Permakultura - saveti i ideje

  • Začetnik teme Začetnik teme Jasna
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Jasna

Stara legenda
Banovan
Poruka
89.439
Permakultura je zapadnjački naziv za vedsku poljoprivredu. U našem
narodu se zadržalo nekoliko trikova od sveg tog znanja. Na primer da
se uz kukuruz sadi pasulj ili boranija, pa stabljika služi kao pritka. Ili to
da se na jednoj njivi ne sadi svake godine jedna kultura. I slično...

Kada naiđem na tekst vezan za permakulturu, čitam kao opčinjena.
Sve to meni deluje zabavno i inspirativno, pa opet, kolko god jednostavno
zvučalo, u praksi nije baš tako. Zbog čega?
 
permakultura.jpg


Evo na primer na ovoj fotografiji, meni nije jasno kako će bilke dobiti
dovoljno vode?
 
A ovo sam nasla vezano za te uzdignute gredice.


Permakultura savetuje uzgajanje voća i povrća bez zalivanja i đubrenja: napravite uzdignute leje


Austrijski permakulturist Jozef Sep Holzer razvio je metod gajenja voća i povrća bez zalivanja, đubrenja, savijanja nad zemljom... za godišnje i višegodišnje biljke.
kako_da_uzgajate_voce_i_povrce_bez_zalivanja_i_djubrenja_napravite_uzdignute_gredice_412969196
Izvor: Foto: Profimedia, Permakulturasrbija.org
Ukoliko se odlučite za ove uzdignute gredice, na slikama je prikazano kako ih možete napraviti. Tipična leja napravljena na ovaj način moze trajati izmedju 4-8 godina u zavisnosti od materijala stavljenog u jezgro leje, a najčešće se koristi drvni otpad.

Ovakve leje pogodne su za gajenje skoro svih vrsta povrća: graška, pasulja, salate, paradajza, rotkvice, krastvca, šargarepe, tikvice, bundeve, krompira i mnogih drugih. Biljni materijal koji se razgrađuje na dnu u centru ’leje’ pruža biljkama dosta hranljivih materija i biljni rast će biti bujniji.

permakultura_923745594
Izvor: Foto: Profimedia, Permakulturasrbija.org


Koliko dugo će te hranljive materije trajati ili koliko brzo će se iskoristiti zavisi od čega je taj centar napravljen.
Ako je napravljen od usitnjenog drveta koje se brzo razgrađuje, hranljivi materijal će biti dostupan biljkama već u prvoj godini.
kako_da_uzgajate_voce_i_povrce_bez_zalivanja_i_djubrenja_1_569956736
Izvor: Foto: Profimedia, Permakulturasrbija.org

Da bi se maksimalno iskoristila ovakva velika količina hranljivih materija treba izabrati povrće koje zahteva visok nivo hranljivosti: tikve, tikvice, krastavci paradajz, celer, krompir.
U ovakvim lejicama manje zahtevne biljke kao sto su pasulj, grašak i jagode je bolje gajiti posle oko 3 godine.
"Uzdignute lejice" napravljene od kabastog materijala kao sto su cela stabla ne ispuštaju posebno visok sadržaj hranljivih materija u prvoj godini.
kako_da_uzgajate_voce_i_povrce_bez_zalivanja_i_djubrenja_2_182778729
Izvor: Foto: Profimedia, Permakulturasrbija.org
Glomazni materijal se razgrađuje dosta sporo. Međutim, snabdevanje hranljvim materijama će biti stabiljnije i dugotrajnije i skoro da ne postoji opasnost od ’prenađubrenosti’ tj. viška hranljivih materija u prvoj godini.
Da bi se gredice iskoristile na najefikasniji način, treba uzeti u obzir hranljive potrebe biljaka.

https://lepaisrecna.mondo.rs/Basta/...nja-i-djubrenja-napravite-uzdignute-leje.html
 
Permakultura je jako opsirna kao pojam.
Meni najvise zanima deo bez okopavanja i kako koja bilja sa kojom ide.
A kakve problem mislis da ce imati biljka sa vodom? Ima sloj humusa gore a ovo ispod ce biti kompost vremenom.
Spira se zemlja i gornji deo se brže suši, cedi.

I mene zanima, naravno. Uopšte ni nije zabavno da na zalivanje utrošim
sat do dva dnevno i na okopavanje još toliko. Volela bih da sve uredim
tako da što manje posla imam. A prinos mi nije toliko bitan. Važniji mi je
kvaliet.
 
Spira se zemlja i gornji deo se brže suši, cedi.

I mene zanima, naravno. Uopšte ni nije zabavno da na zalivanje utrošim
sat do dva dnevno i na okopavanje još toliko. Volela bih da sve uredim
tako da što manje posla imam. A prinos mi nije toliko bitan. Važniji mi je
kvaliet.
Ima logike u tome sto kazes :think:
Ja sam neuka skroz...jos sam u fazi predigre sa svim tim :mrgreen:
Jos tamo u naslovu kazu, bez zalivanja.
Jedino sto mogu da zamislim da to jezgro nekako zadrzava i vlagu? :think: Kao kompost. Ne znam da li si uzivo videla kompost koji neko kod kuce pravi onako na gomili pa prevrce...mada i tako se savetuje da se poliva da se sto pre razloze materije i svi ti zivi mikroorganizmi. Uglavnom centar je uvek mokar.
No to su samo nagadjanja. Mozda ima neko strucan da nam kaze.
 
