Odoljeti novcu ili ne?

[VolimNajlepšu]

Bilo bi ludo odoljeti mu za normalan život, ali zgrtati ga nemilice i u njemu tražti smisao je besmisleno.

To...ne robovati i raditi GADARIJE, gaziti prijeko ljesova za BMW....

Demagogija trula, je propagirati siromaštvo.

Naći balans, ne biti moralna nakaza i ništarija i ne živeti ispod mosta.

 

[RiadaT.]

Реално, никад екранизација није довољно добра да прикаже оно што је писац у књизи рекао/написао. Тако да, може бити да није до новца, већ до очувања написаног.

Vjerujem da je do tog, što je značilo da je želio da očuva integritet djela, a samim tim i integritet karaktera koji ni po koju cijenu ne odustaje od tog.

 

[RiadaT.]

Markez je odoleo dodatnom novcu, a ne novcu uopste
Bio je veliki hedonista, a za svoj hedonizam je vec imao novac, jer je od prodaje knjiga zaradio milione, tako da mu vise novca nije ni bilo potrebno.

Nije ista prica odoleti novcu kada ga nemas i kada vec imas par miliona

OK, stoji i to, ali to u praksi najčešće biva demantovano, jer onima koji žude za novcem nikad dosta, pa se igranka nastavlja do kraja života.

 

[Tom Jones 1]

Milioneri su nezasiti i uvijek traže još, još i još, tako da otpada to

Al kad lupaš bar da je argumentovano. Uz'o je grdnu lovu i od sedme umetnosti, ne staje to na ekran od 7"...

Nego, što ne otvori temu na ljisu "da li i vi drk*ste na Markesa?" Vidi se da si perverzno zaljubiška u njega.

 

[Frederick_]

Kakav hedonista?
Pola života je živio kao siromah jer mu je bilo mrsko išta mijenjati, djecu odgajao u skromnim uslovima, isključivali mu vodu, struju zbog neplaćenih računa..

Tako je voleo. Iebavao je sta je stigo, pio najskupja pića i isključivo udovoljavao svojim prohtevima, boleo ga tuki za decu

 

[RiadaT.]

Al kad lupaš bar da je argumentovano. Uz'o je grdnu lovu i od sedme umetnosti, ne staje to na ekran od 7"...
Pogledajte prilog 1549803

Nego,.što ne otvori temu na ljisu "da li i vi drk*ste na Markesa?" Vidi se da si perverzno zaljubiška u njega.

Da si pročitao bar neka njegova djela i predgovore koje je stavljao uz njih, uvidio bi da je čovjek zaista do krajnosti volio ono šta radi, tako da dok god je neko u stanju da ima ljubav za rad koji obavlja i zadovoljštinu unutar sebe radi istog, onda pitanje prodaje duše/karaktera radi para je nepostojeće što je i poenta ovog teksta. Uzgred, čitanje bi ti izgradilo i kulturu dijaloga.

 

[Tom Jones 1]

Da si pročitao bar neka njegova djela i predgovore koje je stavljao uz njih, uvidio bi da je čovjek zaista do krajnosti volio ono šta radi, tako da dok god je neko u stanju da ima ljubav za rad koji obavlja i zadovoljštinu unutar sebe radi istog, onda pitanje prodaje duše/karaktera radi para je nepostojeće što je i poenta ovog teksta. Uzgred, čitanje bi ti izgradilo i kulturu dijaloga.

Pa i milioneri vole da zgrću milione i imaju zadovoljštinu od toga.

Manje čitaj jer si počela da učitavaš ne postojeće, uništilo ti IQ.

 

[RiadaT.]

Pa i milioneri vole da zgrću milione i imaju zadovoljštinu od toga.

Manje čitaj jer si počela da učitavaš ne postojeće, uništilo ti IQ.

Ne vrijedi. Nisi u stanju da shvatiš poentu. A ne valja ti ni pravopis.
Hjad ti u osnovnu ponovo, "nepostojeće" se piše zajedno.

 

[Tom Jones 1]

Ne vrijedi. Nisi u stanju da shvatiš poentu. A ne valja ti ni pravopis.
Hjad ti u osnovnu ponovo, "nepostojeće" se piše zajedno.

A "hljad" se piše "ajd". Oćeš da mi budeš školska?

