Panteon-hram svih bogova

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
392.030
panteon_153291359.jpg


Spada u turisticku atrakciju koju obavezno tzreba posetiti dok ste u Rimu njer i dan danas posle skoro 2.000 godina otkako je sagrađen, svojom lepotom i onumentalnošću oduzima dah.Panteon je naziv koji nam je preneo istoričar Kasije Dion. On je objasnio da taj naziv doslovno znači posvećen „svim bogovima“ ili kako je on takođe naslućivao, potiče od sličnosti sagrađenog svoda s nebeskim svodom.

Na hramu se nalazi natpis sa prethodno sagrađenog hrama, a koji je sagradio Marko Vipsanije Agripa 27-25. pre naše ere. Drugi natpis na hramu, ispod prvog, beleži restauracijski rad obavljen na Panteonu po naredbi cara Septimija Severa i njegovog sina Karakale 202. g. Hram je izuzetno dobro očuvan i predstavlja jedno od najbolje očuvanih građevina te starosti.

Savršeno očuvani Panteon je preževio nekoliko pljački, izmena i restauracija, a za to je delomično zaslužan vizantijski car Foka koji je ovu zgradu dao na dar papi Bonifaciju IV 608. godine. On ju je preobrazio u crkvu s nazivom Sveta Marija od mučenika. Danas se hram koristi kao hrišćanska crkva.

Neverovatan dizajn, proporcije, elegancija i harmonija ove velelepne građevine svakako ukazuju koliko je Rimska imperija bila moćna. Kada ga je prvi put video, Mikelanđelo je pomislio da su Panteon sagradili anđeli, a ne ljudi.

Prema legendi, Panteon je sagrađen na istom mestu na kojem je Romulus, mitološki osnivač Rima uzdigao u raj. Mnogi istoričari tvrde da je prvi Panteon sagradio imperator Augustus 27. godine pre Hrista koji je potom izgoreo za vreme velikog požara koji se desio 80. godine posle Hrista i obnovljen od strane imperatora Domitijana. U hram je 110. godine udario grom koji ga je spržio do temelja.

Panteon kakav danas poznajemo sagradio je imperator Hadrijan 120. godine koji je voleo arhitekturu i koji je i sam uz pomoć dvojice grčkih arhitekata Apolodorusa i Damaskusa učestvovao u konstrukciji hrama.

Impresivna kupola jedan je od najfascinantnijih delova građevine koja na samom vrhu ima otvor koji još nazivaju i oko Panteona. Kupola već punih 1300 godina važi za najveću na svetu, a i dan-danas važi za najširu kupolu koja nema potporu. Njen prečnik iznosi 43.30 metara i u savršenoj je proporciji sa građevinom, jer je razdaljina od poda do vrha kupole ista koliko i njen prečnik.

Unutrašnjost hrama cilindričnog je oblika i natkriven je polusferom, a jedini otvor u celoj građevini je onaj na vrhu kupole. Unutar samog Panteona se nalaze grobovi velikih umetnika poput Rafaela kao i druge ličnosti od značaja za italijansku kulturu. Mermerni pod geometrijskih šara datira još iz antičkog Rima.

Temelji hrama su poduprti uz pomoć 16 stubova korintskog stila koji svaki za sebe teži 60 tona. Dugački su 11.8 metara i doneti su čak iz Egipta. Stubove su od kamenoloma koji je od reke udaljen oko 100 km vukli na drvenim sankama, da bi ih potom na drvenim splavovima tokom plime u proleće dopremili do Mediteranskog mora i luke Ostia.

Zraci popodnevnog sunca se 21. aprila reflektuju na metalnoj šipci iznad ulaza i na taj način obasjavaju ceo prednji plato svetlošću. Rimljani slave taj datum kao dan osnivanja grada.
(wikipedija)

8_zanimljivih_cinjenica_o_Panteonu_1_970787242.jpg


8_zanimljivih_cinjenica_o_Panteonu_2_607195070.jpg


Pantheon.drawing.jpg
 

Back
Top