Obilježavanje 450. godišnjice Sigetske bitke

  • Začetnik teme Začetnik teme ORST
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

ORST

Aktivan član
Banovan
Poruka
1.397
Obilježavanje 450. godišnjice Sigetske bitke

6 septembar 2016 Izmijenjeno 07:52 CEST

Hrvatska predsjednica, mađarski lider i zamjenik premijera Turske će obilježiti 450. godišnjicu Sigetske bitke.

sulejman-mauzolej_0.jpg

Park je otvoren 1994. godine, povodom 500. godišnjice rođenja Sulejmana I

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, mađarski šef države Janos Ader i zamjenik predsjednika turske Vlade Veysi Kaynak u srijedu će u mađarskom Sigetu obilježiti 450. godišnjicu Sigetske bitke gdje je Nikola Šubić Zrinski sa svojom vojskom zaustavio osmansko nadiranje i tako odbranio Beč.

Siget (Szigetvar), grad u jugozapadnom dijelu Mađarske udaljen svega 30 kilometara od hrvatske granice, poznat je kao mjesto Sigetske bitke, odnosno mjesto pogibije Nikole Šubića Zrinskog i smrti turskog sultana Sulejmana Veličanstvenog.

Grabar-Kitarović, Ader i Kaynak stižu tokom prijepodneva na tvrđavu Siget gdje će, nakon intoniranja triju himni – hrvatske, mađarske i turske, otkriti spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i položiti vijence.

Sulejman Veličanstveni je 1566. sa više od 100.000 elitnih vojnika krenuo u osvajanje Beča. Na putu mu je stajala utvrda u Sigetu koju je s malobrojnom vojskom od samo 2.500 ljudi branio hrvatski knez Nikola Šubić Zrinski.

Nakon tačno mjesec dana opsade Sigeta, sultan je umro prirodnom smrću, a vezir Mehmed Paša Sokolović prikrio je njegovu smrt kako ne bi demoralizirao vojsku i nastavio je s opsadom grada.

Park prijateljstva

Nakon što je grad bio zapaljen, Nikola Šubić Zrinski s ostatkom preživjelih 7. septembra krenuo je u proboj prema turskim položajima gdje su svi izginuli bez predaje.

Nikolu Šubića Zrinskog danas i Hrvati i Mađari smatraju svojim nacionalnim junakom. Sigetsku bitku francuski kardinal Richelieu nazvao je „bitkom koja je spasila civilizaciju“.

Turci su odustali od Beča.

Sulejman Veličanstveni u Sigetu je umro prirodnom smrću u svom šatoru, a njegova službena grobnica nalazi se u Istanbulu. Srce mu je, pak, navodno odvojeno i pokopano u tajnoj grobnici na brežuljku ponad Sigeta, za kojom intenzivno tragaju arheolozi.

Na tom brežuljku danas se nalazi Park mađarsko-turskog prijateljstva u kojem će Ader i Grabar-Kitarović, zajedno sa zamjenikom predsjednika turske Vlade, odati počast braniteljima Sigeta polaganjem vijenaca ispred spomenika hrvatskom knezu i turskom sultanu.

Park je otvoren 1994. godine, povodom 500. godišnjice rođenja Sulejmana I, a na golemim bistama dvojice vojskovođa stoji: Zrinyi Miklos (ime Zrinskog na mađarskom) i Szuleiman Szultan.

Izvor: Agencije

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/obiljezavanje-450-godisnjice-sigetske-bitke

Bitka koja je spasila Beč i stvorila legendu o Zrinskom kao novovjekovnom Leonidi.
 