 

[Jugoslav Čvarak]

Poznati kolumbijski pisac, nobelovac Markez, poznat po jednom od "najljubavnijih" romana "Ljubav u doba kolere",
ali nadasve romanu "Sto godina samoće" koji je vjerujem u pamćenju mnogih od nas, ako ničeg drugog radi, a ono
jer je bio na spisku obaveznih lektira, primjer je čvrstog karaktera koji je uspješno odolijevao materijalnim iskušenjima
i dosljedan tome ostao do kraja života. Tako, iako su mu za njegov roman "Sto godina samoće", klasik svjetske
književnosti, preveden na više od 46 jezika, nuđene ogromne sume novca za njegovu ekranizaciju, ovaj velikan
svjetske književnosti nikad nije pristao na to. Doduše, pred stalnim navaljivanjem reditelja, jednom od njih je rekao
da bi mu prodao prava na ekranzaciju, ali pod uslovom da se mora snimiti cijela knjiga, ali da se može objaviti samo
jedno poglavlje dvije minute dugo, svake godine tokom sto godina. Dovitljivo nema šta.

Markez je pokazao da je moguće odoljeti pritiscima i ostati vjeran svojim umjetničkim idealima. Njegova odluka nije
bila samo pitanje novca, već pitanje očuvanja integriteta ne samo njegovog rada, nego i karaktera. (roman je ipak
doživio ekranizaciju u vidu mini serije, ali tek nakon nekoliko godina od njegove smrti uz odobrenje njegove porodice,
ali u ovom kontekstu to upošte nije bitno.) Ostati dosljedan svojim principima u svijetu u kojem je kapitalizam
dominantna sila zaista zahtijeva izuzetno jak karakter. U današnje vrijeme, gdje su mnogi skloni kompromisima
zbog financijskih razloga, njegov primjer podsjeća na važnost ostajanja vjernim svojim vrijednostima i viziji.
Pitam se, koliko danas, u ovom sistemu poremećenih vrijednosti, gdje je novac na prvom mjestu, među nama
može biti i još ima "Markeza"?

Čovjek je sasvim lijepo živjeo od svog pisanja, ništa mu nije falilo.
Na kraju krajeva, ne bi ni ja dozvolio da mi netko u jurnjavi za parama izmasakrira knjigu.
Još jedna dosta bitna stvar, a to je da "Sto godina samoće" nije jednostavno ekranizirati, čak bi rekao nemoguće.
Magijski realizam postoji ili u ovom ili onom obliku, to je kao da sada netko Kusturičin "Dom za vješanje" odluči pretočiti u knjigu, neka mu je sretno pri takvom pokušaju.
Nisu u stanju videoigru pretočiti u film, kamo li nešto više.

 

[RiadaT.]

Čovjek je sasvim lijepo živjeo od svog pisanja, ništa mu nije falilo.
Na kraju krajeva, ne bi ni ja dozvolio da mi netko u jurnjavi za parama izmasakrira knjigu.
Još jedna dosta bitna stvar, a to je da "Sto godina samoće" nije jednostavno ekranizirati, čak bi rekao nemoguće.
Magijski realizam postoji ili u ovom ili onom obliku, to je kao da sada netko Kusturičin "Dom za vješanje" odluči pretočiti u knjigu, neka mu je sretno pri takvom pokušaju.
Nisu u stanju videoigru pretočiti u film, kamo li nešto više.

Nikad, ali baš nikad, ekranizacija književnog djela ne može prenijeti sve ono što to djelo nosi sa sobom.

 

[Manga Hilux]

novac nije loš, niti je za nešto kriv , novac je taj koji pokreće i oko koga se okreće svet
ljudi su ti koji ga ili upotrebljavaju ili zloupotrebljavaju
novac je u suštini žrtva

 

[Živorad Drugi]

Ima Markeza. Uvek ih je i bilo. Samo što ih većina ljudi i svi mediji doživljavaju kao neuspešne. Pa nemaju vidljivost u javnosti.

 

[UltraBasic]

Novca ima svuda, bukvalno da se bere. Mi koji znamo, vreme trošimo uglavnom drugačije.
Oni koji to ne znaju, trpe neskladne kolektive i torturu od šefova.
Čim imaš "šefa", nećeš se nikako obogatiti-on te želi jadnog i bednog, takav mu završavaš posao najbolje.
Ko se skuči da mu je super i sa malo, taj je uistinu najbogatiji.

