ORAO

Jednog dana neki covek nadje orlovsko jaje i stavi ga pod kokosku.
Nakon izvesnog vremena orlic se izlegao,istovremeno kad i pilici.
Poceo je da zivi i da se ponasa poput ostalih pilica.
Odrastao je sa njima.

Citavog zivota orao je radio isto sto i kokoske u dvoristu,
misleci da je jedna od njih.
Kljucao je unaokolo u potrazi za bubama i glistama,
kokodakao je i leprsao krilima,uzdizuci se po koji put sa zemlje.

Prosle su godine i orao je ostario.

Jednoga dana ugledao je u visini,na vedrom nebu,
cudesnu pticu mocnih krila,kako lebdi na vetru.

Stari orao je gledao zadivljeno uvis.
"Sta je to"?-pitao je.
"To je orao,kralj ptica-rekla mu je jedna kokoska.
On pripada nebu,dok mi kokoske pripadamo zemlji".

I tako je orao celog zivota,ne znajuci ko je,umro medju kokoskama..

Ps.Nesvestan zivot nije vredan da bude prozivljen.
Kada odbacite svoje iluzije i budete svesni sebe
i sveta oko vas,otkricete svu lepotu zivota na Zemlji.

ANTONIO DE MELO "Budjenje""
 

Back
Top