- Poruka
- 393.704
Odora kneza Lazara, sačinjena od raskošno izvezene lampas svile, u koju su bili obučeni zemni ostaci tog crkvenog i državnog velikodostojnika,
čuva se kao jedna od najvećih dragocenosti Muzeja Srpske pravoslavne crkve.
Prema najnovijim istraživanjima objavljenim u knjizi "Srpske srednjevekovne vladarske i vlasteoske odežde na freskama", koja predstavlja objavljenu doktorsku disertaciju kustosa Narodnog muzeja u Beogradu Marka Popovića, svečana odora kneza Lazara predstavlja haljinu tipa kaftan, kakva je nošena u Moravskoj Srbiji.
Motivi lavova, ptica i biljaka na ovoj odori izvedeni su u tehnici brokatnog veza srebnom, zlatnom i svilenom niti.
Zna se i da je tkanina nastala u gradu Luki u Italiji tokom treće četvrtine 14. veka, svakako pre Kosovskog boja.
Odora je duga 136 centimetara.Oko vrata, na rubu i rukavima porubljena je srebrnom žicom, a ukrašena je simetrično raspoređenim propetim lavovima.
Zakopčavala se spreda, a sačuvano je i jedno dugme na kom je belim koncem izrađen heraldički znak: viteška kaciga sa volovskim rogovima.
Lazareve mošti odevene su u odeždu prilikom prenošenja iz Prištine 1391. godine, gde je prvobitno bio sahranjen, u Ravanicu, gde je zvanično prepoznat kao svetitelj-mučenik.Mošti su se nalazile u kivotu u manastiru Ravanici, koju je knez Lazar sebi za života podigao kao grobnu crkvu, a 1690. monasi ravaničani prebegli su sa njima
u Sent Andreju, da bi 1813. godine obnovili manastir Vrdnik.
Tokom Drugog svetskog rata, odežda je, zajedno sa nizom drugih predmeta vezanih za kult kneza Lazara, bila čuvana u tajnosti u Beogradu,
u privatnom stanu Dušana Glumca, profesora arheologije Starog zaveta na Bogoslovskom fakultetu.
Od 1946. godine, odora se nalazi u Muzeju Srpske pravoslavne crkve kao jedan od najvrednijih i najstarijih eksponata.
(euronews srbija, rtv vojvodina)