OBOJEN HLEB!

Crno brasno je jeftinije od boja!(Boje se koriste u prehrambenim industrijama, i vecinom su prirodne i ja ne vidim zasto sada dizati famu oko toga....)
Ali hleb od samo crnog brasna ili samo integralnog brasna je gnjecav i kiselkast.I takav hleb bi retko ko kupio.
Te se uglavnom mesaju razni tipovi brasna kako bi se dobio bolji ukus...te se hlebovi boje.."jer ako lutka hoce da dobije zeca, ima da dobije zeca" iliti crn hleb.:mrgreen:
 
mozda nije ta industrija prilagodjena tome, malo je kao unikat, a prirodniji hleb se brze kvari

ma i ono neko zdravo ulje, osim maslinovog, kupila sam neko kukuruzno to hladno cedjeno blabla ali to je meni bio prejak ukus malo, mora malo da se misli o kuvanju tj kako da se ukombinuje, mi smo navikli na ovo kako je, plus cena. na kraju je jadno moralo da se baci ulje.
 
ali ima manje prerade, zasto je onda skupo. jer se manje kupuje?

Pravi crni hleb dobija se od brašna tipa 1100 u čiji sastav ulazi celo zrno pšenice, što proizvodu daje tamniju boju, ali takvo brašno naši mlinovi ne prave.Zato pravog crnog hleba kod nas nema, a u ponudi su samo specijalne vrste, koje se boje dozvoljenim prirodnim supstancama, poput sladnog brašna, a mogu se dodati i ovseno ili sojino brašno. Sve to je dozvoljeno stavljati u hleb i ovi dodaci između ostalog menjaju boju hleba. Bitno je naglasiti da nije dozvoljeno dodavati boje. Pekari ovo brašno ne traže jer su se potrošači opredelili da crni hleb zamene belim ili specijalnim vrstama. Osim toga, i proizvođači su odustajali zbog manjeg profita.
potrošačima da, zbog toga, uvek obrate pažnju na deklaraciju, na naziv vekne, proizvođača i gramažu.

“Jer ukoliko piše crni hleb, a nije proizveden od brašna 1100, reč je o obmani potrošača”, kažu inspektori.
Svaki kupac prevaru može da otkrije jednostavnim eksperimentom – stave u vodu jedno veće parče sredine crnog hleba i ako voda potamni, a hleb pobeli, znaće o čemu je reč. Crni hleb, osim toga, ima blag miris mekinja, manju zapreminu, sredinu koja ima grublje pore.
U Uniji pekara Srbije kažu da brašna tipa 1100 ima, ali u veoma malim količinama. “Malobrojni mlinovi melju celo zrno pšenice i tako prave brašno tip 1100. Ali, to je neisplativo jer mali broj potrošača zaista i hoće da kupi pravi crni hleb. Zato većina mlinova i pekara nema računicu da ga proizvede”
 
Pravi crni hleb dobija se od brašna tipa 1100 u čiji sastav ulazi celo zrno pšenice, što proizvodu daje tamniju boju, ali takvo brašno naši mlinovi ne prave.Zato pravog crnog hleba kod nas nema, a u ponudi su samo specijalne vrste, koje se boje dozvoljenim prirodnim supstancama, poput sladnog brašna, a mogu se dodati i ovseno ili sojino brašno. Sve to je dozvoljeno stavljati u hleb i ovi dodaci između ostalog menjaju boju hleba. Bitno je naglasiti da nije dozvoljeno dodavati boje. Pekari ovo brašno ne traže jer su se potrošači opredelili da crni hleb zamene belim ili specijalnim vrstama. Osim toga, i proizvođači su odustajali zbog manjeg profita.
potrošačima da, zbog toga, uvek obrate pažnju na deklaraciju, na naziv vekne, proizvođača i gramažu.

Jer ukoliko piše crni hleb, a nije proizveden od brašna 1100, reč je o obmani potrošača”, kažu inspektori.
Svaki kupac prevaru može da otkrije jednostavnim eksperimentom – stave u vodu jedno veće parče sredine crnog hleba i ako voda potamni, a hleb pobeli, znaće o čemu je reč. Crni hleb, osim toga, ima blag miris mekinja, manju zapreminu, sredinu koja ima grublje pore.
U Uniji pekara Srbije kažu da brašna tipa 1100 ima, ali u veoma malim količinama. “Malobrojni mlinovi melju celo zrno pšenice i tako prave brašno tip 1100. Ali, to je neisplativo jer mali broj potrošača zaista i hoće da kupi pravi crni hleb. Zato većina mlinova i pekara nema računicu da ga proizvede”


O tome pricam.
Hvala za ovaj tekst. Dakle, negde u nekom zakonu postoji da nije dozvoljeno dodavati boje u hleb. Cinjenica je da se boje dodaju, obmana postoji, a niko to ne kontrolise.
 
