Obala skeleta (kostura)Nazivaju ga i mestom koje je Bog stvorio u gnevu

  • Začetnik teme Začetnik teme Lada
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Lada

Legenda
Poruka
52.167
Zastrašujuće mesto u sudaru pustinje i okeana.
U južnoj Africi, između pustinje Namib i obala Atlantskog okeana, nalazi se jedna od najsablasnijih i najusamljenijih lokacija na našoj planeti – Obala kostura.
Nalazi se pored najvećih peščanih dina na svetu.
Portugalski mornari su ga nazvali „Obala pakla“, a meštani „Mesto koje je Bog stvorio u gnevu“. Švedski istraživač Čarls Anderson je 1859. rekao: „Bilo bi bolje umreti nego biti prognan u ovakvu zemlju“.
I danas se naziv Obala skeleta vezuje za najopasniju obalu na svetu.
Obala_Kostura_zastrasujuce_mesto_na_sudaru_pustinje_i_okeana_2.jpg

Izvor :https://www.cdm.me/zabava/zanimljivosti/
 
Posmatrano iz vazduha, obala kostura je posuta milionima zlatnih dina koje se šire na severoistok od Atlantskog okeana do šljunkovitih ravnica u unutrašnjosti. Drhtave priviđenja izranjaju između dina iz sumornih ploča pustinjskih stena, poslednjih ostataka zemlje prekrivene peskom koji se za godinu dana mogu pomeriti i do 15 metara. Sa kopna na more duvaju vetrovi, kiša retko pada, a količina padavina ne prelazi 10 milimetara godišnje. Obala je uglavnom peščana na mestima sa liticama. Južni deo čine šljunkovite ravnice, dok se severno od zaliva Terasa nalaze visoke peščane dine.
obala-kostura-zastrasujuce-mesto-na-sudaru-pustinje-i-okeana-2.jpg

obala-kostura-zastrasujuce-mesto-na-sudaru-pustinje-i-okeana-3.jpg
 
Naučnici retka suva korita reka nazivaju „linearnim oazama“, jer podzemne vode hrane neverovatan broj biljaka i životinja. Sisari iz Namibije dolaze ovde da pasu travu i listaju žbunje koje opstaje zahvaljujući vlazi. Slonovi kopaju svoje surle duboko u pesak tražeći vodu. Antilope Oriksa grebu prašnjavu površinu svojih kopita tražeći bilo kakav trag vlage. Na ovoj obali, gde se pustinja i more sudaraju u vidu bučnih talasa i pitomih plaža, talasi u zoru donose na obalu milione šarenog kamenja granita, bazalta, peščara, ahata, karneola i kvarca. Kako se približava noć i magla prodire kroz dine, sićušne skeletne obale izranjaju iz peska da bi sakupile vodu iz magle - jedinu vlagu koju će ikada dobiti. Sa pojavom novog dana, nastavlja se čudo života u pustinji. Grantova zlatna krtica, koja je tek nešto duža od prsta i potpuno slepa, roni duboko u pesak gde vreba skakavce i insekte koji traže zaklon od sunca. Crne bube se roje po njihovim glavama, čekajući da im se magla zgusne na leđima i formira kap. Biljka Velvitschia mirabilis takođe je stanovnik ovog dela sveta.
obala-kostura-zastrasujuce-mesto-na-sudaru-pustinje-i-okeana-4.jpg
 
Kosturna obala je dobila ime kada se švajcarski pilot Karl Nauer srušio negde na obali 1933. dok je leteo iz Kejptauna za London. Novinar je napisao da bi se njegovi ostaci jednog dana mogli naći na Obali kostura, ali nikada nisu. Međutim, ime je zadržano. Odakle Obalskom skeletu reputacija koja ga prati? Obala je poznata po nasukanim kitovim kostima koje je prekrivaju, kosti su ostaci kitolovca koji je još aktivan. Negostoljubivo pustinjsko okruženje pored kitova krasi i bezbroj „kostura“ nasukanih brodova. Ako vam kosti kitova i brodova nisu dovoljne, ljudski skeleti nisu neuobičajeni.
Opasne suprotne struje, snažni vjetrovi, magla koja se iznenada prišunja, kao i grebeni čiji nazubljeni prsti ponekad sežu duboko u more, prouzrokovali su propast mnogobrojnih brodova duž čitave Obale kostura. Priče govore o mnogobrojnim ljudima koji su preživjeli brodolom i dokopali se obale, srećni što su živi, a onda postali žrtve spore smrti. Olupine putničkih brodova, topovnjača, galija, koča i brzih jedrenjaka leže razbacane duž cijele obale.
  • obala-kostura-zastrasujuce-mesto-na-sudaru-pustinje-i-okeana-10.jpg
 
Opasne struje, jaki vetrovi, magla koja se naglo uvlači, kao i grebeni čiji nazubljeni prsti ponekad sežu duboko u more, izazvali su kolaps mnogih brodova duž cele Obale kostura. Priče govore o mnogim ljudima koji su preživeli brodolom i stigli do obale, srećni što su živi, a zatim postali žrtve spore smrti. Ostaci putničkih brodova, topovnjača, galija, koliba i brzih jedrenjaka leže razbacani duž cele obale.
bHik9kpTURBXy83ODczZGNmYWQwNWRjMDBkNGE0NWFhZGEwNzQwNmM4NS5qcGeRkwLNAuQAgaEwBQ

Temperature leti dosežu 45 stepeni Celzijusovih, dok noću mogu pasti u minus.
Ipak, tokom vremena se značajan broj vrsta adaptirao na ovaj surovi dom čiji prirodni procesi, koji su stvorili bizarne geomorfne fenomene, nastavljaju da zbunjuju naučnike.
GJQk9kpTURBXy82MmM1NzU4Zjg5MzdmNDExZGM3OThhMmRhM2E1ZDk0MS5qcGeRkwLNAuQAgaEwBQ
 

Back
Top