Opasna Trumpova igra kamatama: Već od sutra svijet novca bi se mogao srušiti iz temelja

[Гамбино]

Opasna Trumpova igra kamatama: Već od sutra svijet novca bi se mogao srušiti iz temelja​

~6 min
Maruška Vizek
29.07.2025 u 09:07
Izvor: Montaža: Neven Bučević / Autor: Yuri Gripas, Shawn Thew / EPA, Matej Grgić / tportal.hr

Bionic
Reading

Donald Trump vrši pritisak na Federalne rezerve i njihova guvernera Jerome Powella ne bi li ih natjerao da napokon smanje kamatne stope. Uoči odluke koju bi FED mogao donijeti u srijedu, naša komentatorica analizira sve njezine moguće aspekte i posljedice



'Stalna na tom svijetu samo mijena jest', napisao je Petar Preradović, i da nije umro prije 150 godina, danas bi možda bio redoviti gost panel-rasprava o monetarnoj politici. Jer teško da postoji ijedna javna ekonomska politika koja je više puta samu sebe nanovo osmišljavala od monetarne politike. Od 1980-ih do danas središnje banke su se iz financijera javne potrošnje ministarstava financija prometnule prvo u neovisne čuvare stabilnosti cijena, zatim u spasitelje kolabiranih financijskih sustava, pa u tiskare pandemijskog novca, da bi danas, kako stvari stoje, ponovno postale financijeri javne potrošnje.

vezane vijesti​

• 
  OPREZNO TRGOVANJE
  
  

  Smanjen kreditni rejting SAD-a i kineske kamatne stope zaljuljale burze​

• 
  SVJETSKE BURZE
  
  

  Wall Street porastao zahvaljujući proizvođačima čipova, kamate Feda nepromijenjene​

• 
  pritisak tržišta
  
  

  Trump opet popustio, ipak neće smijeniti čelnika Feda​

Sukob Trump-Powell​

Govorimo, vrlo konkretno, o američkoj središnjoj banci te o vrlo neortodoksnim pritiscima koje aktualni američki predsjednik Donald Trump vrši na Federalne rezerve i njihova guvernera Jeromea Powella ne bi li ih natjerao da napokon smanje kamatne stope. I možda je baš zbog toga što su baš Amerikanci u osamdesetima bili glasni zagovaratelji neovisnosti središnjih banaka cijela ova epizoda svojevrsna povijesna ironija. Naime tadašnji intelektualni legitimitet za ustoličenje središnjih banaka kao politički i operativno neovisnih proizašao iz promišljanja američkog nobelovca Miltona Friedmana. Zaključak koji je prihvatila većina zemalja bio je da pošast inflacije najbolje gasi baš neovisna središnja banka, lišena političkih emocija i dnevnih interesa.

No u desetljećima koja su uslijedila Friedmanova monetarna ortodoksija isparavala je pred izazovima stvarnosti. Tijekom Velike financijske krize 2008. središnje su banke postale spasitelji sustava: tiskale su novac, obarale kamate na nulu, eksperimentirale kvantitativnim olakšanjima, a tijekom pandemije (figurativno rečeno) bacale i helikopterski novac. Monetarna politika postala je sve osim dosadna. A sada, kada se činilo da se vraća svom izvornom poslanju, stabilizaciji cijena, iz Bijele kuće dolazi novi zahtjev: snižavajte kamate!

Trebat će pričekati srijedu da vidimo hoće li Federal Open Market Committee (Federalni odbor za otvoreno tržište), tijelo koje u okviru Federalnih rezervi odlučuje o referentnim kamatnim stopama, popustiti pod političkim pritiscima. I dok čekamo hoće li Powell povući potez koji od njega traži izvršna vlast, evo nekoliko važnih činjenica koje nam mogu pomoći da bolje kontekstualiziramo sukob na relaciji Trump-Powell.

