Romska deca mogu da se adaptiraju ako su u manjini sa srpskom decom, ali ako je recimo trecina ili polovina romske dece, mislim da ce doci tu do podela, posebno ako su to neki socijalni slucajevi. Ili ne moramo da gledamo decu, jedna romska ili koja god porodica ce se vervatno lakse adaptirati sa ostalim srpskim porodicama, nego u situaciji gde je vise 30-50%+ romskih porodica.
Ne mora da znaci, ima raznih ljudi, ali koliko sam primetio, ljudi drugih nacionalnosti se obicno drze medjusobno u takvim sredinama i adaptacija tesko ide.
Naravno, niko ne kaze da nema kulturne i normalne romske dece, ali njima se porodica integrisala u drustvo, i sigurno im majka i otac ne prose, preturaju po kontejneru ili skupljaju sekundarne sirovine.
Prosnja, preturanje po kontejnerima i sakupljanje sekundarnih sirovina su znak nekulture, nenormalnosti i neintegrisanosti u drustvo? Pa kazi to izvodjacima raznoraznih umetnickih performansa u vecini evropskih metropola koji deo sredstava za egzistenciju obezbedjuju od prolaznika po ulicama i trgovima pred kojima nastupaju. Reci to i vlasnicima i zaposlenima u preduzecima za reciklazu, sakupljanje sekundarnih sirovina je biznis, reciklaza je deo privrede bas kao i proizvodnja, trgovina, usluge itd., a oni koji sekundarne sirovine prikupljaju po deponijama, kontejnerima, otpadima su deo tog sistema, vrse najprljaviji i najnezahvalniji deo procesa reciklaze, ali mozda i najvazniji, oni pribavljaju i prikupljaju sirovine.
Sto se tice romske dece koja u tome ucestvuju koliko se da primetiti u romskim zajednicama i deca su odmalena ukljucena u podelu rada koja u njima postoji, tako da npr. dok jedni idu u skolu, igraju se, obavljaju neke druge "normalne" aktivnosti, drugi iz zajednice rade one poslove koje su im namenili odrasli, prose ili sakupljaju sekundarne sirovine, ili rade nesto deseto npr. trguju po pijacama, buvljacima, idu na polja, rasadnike, vocnjake kao nadnicari... To rade zbog siromastva, kao primarnog razloga. Bogatije romske zajednice, oni sto ih nazvaste "kucevni" ili cak "integrisani", nemaju takve potrebe za angazovanjem dece. Ali i da se zadrzimo na prosnji i preturanju po kontejnerima kao necemu sto je po vama inkriminisano. To ne rade samo Romi i njihova deca nego i drugi siromasni gradjani ove zemlje, pa cak i deca drugih siromasnih gradjana koji nisu romskog porekla, tako da je pripisivanje takve tuzne ekskluzive Romima u ovim teskim vremenima na ovim nesretnim prostorima neumesno. Razloge zasto te aktivnosti smatram neopravdano inkiminisanim necu da objasnjavam, naveo sam primere na pocetku koji kazuju sta mislim o tome. Uostalom prosnja je opasna samo sa stanovista eksploatacije, zloupotrebe onih koji se neposredno time bave, a buduci da zivimo u surovom dobu neoliberalnog kapitalizma moze se naci zilion primera gorih i ruznijih postupaka koje su ljudi prisiljeni da vrse kako bi opstali i pribavili sredstva za zivot, tako da jadnike koji prose ne smatram najvecim drustvenim zlom.
Nemam negativna iskustva kada su u pitanju ljudi romske nacionalnosti. Jos od malih nogu moja iskustva sa tim delom populacije su pozitivna, ali to nekada su bila drugacija vremena. U novije vreme sam primetio da su nasi sugradjani i zemljaci Romi pouzdani vojnici, dokazane patriote. Mom pokojnom komsiji za vreme rata devedesetih godina jedan Rom je spasao zivot, jedino se on vratio po njega i izvukao ga sa vatrene linije, a nije morao tako da postupi, svesno je rizikovao svoj zivot da bi spasao saborca. Posle sam imao cast da on bude moj saborac, u drugom ratu u kome je taj covek takodje ucestvovao. Ne znam da li medju tim ziteljima Novog Sada ima onih koji su dva puta bili angazovani u ratu, eto moj zemljak Rom je bio, drzava je nesto ocekivala od njega, i on je ta ocekivanja ispunio, i mislim da bi najmanje sto on ocekuje od nase drzave bilo to da se ostali gradjani ne odnose prema njegovoj deci kao prema sekundarnim sirovinama, kao prema smecu.