 

[Živorad Drugi]

Novca ima svuda, bukvalno da se bere. Mi koji znamo, vreme trošimo uglavnom drugačije.
Oni koji to ne znaju, trpe neskladne kolektive i torturu od šefova.
Čim imaš "šefa", nećeš se nikako obogaditi-on te želi jadnog i bednog, takav mu završavaš posao najbolje.
Ko se skuči da mu je super i sa malo, taj je uistinu najbogatiji.

Da. Bogat je onaj koji je zadovoljan onim što ima.

 

[UltraBasic]

Da. Bogat je onaj koji je zadovoljan onim što ima.

A, šta imamo? Imamo život i vreme.
Neću, a probala sam, i mogla sam daleko da doguram, da radim ni za koga.
Hoću da sam sama sebi šef. "Sad ćeš da radiš, sad ćeš da stojiš, sad ćeš da sediš!", te naredbe želim samo od sebe da primam u redovnim uslovima.

 

[RiadaT.]

Ima Markeza. Uvek ih je i bilo. Samo što ih većina ljudi i svi mediji doživljavaju kao neuspešne. Pa nemaju vidljivost u javnosti.

Razumljivo da je tako kad živimo u svijetu u kojem su poremećene vrijednosti.

 

[HEFESTOS 1]

Pitam se, koliko danas, u ovom sistemu poremećenih vrijednosti, gdje je novac na prvom mjestu, među nama
može biti i još ima "Markeza"?

Не много; није доба за карактер и морал.

 

[Manga Hilux]

 

[domatrios]

Razumem tvoju potrebu da idealizuješ neka ljudska ponašanja pa shodno tome i da ih opišeš u književni oblik. Na tome ti ne zameram jer je to umetnički pogled na određenu temu. Kako je ovo tema na Forumu a ne Blog, a Markez je, bar nekima, i te kako poznata ličnost, nisam mogao a da ne reagujem.
Prvo treba naglasiti da je taj nobelovac Kolumbijac i da nije pripadao zapadnom književnom bloku. To možemo zaključiti po tome što koristi ideje koje su potpuno strane Zapadnom svetu koji ga osim u pojedinačnim slučajevima, nisu u stanju razumeti jer se ne baziraju na materijalnoj osnovi.
Prvi orijentir koji moramo spomenuti jeste da je Markez umro 17. aprila 2014. godine u Meksiko Sitiju, Meksiko. Taj datum je važan da bi razumeli razloge odbijanja ekranizacije njegovih dela, što će se pokazati netačnim.
Márquez je smatrao da je teško verno preneti bogatstvo i složenost njegovih romana na filmsko platno. Njegova dela često sadrže magijski realizam, kompleksne narative i duboku simboliku, što je izazov za adaptaciju bez gubitka suštine.
Márquez je želeo da zadrži kontrolu nad svojim delima i njihovim tumačenjima. Ekranizacije često zahtevaju promene i prilagodbe koje mogu značajno izmeniti originalnu priču i njene karaktere.
Márquez je bio svestan mnogih slučajeva gde su filmske adaptacije književnih dela rezultirale nezadovoljstvom autora zbog loše interpretacije ili komercijalizacije njihovih dela.
Verovao je da filmovi mogu ograničiti maštu čitatelja jer im daju vizualnu interpretaciju likova i ambijenata koje su sami zamislili dok su čitali knjige.
Tek kasnije u svom životu, Márquez je dao dozvolu za nekoliko adaptacija svojih dela, ali je to radio vrlo selektivno i uz stroge uslove, kako bi osigurao da se njegova vizija što verodostojnije prenese na ekran.
Evo nekih primera a vi obratitee pažnju na datume ekranizacije u odnosu na 2014. Godinu kad je umro.
"Ljubav u doba kolere" (El amor en los tiempos del cólera) - Ovaj roman je ekranizovan 2007. godine u režiji Mikea Newella, sa Javierom Bardemom u glavnoj ulozi.
"Hronika najavljene smrti" (Crónica de una muerte anunciada) - Film baziran na ovom romanu izašao je 1987. godine, u režiji Francesca Rosija.
"Eréndira" (La increíble y triste historia de la cándida Eréndira y de su abuela desalmada) - Ovo delo je adaptirano u film 1983. godine, pod nazivom "Eréndira", u režiji Ruy Guerra.
Pored ovih, nekoliko kraćih priča i manjih dela je takođe adaptirano za film ili televiziju, ali je Márquez bio vrlo selektivan i uvek je pazio na to kako će njegova dela biti interpretirana na ekranu. Njegov najpoznatiji roman, "Sto godina samoće", dugo nije bio ekranizovan, ali je 2019. godine Netflix najavio da će producirati seriju baziranu na ovom delu, uz saglasnost porodice Márqueza.

