Godine ostavlja u skrovište
kao uzrele plodove za dane
i godine gladne, umorna
prostire rukama ispleten
ćilim da Sunce oživi šare,
i boje zaplešu.
U oku njenom senka promiče,
javi se imenom, odgovor,
a pitanje i ne bi...
Zaleluja ko trska kad vetar ovije joj struk,
ruka se pruži ka dodiru...
nema ga, tek navika ostala je.
kao uzrele plodove za dane
i godine gladne, umorna
prostire rukama ispleten
ćilim da Sunce oživi šare,
i boje zaplešu.
U oku njenom senka promiče,
javi se imenom, odgovor,
a pitanje i ne bi...
Zaleluja ko trska kad vetar ovije joj struk,
ruka se pruži ka dodiru...
nema ga, tek navika ostala je.