Opasni puževi

Manga Hilux

Stara legenda
Poruka
84.245

Džinovski afrički puž: Popularan kao ljubimac može da bude opasan po zdravlje ljudi​

izvor ZDRAVLJAE
džinovski afrički puž
Neskuchniy071 Vladimir/Shutterstock
Tema oko albino džinovskih puževa pokrenuta je jer je policija oduzela 18 ovih vrsta od Subotičanke koja je osumnjičena da je držala i na slobodu pustila mladunče lava, Kiki, koja je za vikend uginula u Zoološkom vrtu na Paliću.


Puževi su smešteni u Zoološkom vrtu na Paliću, a u poslednjih nekoliko godina postali su popularni za čuvanje ne samo kao kućni ljubimci, već i kao izvor prihoda.
Ova vrsta puževa predstavlja značajnu pretnju po zdravlje ljudi, poljoprivredu i ekosistem uopšte, zbog čega se savetuje da ih ne treba dirati jer postoji definitivan rizik po zdravlje.
Džinovske afričke puževe je lako identifikovati jer su poznati po svojoj veličini i poznato je da dostižu i do 20 centimetara dužine. Njihova boja može varirati, ali generalno imaju svetlo smeđe tonove sa tamnim trakama preko ljuske.
Njihova posebnost je visokoj otpornost i prilagodljivosti različitim okruženjima. Može da preživi u širokom spektru klime i staništa, od tropskih do umerenijih regiona. Pored toga, sposoban je da skladišti vodu u svom telu, što mu omogućava da izdrži duge periode suše.
Oni su takođe velike štetočine – mogu da progutaju najmanje 500 vrsta biljaka, pa čak i jedu dekorativne lajsne sa zidova.
Ovi džinovski afrički puževi „napali“ su grad Koral Gejbls (Florida) još 2013. godine, a tokom juna su izašli iz svojih školjki u gradu Miramar, što je dovelo do karantinske zone u delu okruga Brovard i Miami-Dade.

Karantin nije značio da su ljudi morali da ostanu u svom domu – to je značilo da stanovnici nisu smeli da premeste puževe ili biljke, zemlju i otpad iz dvorišta bez dozvole.
„Problem sa njima je što se razmnožavaju jako brzo“, rekao je Ron Magil iz Zoološkog vrta Majamija za NBC6.
„Mislim da su puževi došli u ovu zemlju još 1930-ih, pa 1960-ih. Odeljenje za poljoprivredu je mislilo da su ih iskorenili i odjednom su se ponovo pojavili.“
Pretpostavlja se da je džinovski afrički puž u Srbiju stigao krijumčarenjem, a dalje razmnožavanje nije bilo teško pošto godišnje položi i do 2.000 jaja.


Kakva je opasnost za ljude?

Ovi puževi nose parazita koji se zove plućni crv, koji može izazvati meningitis. Stanje dovodi do oticanja membrana koje okružuju mozak i kičmenu moždinu, kažu iz Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Meningitis je upala meninga, zaštitnih membrana koje obavijaju mozak i kičmenu moždinu, koje su opšte poznate kao moždane opne. Meningitis može biti opasan po život zato što je upala blizu mozga i kičmene moždine, te se ovo stanje klasifikuje kao urgentno u medicini.
Najčešći simptomi meningitisa glavobolja i ukočenost vrata su povezani sa groznicom, konfuzijom ili izmenjenom svešću, povraćanjem, i nesposobnošću da se toleriše svetlost (fotofobija) ili glasni zvukovi (fonofobija).

Kod dece se često ispoljavaju samo nespecifični simptomi, kao što su razdražljivost ili pospanost. Ako je prisutan osip, to može ukazati na određeni uzrok meningitisa; na primer, meningitis prouzrokovan bakterijama meningokoka može biti praćen karakterističnim osipom.
 

Džinovski afrički puž: Popularan kao ljubimac može da bude opasan po zdravlje ljudi​

izvor ZDRAVLJAE
džinovski afrički puž
Neskuchniy071 Vladimir/Shutterstock
Tema oko albino džinovskih puževa pokrenuta je jer je policija oduzela 18 ovih vrsta od Subotičanke koja je osumnjičena da je držala i na slobodu pustila mladunče lava, Kiki, koja je za vikend uginula u Zoološkom vrtu na Paliću.


