakona i razuma koja kontroliše nesputanu snagu.
Spomenik zahvalnosti Francuskoj
Ostvarenje Ivana Meštrovića smešteno je na kraj glavne aleje kalemegdanskog parka. Naručeno je u znak zahvalnosti i saradnje Srbije i Francuske tokom Prvog svetskog rata. Bronzana skulptura postavljena je na sadašnje mesto 1930. godine.
Monumentalna ženska figura visoka preko 4m, personifikacija je Francuske koja u ratnom zanosu juriša u pomoć Srbiji. Postament je izrađen od bračkog mermera i nosi reljefne kompozicije poznate kao „Ratnici“ i „Sorbona“. Ratnici asociraju na savezništvo srpskih i francuskih vojnika na Solunskom frontu, a Sorbona je predstavljena sedećom ženskom figurom koja ukazuje na prosvetnu podršku mladima tokom i posle rata.
Spomenik nosi uklesanu posvetu „Volimo Francusku kao što je ona volela nas 1914-1918“.