O tome pricam.
Hvala za ovaj tekst. Dakle, negde u nekom zakonu postoji da nije dozvoljeno dodavati boje u hleb. Cinjenica je da se boje dodaju, obmana postoji, a niko to ne kontrolise.
ih,pa 100x su neke dnevne novine objavljivale sve ovo sto mi pricamo,ali nista.tresla se gora,rodio se mis.onaj ko treba da reaguje moze sebi da priusti pravi,crni,`neobojeni` hleb...bas onaj koji sam jednom u zivotu kupila,zaboravih gramazu,mali je ali je 300dindzi koje dadoh itekako veliko.tako da,bole njih uvo dal` nas neko truje,dal` nam prodaje ono sto ne pise u deklaraciji tog proizvoda,dal` je necemu istekao rok trajanja,i dal` nas neko vara/krade.
u srbiji je jedino jeftin nas zivot
 
dakle..obojimo zelene masline u crno i to je kao to. :confused:
Da, to su zelene masline obojene u crno, ali ne bi mogle da se prodaju kao regularne crne masline. Međutim, "crni hleb" je širi pojam od obojenih maslina. :)

Drugo, nisu ni svi aditivi štetni, ali mnogi ljudi po inerciji etiketiraju svaki aditiv kao otrov, što opet stvara neke druge probleme.
 
To jeste dovođenje potrošača u zabludu. Ista priča je i sa mnogim kao voćnim sirupima, koji nisu ni protrčali
pored voća,a na ambalaži velikim slovima piše npr. "Borovnica". Mnogi,naročito neuki ljudi, i ne pročitaju ono,
napisano malim slovima ,,ukus borovnice,, Čista obmana potrošača.
DSC03136.JPG
 
To jeste dovođenje potrošača u zabludu. Ista priča je i sa mnogim kao voćnim sirupima, koji nisu ni protrčali
pored voća,a na ambalaži velikim slovima piše npr. "Borovnica". Mnogi,naročito neuki ljudi, i ne pročitaju....
To je tačno, ali ako ne grešim, mislim da novi zakon zabranjuje na prehrambenim proizvodima sliku voća - ako ga dotični proizvod ne sadrži uopšte. To je razlog zašto više nema da se kupe recimo Step "sokići"... inače, koji je ovo proizvod - ne vidim ime proizvođača? Ne mogu da poverujem da ovo neko prodaje u Srbiji danas, ko zna odakle je ovo?
 
To je tačno, ali ako ne grešim, mislim da novi zakon zabranjuje na prehrambenim proizvodima sliku voća - ako ga dotični proizvod ne sadrži uopšte. To je razlog zašto više nema da se kupe recimo Step "sokići"... inače, koji je ovo proizvod - ne vidim ime proizvođača? Ne mogu da poverujem da ovo neko prodaje u Srbiji danas, ko zna odakle je ovo?

tacno,ali je tacno i da se na nekim proizvodima vidi slika voca.
kao i u vecini oblasti,kod nas je zakon samo na papiru
 
tacno,ali je tacno i da se na nekim proizvodima vidi slika voca.
kao i u vecini oblasti,kod nas je zakon samo na papiru
Pa koji prehrambeni proizvod u Srbiji ima sliku voća a ne sadrži to voće bar u određenoj količini? Koliko sam ja video, ovaj se zakon kod nas za sada poštuje.
 
Pa koji prehrambeni proizvod u Srbiji ima sliku voća a ne sadrži to voće bar u određenoj količini? Koliko sam ja video, ovaj se zakon kod nas za sada poštuje.
pricamo o sokovima,i nadam se tebra da si ovo napisao kao pošalicu.
to su sve koncentrati,jer da nije tako,da oni cede voce‚,cena bi bila ohoho visoka...evo npr.ovo gore,koliko bi samo trebalo sveze borovnice da bi se napunilo ovo balonce,i koliko bi tada kostalo.ovako,slika,boja i miris...dobijes placebo efekat :lol:
verovatno se neki ljudi ubiju pijuci tu splacinu,ubedjeni da rade na popravljanju krvne slike.

nego,ovde je tema hleb.upravo kupih `tonus`,samo sto je usao u maxi,iz kamioneta.pise rok do 02.09.znaci verovatno nema u njemu onih njeasra koji daju hlebu `produzenu svezinu`
 
pricamo o sokovima,i nadam se tebra da si ovo napisao kao pošalicu.
to su sve koncentrati,jer da nije tako,da oni cede voce‚,cena bi bila ohoho visoka...
Ma to nije sporno, ali ima tu par stvari koje si previdela.

Prvo, tačno je da se dosta voćnih sokova pravi od koncetrata, ali koncentrat se pravi od voća (recimo narandža)

Drugo, većina sokova tog tipa (borovnica, jagoda i sl) se pravi od baze jabuke, koja je najjeftinije voće, ali na pakovanju uvek piše nešto ovako "BOROVNICA i jabuka". Naravno, ovo "jabuka" je obično napisano znatno sitnijim slovima ispod, da se jedva vidi. Suština je u tome da na voćnom soku ne može da bude slika borovnice ako nema bar malo borovnice, u koncentrovanom ili bilo kakvom drugom obliku.

