Otvaranje przionice kafe

To da je pržionica kafe stvar 90-ih i da nije isplativo, to baš i nije istina. Recimo da pakovanje od 100 grama jedne veoma poznate kafe košta 0.75 evra, a 100 grama nekog lokalnog proizvođača košta pola evra jer ne kupuju svi onu kafu sa zvučnim imenom pošto je skuplja. Ima jedan dobar komad tržišta koji je tradicionalno naklonjen ka lokalnim proizvođačima kafe (kafe pržionicama). Osim toga male kafe pržionice i dalje postoje i itekako imaju svoje tržište jer pružaju komfor kojeg nema kod velikih proizvođača, a to je da možeš da kupiš kafu koja je maločas pržena i samljevena, znači kafa svježa kao pecivo što kod velikih nije moguće kupiti. Znači možeš i da se uveriš čak i u sam proces proizvodnje i da omirišeš prije nego što kupiš. Ima pržionica neki svoj šmek i dan danas. Kao što ni male radnje nisu propale (pošto pokrivaju onaj deo tržišta kojeg veleprodaja ne pokriva, a to je sektor maloprodaje, tj. male kupovine) tako i pržionica ima svoju nišu. Tržište nije nestalo, već se samo iskristalisalo. Veliki proizvođači tragetiraju na veliko tržište i idu sa većom cenom, boljim pakovanjem i ne nužno boljim kvalitetom, dok mali mogu da idu sa običnim pakovanjem, na lokalno tržište i nižom cenom. Kao što su današnji veliki proizvođači nekada bili mali, tada im je cena bila za 1 DM za 100 grama kafe. U međuvremenu ti bivši mali proizvođači su postali veliki i povećali su cene ostavivši za sobom prostor nekim novim malim proizvođačima da postanu veliki tako da u ovom poslu se može čak i napredovati samo moraš pripaziti na aromu, da si konkurentan sa cijenom i naravno da imaš tržište (mušterije) što se podrazumeva. Samo ne menjati cenu kao što većina proizvođača rade kada se omasove.
 

Back
Top