Puževi su smešteni u Zoološkom vrtu na Paliću, a u poslednjih nekoliko godina postali su popularni za čuvanje ne samo kao kućni ljubimci, već i kao izvor prihoda.
Ova vrsta puževa predstavlja značajnu pretnju po zdravlje ljudi, poljoprivredu i ekosistem uopšte, zbog čega se savetuje da ih ne treba dirati jer postoji definitivan rizik po zdravlje.
Džinovske afričke puževe je lako identifikovati jer su poznati po svojoj veličini i poznato je da dostižu i do 20 centimetara dužine. Njihova boja može varirati, ali generalno imaju svetlo smeđe tonove sa tamnim trakama preko ljuske.
Njihova posebnost je visokoj otpornost i prilagodljivosti različitim okruženjima. Može da preživi u širokom spektru klime i staništa, od tropskih do umerenijih regiona. Pored toga, sposoban je da skladišti vodu u svom telu, što mu omogućava da izdrži duge periode suše.
Oni su takođe velike štetočine – mogu da progutaju najmanje 500 vrsta biljaka, pa čak i jedu dekorativne lajsne sa zidova.
Ovi džinovski afrički puževi „napali“ su grad Koral Gejbls (Florida) još 2013. godine, a tokom juna su izašli iz svojih školjki u gradu Miramar, što je dovelo do karantinske zone u delu okruga Brovard i Miami-Dade.

Karantin nije značio da su ljudi morali da ostanu u svom domu – to je značilo da stanovnici nisu smeli da premeste puževe ili biljke, zemlju i otpad iz dvorišta bez dozvole.
„Problem sa njima je što se razmnožavaju jako brzo“, rekao je Ron Magil iz Zoološkog vrta Majamija za NBC6.
„Mislim da su puževi došli u ovu zemlju još 1930-ih, pa 1960-ih. Odeljenje za poljoprivredu je mislilo da su ih iskorenili i odjednom su se ponovo pojavili.“
Pretpostavlja se da je džinovski afrički puž u Srbiju stigao krijumčarenjem, a dalje razmnožavanje nije bilo teško pošto godišnje položi i do 2.000 jaja.


Kakva je opasnost za ljude?

Ovi puževi nose parazita koji se zove plućni crv, koji može izazvati meningitis. Stanje dovodi do oticanja membrana koje okružuju mozak i kičmenu moždinu, kažu iz Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Meningitis je upala meninga, zaštitnih membrana koje obavijaju mozak i kičmenu moždinu, koje su opšte poznate kao moždane opne. Meningitis može biti opasan po život zato što je upala blizu mozga i kičmene moždine, te se ovo stanje klasifikuje kao urgentno u medicini.
Najčešći simptomi meningitisa glavobolja i ukočenost vrata su povezani sa groznicom, konfuzijom ili izmenjenom svešću, povraćanjem, i nesposobnošću da se toleriše svetlost (fotofobija) ili glasni zvukovi (fonofobija).

Kod dece se često ispoljavaju samo nespecifični simptomi, kao što su razdražljivost ili pospanost. Ako je prisutan osip, to može ukazati na određeni uzrok meningitisa; na primer, meningitis prouzrokovan bakterijama meningokoka može biti praćen karakterističnim osipom.

Афрички пужеви као и други су сваштоједи.

Јако су отпорни на отрове .. радиоактивност ... па није за препоруку уопште да скупљате пужеве сем у

подпуно чистим природним стаништима ... а нарочито да не купујете на пијаци

Најбоље да их сами гајите у контролисаним условима

У Африци и Азији су значајни извор хране .

Од пужа је најбоњи део филе белога меса , а као код прасади укусније су женке ....
 
ajde pogledaj i ovo
Sigurno ste se susreli s velikim problemom – napasnim puževima u svom vrtu. Svatko tko vrtlari zna koliko je truda i pripreme potrebno da nešto nikne u vrtu, a onda se pojave puževi koji vam unište sav trud. Donosimo nekoliko praktičnih rješenja kako suzbiti puževe u vrtu.