​

 

[Гамбино]

FED-ov dualni mandat​

Za početak, Federalne rezerve imaju takozvani dualni mandat, za razliku od većine drugih središnjih banaka, uključujući naš HNB, dok je Hrvatska imala samostalnu monetarnu politiku, te Europsku središnju banku, čiji je jedini mandat očuvanje stabilnosti cijena. Američki FED stoga, osim borbe protiv inflacije, ima zakonsku obvezu poticati punu zaposlenost, što znači da mora balansirati između dva cilja, a oni se ne moraju nužno uvijek poklapati.



Kada je inflacija niska, a nezaposlenost visoka, FED će lakše smanjiti kamate. Ali kada je inflacija tvrdoglavo iznad ciljanih dva posto, čak i ako tržište rada počne slabjeti ili zemlja bilježi pad BDP-a (što se SAD-u i dogodilo u prvom tromjesečju ove godine), Powell i Federalne rezerve mogu se naći u vrlo nezahvalnoj poziciji. Upravo to balansiranje između stabilnih cijena i pune zaposlenosti čini ovu instituciju posebno izloženom javnim i političkim pritiscima, što sadašnji američki predsjednik vrlo zorno demonstrira.

Trump je sve nervozniji zbog previsokih kamatnih stopa u odnosu na druge vodeće svjetske ekonomijeIzvor: Profimedia / Autor: ANDREW CABALLERO-REYNOLDS / AFP / Profimedia

• 
  
• 
  
• 
  
• 
  

S druge se strane ne treba previše čuditi ni intenzivnoj nervozi američkog predsjednika. Referentne kamatne stope u većini razvijenih zemalja trenutačno su znatno niže nego u SAD-u, iako se inflacija u tim zemljama ne razlikuje značajno. Europska središnja banka, primjerice, drži svoju glavnu stopu na 2,15 posto, kanadska središnja banka na 2,75 posto dok su u Japanu kamate još uvijek blizu nule, odnosno 0,5 posto.

Federalne rezerve pak drže kamatu na 4,25-4,50 posto, uz tri rezanja pred same američke izbore u studenom prošle godine. Jedina od većih središnjih banaka koja još uvijek ima sličnu visinu kamatnih stopa je Engleska središnja banka (4,25 posto). Tako visoka razina kamatnih stopa ne samo da opterećuje gospodarstvo skupljim troškovima financiranja, već otežava ionako nategnutu fiskalnu poziciju američke države jer povećava trošak servisiranja javnog duga.

Strah od inflacije i gubitka institucionalnog kredibiliteta​

Iz Powellove perspektive, zadržavanje kamata na sadašnjim razinama itekako ima ekonomsku logiku. Trumpova administracija ne samo da je značajno povećala carine, nego je u cijeli sustav ubacila i zdravu dozu nepredvidljivosti, što investitori i tržišta baš i ne vole. Osim što više nitko nije siguran hoće li idući tjedan carina biti 10 ili 40 posto, dodatni inflacijski pritisak dolazi iz smjera valutnih tržišta.

Dolar, naime, bilježi svoj najgori početak godine u više od pola stoljeća, a u posljednjih šest mjeseci oslabio je više od 10 posto u odnosu na košaricu valuta glavnih američkih trgovinskih partnera. To znači da sve ono što SAD uvozi, a to je puno toga, sada košta više. Stoga ne samo da se očekuje rast cijena zbog viših carina, već te cijene dodatno mogu pogurati naviše sve slabiji dolar.