Kao što se iz gornjeg teksta vidi Markez i nije bio toliki svetac kakvog si ga prikazala dozvoljavajući sebi književnu slobodu u obradi konkretne ideje.

 

[RiadaT.]

Razumem tvoju potrebu da idealizuješ neka ljudska ponašanja pa shodno tome i da ih opišeš u književni oblik. Na tome ti ne zameram jer je to umetnički pogled na određenu temu. Kako je ovo tema na Forumu a ne Blog, a Markez je, bar nekima, i te kako poznata ličnost, nisam mogao a da ne reagujem.
Prvo treba naglasiti da je taj nobelovac Kolumbijac i da nije pripadao zapadnom književnom bloku. To možemo zaključiti po tome što koristi ideje koje su potpuno strane Zapadnom svetu koji ga osim u pojedinačnim slučajevima, nisu u stanju razumeti jer se ne baziraju na materijalnoj osnovi.
Prvi orijentir koji moramo spomenuti jeste da je Markez umro 17. aprila 2014. godine u Meksiko Sitiju, Meksiko. Taj datum je važan da bi razumeli razloge odbijanja ekranizacije njegovih dela, što će se pokazati netačnim.
Márquez je smatrao da je teško verno preneti bogatstvo i složenost njegovih romana na filmsko platno. Njegova dela često sadrže magijski realizam, kompleksne narative i duboku simboliku, što je izazov za adaptaciju bez gubitka suštine.
Márquez je želeo da zadrži kontrolu nad svojim delima i njihovim tumačenjima. Ekranizacije često zahtevaju promene i prilagodbe koje mogu značajno izmeniti originalnu priču i njene karaktere.
Márquez je bio svestan mnogih slučajeva gde su filmske adaptacije književnih dela rezultirale nezadovoljstvom autora zbog loše interpretacije ili komercijalizacije njihovih dela.
Verovao je da filmovi mogu ograničiti maštu čitatelja jer im daju vizualnu interpretaciju likova i ambijenata koje su sami zamislili dok su čitali knjige.
Tek kasnije u svom životu, Márquez je dao dozvolu za nekoliko adaptacija svojih dela, ali je to radio vrlo selektivno i uz stroge uslove, kako bi osigurao da se njegova vizija što verodostojnije prenese na ekran.
Evo nekih primera a vi obratitee pažnju na datume ekranizacije u odnosu na 2014. Godinu kad je umro.
"Ljubav u doba kolere" (El amor en los tiempos del cólera) - Ovaj roman je ekranizovan 2007. godine u režiji Mikea Newella, sa Javierom Bardemom u glavnoj ulozi.
"Hronika najavljene smrti" (Crónica de una muerte anunciada) - Film baziran na ovom romanu izašao je 1987. godine, u režiji Francesca Rosija.
"Eréndira" (La increíble y triste historia de la cándida Eréndira y de su abuela desalmada) - Ovo delo je adaptirano u film 1983. godine, pod nazivom "Eréndira", u režiji Ruy Guerra.
Pored ovih, nekoliko kraćih priča i manjih dela je takođe adaptirano za film ili televiziju, ali je Márquez bio vrlo selektivan i uvek je pazio na to kako će njegova dela biti interpretirana na ekranu. Njegov najpoznatiji roman, "Sto godina samoće", dugo nije bio ekranizovan, ali je 2019. godine Netflix najavio da će producirati seriju baziranu na ovom delu, uz saglasnost porodice Márqueza.

Kao što se iz gornjeg teksta vidi Markez i nije bio toliki svetac kakvog si ga prikazala dozvoljavajući sebi književnu slobodu u obradi konkretne ideje.


Pogledajte prilog 1550164

OK, ja jesam idealista i sklona sam idealizaciji.
No, osim toga što moj tekst "vuče" na umjetnički osvrt na ovo pitanje, učinilo mi se zgodnim
da samo ovaj segment iz Markezovog života upotrijebim u smislu postaljanja pitanja o važnosti
održavanja dosljednosti svojim riječima i vrijednostima.
Što se tiče njegovog odbijanja ekranizacije uz sve što si ti napisao, još bih dodala da se negdje
pominje da je sam Markez rekao da oni koji bi radili ekranizaciju, bi izabrali nekog kao što je
Robert Retford, a većina nas nema rođake koji izgledaju kao Robert Retford.