Najčešće štete u vrtu nastaju od puževa golaća, a osobito od crvenog puža golaća (Arion rufus). Njihova prisutnost uočava se po sluzavu srebrnasto sjajnom tragu na biljkama ili tlu. Vrlo su pokretljivi, a veličinom tijela mogu doseći i 10 cm. S obzirom da jedna jedinka može odložiti do 500 jaja, strah od njihove brojnosti je opravdan. Puževi se mogu suzbijati sakupljanjem, postavljanjem trapova, lovnih posuda, barijera i zatrovanih mamaca i dr. Puževi se hrane uglavnom noću, a poslije kiše kreću u pohod. Upravo tada ih je najlakše uočiti i ukloniti mehaničkim sakupljanjem.

Trapovi za puževe

Postavljanjem trapova suzbija se određen broj puževa, ali redovitim djelovanjem uspješno se reducira njihova brojnost. Kao trap može poslužiti vlažna jutana vreća (ili druga tkanina) koja se postavi na kompostište, a sutradan ujutro puževe treba sakupiti i uništiti. Učinkovita je i metoda postavljanja trapova od biljnih ostataka: listova salate, kore od grejpa, naranče ili limuna, jabuke i krumpira. Na trap će se također uhvatiti velik broj puževa koje sutradan treba sakupiti i uništiti.

Za zaštitu salate od puževa hobistima se preporuča upotreba PVC kragni. Kragna je dizajnirana tako da puž ne može prijeći oštru ivicu. Također, uvečer se može staviti daska ili kamenje ispod koje se puževi zavuku te ih se ujutro skupi i uništi. Sakupljene puževe moguće je i spaliti na vatri od čistog drva, a potom pepelom nasipati gredice. Gredice je moguće nasipati i s čistim drvenim pepelom. Miris pepela od puževa odbija druge primjerke iste vrste, a sam pepeo dehidrira i nagriza stopalo puža.

Trap od daske – važno je redovito provjeravati i skupiti puževe te ih uništitiPVC kragne za zaštitu salate

Lovne posude

Moguće je ukopati lovne posude (ili čaše od jogurta) tako da rub posude bude 1 cm iznad razine tla, a u posude treba uliti pivo. Miris piva privlači puževe koji se tijekom noći u potrazi za hranom utope u tim posudama. S vremena na vrijeme posude treba prazniti i dopunjavati pivom. Postoje različiti tipovi posuda, a najbolje su one s poklopcem.

Postavljanje lovnih posuda u vrtUkopavanje posuda u vrt – rub treba biti oko 1 cm iznad tlaBarijera protiv puževa kojom se omeđuju gredice – pocinčana, no postoji i PVC koja je povoljnijaBakrena traka za zaštitu od puževa
Manje površine, poput kompostišta, mogu se omeđiti rasipanjem vapna u prahu ili pepela koji skidaju sluz i oduzimaju vlagu puževima. Prelazeći preko barijere puževi ugibaju čime se spriječava njihovo širenje na susjedne površine. Poslije svake kiše postupak treba ponoviti.

Isto se može postići i rasipanjem granula „Ferramol“-a (željezo (III) pirofosfat i željezo (III) fosfat). Primjena limacida najdjelotvorniji je način suzbijanja. Limacidi su zatrovani mamci koji se rasipavaju po tlu. Može se željena gredica okružiti i trakom mamaca, rasipavajućoi ih po kompostištu. Iako se često spominje korištenje soli kod suzbijanja puževa, takvo što se ne preporuča zbog zaslanjivanja tla.
 
momentalno je nedostupan, kada mu prođe kazna, javiće se
@Plant

posle odmora, javi se
pitajte šta vas zanima ? :D
Pužomor („Ferramol“) je najefikasniji,.. ostalo je osetljivo na vodu (kiše, rose, itd ).

Ima pataka koje jedu domaće puževe (nisu i patke domaće - indijske su) .. verovatno bi probale i cveće :)
Limovi trebaju biti sa razlikom potencijala (puževi su jako psetljivi na struje,.. dobar im je 'kontakt? )
Pisao sam o tim stvarima u pdf-u Biljke ,..
 

Back
Top