Baš sam mislio otvoriti temu sa pitanjem da li je tom obeležavanju trebao prisustvovati i predsednik Srbije Tomislav Nikolić, pre svega jer je na tom mestu došla do izražaja srpska pamet a ne hrvatsko junaštvo. Naime Mehmed paša Sokolović spasio je Osmansku imperiju od razornog građanskog rata jer jer je prikrio smrt Sulejmana Veličanstvenog dok nije došao njegov sin Selim koji je zaseo na njegovo mesto. Naravno mogao je da pošalje i Pazarca (kome ne mogu da se setim imena) pošto je on sad ionaka nešto zadužen za obrazovanje a i predstavnik je Srba islamske veroispovesti, kao i Sokolović
 
Najveća većina ratnika u Sigetu bili su Hrvati, kao i sam vođa obrane, tako da je u potpunosti adekvatno da se ta bitka predstavlja kao hrvatska.

Zna se da je glavnina vojske bila sastavljena od Hrvata ( doduse ovo treba shvatiti uslovno sigurno da u to vreme Zagorci i Slavonci nisu imali hrvatsku enticku svesti ) i Madjara, ali nikada nisam naleteo na podatak, bar ne neki relevantan, koji je omer izmedju ove dve skupine u ovoj bici, tako da reci da su vecina bili Hrvati jednostavno ne stoji.
 
Najveća većina ratnika u Sigetu bili su Hrvati, kao i sam vođa obrane, tako da je u potpunosti adekvatno da se ta bitka predstavlja kao hrvatska.

Nemoj da mešaš Srbe krajišnike sa prostora Slavonije i Donje Ugarske sa Hrvatima. Hrvatski istorijski romantičari to sebi mogu da priušte, ali ozbiljan momak kao ti ne.

- - - - - - - - - -


Fin je Ljaja, uglađen, pravi orijentalni džentlmen. Mislio sam više na onu balkansko- brdovitu varijantu Zukorlića. Mislim da Kolinda više voli takve tipove
 
Zna se da je glavnina vojske bila sastavljena od Hrvata ( doduse ovo treba shvatiti uslovno sigurno da u to vreme Zagorci i Slavonci nisu imali hrvatsku enticku svesti ) i Madjara, ali nikada nisam naleteo na podatak, bar ne neki relevantan, koji je omer izmedju ove dve skupine u ovoj bici, tako da reci da su vecina bili Hrvati jednostavno ne stoji.

Zagorci su kao kmetovi dodeljeni hrvatskim plemicima od strane Madjara pod kojima su bili u vazalnom odnosu. Tesko da bi se Hrvati tog vremena saglasili sa time da ih neko poistoveti sa Zagorcima, vec bi pre to smatrali za uvredu.
 
Najveća većina ratnika u Sigetu bili su Hrvati, kao i sam vođa obrane, tako da je u potpunosti adekvatno da se ta bitka predstavlja kao hrvatska.
А одакле то знамо поготово што је Сигет бранио мали број људи углавном самих грађана тог града?
Турци и нису главнину своје војске послали тамо иако су добро искрварили како се приповеда и на крају га заузели, а наставак операција био је прекинут смрћу самог султана што је спасло Беч у том тренутку.
Зрински је зато без сумње пореклом Хрват али у Хабзбуршкој служби.
 
Trazio sam izvore na engleskom i uglavnom sam nalazio odrednicu ''hrvatski i madjarski vojnici'' sto bi trebalo da znaci da je ovih prvih bilo vise. Mislim, meni je tako logicno. U svakom slucaju izaci na megdan 40 puta jacem protivniku je ogromno junastvo i svakako Zrinskom za to treba odati priznanje.

:worth:

Pa nije to bas toliko neobicno, tolike su bile posade po utvrdama generalno.
 
Postovanje, nema sta.

Trebalo je da Srbija nekoga posalje cisto, mada vjerujem da nije bio niko pozvan bice?

Inace lepo je isto tako kad mogu potomci onih koji su bili na suprotstavljenim stranama da zasednu i odaju pocast poginulima, bez dizanja neke bespotrebne strasti ili u svrsi predizborne propagande.

Ja sam nedavno govorio sa turskim ambasadorima u hrvatskoj. Rekli su mi: Vi ste dokaz da nema malih nacija. Vi ste nas par puta zaustavili. Inače ostatak smo proveli u razgovoru o utakmici na europskom gdje smo ih dobili, o ženama i hrani.
 

Back
Top