Ima logike u tome sto kazes :think:
Ja sam neuka skroz...jos sam u fazi predigre sa svim tim :mrgreen:
Jos tamo u naslovu kazu, bez zalivanja.
Jedino sto mogu da zamislim da to jezgro nekako zadrzava i vlagu? :think: Kao kompost. Ne znam da li si uzivo videla kompost koji neko kod kuce pravi onako na gomili pa prevrce...mada i tako se savetuje da se poliva da se sto pre razloze materije i svi ti zivi mikroorganizmi. Uglavnom centar je uvek mokar.
No to su samo nagadjanja. Mozda ima neko strucan da nam kaze.
A kompost je tek komplikacija za sebe. Mora da se kvasi inače može da stoji
na gomili i da se ne razloži nikada. A opet, ne sme previše da se kvasi jer onda
buđa. Potrefiti optimalnu vlažnost i voditi o tome računa par meseci je vrlo
zahtevno.
Kada pregoreva kompost može da napravi temperaturu i do 70 stepeni, što
nekim biljkama izuzetno smeta. Bukvalno ih sprži.
Sva sreća pa ne mora za sve da se koristi pregorelo đubrivo. Njega kada
napravim čuvam ga za cveće, rasad i za osetljive bilke. Nepregorelo đubre
izvozim u jesen u baštu, pa se to zaore i do proleća se razloži. Može da
se koristi za đubrenje voća i vinove loze. Takođe ne smeta bundevama i
krastavcu.

U tim uzdignutim lejama je napravljen neki balans krupnog i sitnog materijala,
valjda da ne bi moglo sve odjednom da se razlaže i pravi velike temperature.
To mi ima smisla. Jedino sam skeptična u vezi vode...
Mada kvalitetnija zemlja duže zadržava vlagu, ali ipak, na nagibu voda brže
odlazi.

Al treba pokušati. Makar sa jednom lejicom, pa ćeš posle za sledeću godinu
imati iskustvo više.. :aha2: Napraviću i ja jednu.
 
I u vezi malčiranja sam htela nešto da napišem...

Pokazalo se jako korisno u sušnom periodu, zato što sprečava gubitak
vlage i zemlje i pucanje. Potpuno je neophodno kod sanje voćki. Ako
bi se dozvolilo da zemlja popuca i koren dobije previše vazduha, voćka
bi se osušila.
Jedino nije dobro za biljke koje su osetljive na plamenjaču. Kao na
primer paradaiz, krastavac, vinova loza.
I loše se pokazalo kada često pada kiša. Onda ubrzano truli i kroz to
krenu da niču travke, pa onda samo smeta da se te trave sklone.

E sad, jedno baš zanimljivo iskustvo. Prve godine sam ostavila na obodu,
duž cele bašte nepregoreli stajnjak u kome je bilo puno sena. Namera mi
je bila da sačekam da se to razloži pa da dodam u baštu. Međutim,
pokazalo se kao korisno za nešto sasvim drugo. Kako se tu bašta graniči
sa prolazom na kome raste trava, pretežno zubača. Taj ''nasip'' od sena
je sprečio te trave da uđu u baštu. Na drugoj bašti to nisam napravila
i zubaća uđe i po metar ili dva u baštu.
 
155267207_411967700083963_143894629824607227_n.jpg

Ispostavilo se da se ovo pravljenje visokih leja savršeno uklapa u prolećno spremanje
dvorišta i voćnjaka. Prvo sam pokupila najkrupniji otpad od drveta. Zatim sam
dovezla nekoliko kolica lišća i sitnijh grančica.
154724895_218991199911245_7213155213565456130_n.jpg


Pa onda nekoliko kolica sena.

154630296_925386458202289_9130119429301746281_n.jpg


I onda sam pravila lejice pored, pa sam na gomilu pobacala i busenje
koje sam pograbuljuala. Zemlja izmešana sa šašom.

156017267_184038426481912_2015977610044675520_n.jpg


Sada ću to ostaviti neki dan da se slegne, pa ću prekriti finijom zemljom
i tresetom.

Posle orezivanja loze napraviću još jednu. I tako nikad ne znam gde ću
sa onim silnim grančicama.
 
Ja bih volela da naiđem na neko konkretno uputstvo. Prvi korak,
pa drugi.. I sve bih to lepo primenila. Al ne može
Svako imanje je specifično i univerzalnog recepta nema. Evo
gledam samo u krugu od dva kilometra od mene, koliko se sve
razlikuje. U nekim dvorištima već cveta narcis, negde je tek krenuo
iz zemlje,a kod mene su pupoljci. I to je samo jedan primer.

Ako ću se nečemu ovde naučiti, to će biti strpljenje. :aha:
 

Back
Top