Ostanite kod kuće i gledajte pozorišne predstave

  • Začetnik teme Začetnik teme Lada
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Lada

Legenda
Poruka
52.167
Epidemija korone - Covid 19, izmedju ostalog uskratila nam je mogućnost odlazaka u pozorište. No,većina pozorišta omogućila je online gledanje. A mi cemo ovde omogućiti ljubiteljima pozorišta gledanje kod kuce, svih predstava koje se nalaze na Youtube kanalu.
Uzivajmo, gledajući, možda i vec zaboravljene predstave sa glumcima koji nisu više medju nama.
theatercorona-1%281%29.jpg
 
Jegor Buličov“ Maksima Gorkog u režiji Mate Miloševića premijerno je izveden u Jugoslovenskom dramskom pozorištu 1951.godine ali se ova velika, čuvena predstava održala na repertoaru dugo. Obnova iz 1967.godine snimljena je za televiziju. Predstava se pamti , pre svega, po izvanrednoj glumi Milivoja Živanovića ali i celog ansambla JDP koji je sa ovom predstavom sa velikim uspehom gostovao po svetu. Pariz, Moskva, Sofija.... U „Politici“ od 26.09.1992. Jovan Ćirilov piše: „ ... snimak ove predstave u TV režiji Aleksandra Đorđevića, iz poznih šezdesetih godina, verovatno je jedinstven primer u svetu sačuvanog televizijskog snimka jedne pozorišne predstave napravljene još ranih pedesetih godina... Jegor Buličov je bila kultna predstava moje i svih generacija pozorišnih gledalaca pre mene... Tajna njenog uspeha nije bila u estetici već u njenoj vanvremenskoj veličini...“
 

Romantičarski pesnik i dramatičar Alfred de Mise pisao je komade koji su često od strane istoričara drame i pozorišta nazivani „poučnim komadima“. Verovatno su i de Miseovi nazivi u duhu poslovica uticali na takvo mišljenje. Jedna od takvih drama je i NE IGRAJ SE LJUBAVLJU koju je na scenu Jugoslovenskog dramskog pozorišta 1968.godine postavio Jovan Bata Putnik. Smatra se da je jedan od povoda za pisanje ovog komada bio i nesrećni rastanak Alfreda de Misea i Žorž Sand, tačnije njeno napuštanje te veze. Kasnije su nastavili sa prepiskom a delovi tih pisama su inkorporirani u tekst drame. Komad se zasniva na nesrećnoj ljubavnoj priči Perdikana i Kamile. Posle deset godina razdvojenosti Perdikan ponovo sreće Kamilu sa kojom treba da se venča. Međutim kod dvoje mladih iščilila je nevinost njihovog detinjstva. Oni se i dalje vole, ali je Kamila, pod uticajem sestara iz manastira u kojem je provela par godina, izgubila veru u muškarce i spremnija je da se posveti Bogu nego da rizikuje u patnji sa Perdikanom. Iako je u osnovi ovaj komad romantičarska drama, on ima u sebi i značajnih komičnim elemenata, posebno u likovima i scenama Barona i gospođe Pliš koji su odgovorni za Perdikanovo i Kamilino vaspitanje, i potpuno prevaziđeni vremenom i novim životnim okolnostima.
 

Ivan Gončarov, verovatno najpoznatiji po svom romanu „Oblomov“, napisao je „Običnu priču“ 1847.godine. Glavni junak je Aleksandar Adujev, naivni, romantični idealista, koji na pragu zrelosti napušta siguran zaklon majčinog doma na selu da bi potražio sreću i stvorio karijeru u Sankt Peterburgu gde živi sa stricem Petrom Ivanovičem, visokim činovnikom u vladi, koji je potpuna suprotnost mladog nećaka. Kao posledica mnogih dešavanja , Aleksandar se menja, raskršćava sa svojim sentimenatlizmom. Postaje racionalan i hladan, ali bistrih očiju spreman da se suoči sa životom kakav zapravo jeste. Dramatizaciju ovog popularnog ruskog romana iz XIX veka postavio je na scenu Jugoslovenskog dramskog pozorišta 1969.godine Miroslav Belović, a u velikom ansamblu u glavnim ulogama su bili Miša Janketić i Stevo Žigon.
 

Profesionalac

“Profesionalac “ je doživeo više interpretacija, u više medija, sa izuzetnim glumačkim ostvarenjima, a u pozorišnoj praizvedbi sa Danilom Batom Stojkovićem u naslovnoj ulozi predstavlja verovatno najbolju, klasičnu verziju čuvene drame našeg najpoznatijeg savremenog dramskog pisca Dušana Kovačevića.
 

Back
Top