Dalje, postoje i razlike između "nektara" i "soka". Kod soka, udeo voća mora biti 100%, a mešavinu određuje proizvođač (obično 80% jabuka i 20% ostalo), dok se kod nektara dodaje šećer i voda, i zato je jeftiniji. Po zakonu, sok ne sme da se boji, a jedini dozvoljeni dodaci su antioksidansi i limunska kiselina.

Sto posto ceđeni sok od jedne vrste voća koje nije jabuka je zaista dosta skuplji, i ima obično mnogo kraći rok trajanja.

Suština je kao što rekoh da na soku od bilo kog voća ne sme biti naslikano to voće ako ga nema u soku, ili dehidriranog tipa tog voća (tj. koncentrata). Takođe, pri pravljenju soka od koncentrata, ne sme se dodati više vode nego što je dehidracijom oduzeto ako je u pitanju sok, dok kod nektara to pravilo ne važi.

Nadam se da sam bio jasniji :)
 
sve sam ja tebe razumela,i preneo si nam kakav je zakon...svi znamo da bi to tako trebalo da bude.
relativno skoro sam citala izvestaj nekog odgovornog inspektora,o istrazivanju `cega ima` u vocnim sokovima...ako nadjem tekst,pastovacu.ali na kraju je bilo da ako vec hocete da kupite sok,najsigurniji cete biti ako je od jabuke.postoji najveca verovatnoca da ste stvarno kupili to sto pise.
 
ali na kraju je bilo da ako vec hocete da kupite sok,najsigurniji cete biti ako je od jabuke.postoji najveca verovatnoca da ste stvarno kupili to sto pise.
Ma naravno.... kao dete sam odrastao pored velike fabrike sokova, i gledao sam svojim očima kako se lopatom skidaju crvi kada isplivaju na povšinu onih ogromnih lonaca u kom se kuvaju recimo višnje za sok od višnje. Od tada pa do danas pijem samo kupovni sok od jabuke i ponekad od narandže, a ako hoću pravi onda stavim voće u blender i napravim sam.

Inače, u pravu si da je ovo tema o hlebu, možda bi trebalo za sokove otvoriti posebnu temu. :)
 
Namera je prodaja hleba... to je uglavnom namera pekara, a neki ljudi više vole crni, ali ne vole da plate, stoga imaju da izaberu obojeni. Svaki ljubitelj dobrog peciva može da prepozna veštački obojeni hleb, i neće ga kupiti ako ne voli. Suština je da ti od njega neće biti ništa loše, iako jeste malo jeftin trik.

е па неће бити да је тако. хлеб се намерно боји да би се потрошачи довели у заблуду о врсти брашна која је кориштена. као критеријум се узима степен пажње ''просечног потрошача'', а не ''љубитеља доброг пецива''. проблем је у томе што још нико није покренуо судски поступак, а држава се не меша јер се потрошачи не жале.
 
Ne treba poseban uvod u temo, naslov jasno govori sve.
Svedoci smo da se godinama potrosacima podmece obojen hleb kao crni.
Klasicna prevara, a proizvodjaci nikako da budu spreceni u tome, kao i distributeri.
Koje su to inspekcije nadlezne da rade svoj posao, a ne rade?....Fitosanitarne, trzisne...KO????
Mozda treba prozvati Udruzenje za zastititu potrosaca (za koje ne znam da je ista konkretno uradilo po pitanju bilo cega.)


Licno bih ovu pojavu nazvala i delom ugrozavanjem zdravlja ljudi.

Aj sad, sta nam je ciniti ljudi? :think:

pa boje za hranu navodno nisu opasne (sad to je vec diskutabilno) a cula sam i pricu da hleb boje i kakom a to j vec zdravo :lol:
 
е па неће бити да је тако. хлеб се намерно боји да би се потрошачи довели у заблуду о врсти брашна која је кориштена. као критеријум се узима степен пажње ''просечног потрошача'', а не ''љубитеља доброг пецива''. проблем је у томе што још нико није покренуо судски поступак, а држава се не меша јер се потрошачи не жале.
I dalje ne razumem koji to zakon zabranjuje bojenje hleba prehrambenim bojama... :think:
 
Ne treba poseban uvod u temo, naslov jasno govori sve.
Svedoci smo da se godinama potrosacima podmece obojen hleb kao crni.
Klasicna prevara, a proizvodjaci nikako da budu spreceni u tome, kao i distributeri.
Koje su to inspekcije nadlezne da rade svoj posao, a ne rade?....Fitosanitarne, trzisne...KO????
Mozda treba prozvati Udruzenje za zastititu potrosaca (za koje ne znam da je ista konkretno uradilo po pitanju bilo cega.)


Licno bih ovu pojavu nazvala i delom ugrozavanjem zdravlja ljudi.

Aj sad, sta nam je ciniti ljudi? :think:

Crni hleb se pravi od brašna TIP 1000
Dalje, veliki je problem što jedemo - LUFT hlebove (u Beogradu)

Kupite hleb u Novom Sadu, makar industrijski - em njihovo brašno em dovoljne dve kriške
 

Back
Top