U takvom okruženju Powell teško da može opravdati naglo spuštanje kamata bez riskiranja optužbi da je pokleknuo pred političkim pritiscima. Ili, još gore, da inflaciju više nema pod kontrolom. U oba slučaja rezultat bi mogla biti rasprodaja dolarske imovine (naprimjer, američkih obveznica), uz daljnje slabljenje dolara, još veći trošak zaduživanja i novo povećanje inflacije.
Gubitak percepcije neovisnosti ozbiljan je problem za svaku središnju banku, a Jeromeu Powellu upravo to prijetiIzvor: EPA / Autor: WILL OLIVER

Federalne rezerve pred zidom​

Stvaranjem izravnog pritiska na predsjednika Federalnih rezervi, Trump je Powella praktički doveo pred zid. Paradoksalno, što više Trump inzistira na snižavanju kamata, to manje manevarskog prostora Powell zapravo ima. Jer ako sada popusti i snizi referentne stope, financijska tržišta to bi lako mogla protumačiti kao znak da Federalne rezerve više nisu neovisne, nego da djeluju pod političkim diktatom Bijele kuće. A gubitak percepcije neovisnosti ozbiljan je problem za svaku središnju banku.

No kad je riječ o instituciji koja upravlja globalnom rezervnom valutom, takav gubitak mogao bi imati goleme i dalekosežne posljedice. U najgorem scenariju tržišta bi mogla reagirati rasprodajom dolarskih obveznica, što bi dodatno srozalo dolar i povećalo troškove zaduživanja u cijeloj američkoj ekonomiji. Iz Powellove perspektive, u ovakvim okolnostima pitanje nije toliko kada sniziti kamate, već kako to učiniti, a da se pritom očuva vjerodostojnost Federalnih rezervi. I zato, koliko god to paradoksalno zvučalo, svaki novi Trumpov napad samo je još jedan razlog više da se odgodi sniženje kamata.

Kamate se možda i neće promijeniti, no uloga i provedba monetarne politike hoće​

U svakom slučaju, u srijedu ćemo doznati misle li Powell i Federalni odbor za otvoreno tržište da je sazrelo vrijeme za smanjenje kamata. Najizgledniji scenarij? Referentne stope zasad ostaju gdje jesu. Ali i bez promjene u četvrtini ili polovini postotka kamatne stope promijenit će se nešto važnije jer monetarna politika ponovno ulazi u fazu transformacije. Današnji SAD više ne odlučuje samo o visini kamata, nego pokušava redefinirati gdje završava institucionalna autonomija, a gdje počinje demokratska odgovornost.



Pa i sam Milton Friedman, koliko se god zalagao za neovisnost središnjih banaka, nikada nije smatrao da bi one trebale djelovati potpuno izvan demokratskog nadzora. Njegova je vizija bila ona u kojoj političke institucije postavljaju pravila igre, a monetarne ih vlasti provode bez dnevnog političkog uplitanja. No to što se danas traži neka nova ravnoteža između neovisnosti središnje banke i demokratske kontrole u zemlji s najutjecajnijom središnjom bankom na svijetu – nije samo američka stvar. Jer ako najvažnija središnja banka na svijetu promijeni vlastita pravila igre, promijenit će ih ne samo za sebe, već i za čitav svijet.


https://www.tportal.hr/komentatori/...-bi-se-mogao-srusiti-iz-temelja-foto-20250729

Aко спусти каматну стопу, новац ће се прелици на берзу и крипто.

 

[faraonn]

...zasto opasna i zasto igra,
On je predsjednik SAD _a
i moze mu se...

 

[DarkMoon]

FED je privatna banka, nije mi jasno samo kako ce on nekoga da smeni.

 

[Гамбино]

...zasto opasna i zasto igra,
On je predsjednik SAD _a
i moze mu se...

Морају медији мало да пумпају ... чак и да га Трамп смени, други чланови одбора имају право гласа, али биће дешавања, ако спусте камате макар за 0,25 %.

 

[crnizmaj0]

ZAŠTO da spuste kamate?...

Da li neko ovde zna KADA se spuštaju kamate (i koji su preduslovi za to)? ... i da to nije zahebavancija kako Tramp i njemu slični šarlatani smatraju (a i ovi što misle da "je on predsednik i može mu se"... oni misle da je predsednik u savremenoj državi nešto kao faraon ili poglavica u plemenu)