Novi Sad

Lovac Luka ulovio vuka

Poznat
Moderator
Poruka
7.009
jedan od najlepših gradova ex Yu
p0btlr60.jpeg
novi-sad-fullwidth.jpg
zbirka-strane-umetnosti-min.jpg
gradic-petrovaradin-tvrdjava-pas-covek-setnja-1.jpg
 
Od 350 hiljada stanovnika 150 hiljada se doselilo u zadnjih 35 godina, sa Balkana svi, niko nije dolazio iz srednje Evrope. A od 200 hiljada stanovnika pre 1990te 100 hiljada doneo vlak bez voznog reda, takodje sa Balkana. Mnogi starosedeoci su pobijeni, isterani iz svojih kuca i drzave, iza njih su ostale samo zgrade.

Pa koliko se ti bas trudio vecina vas koji danas zivite u tom gradu ste prva ili druga generacija najdalje poreklom sa Balkana. Pretpostavljam i ti u najdalje prvoj generaciji.

Novi Sad su nekad cinili ljudi po umecu i znanju, po vaspitanju i kulturi, nevazno da li su sa Balkana ili iz srednje Evrope. Danas ga cine uglavnom suprotni, ljudi koji se hvale samo time da su oni drugaciji jer, boze moj, nisu sa Balkana
 
Poslednja izmena:
Od 350 hiljada stanovnika 150 hiljada se doselilo u zadnjih 35 godina, sa Balkana svi, niko nije dolazio iz srednje Evrope. A od 200 hiljada stanovnika pre 1990te 100 hiljada doneo vlak bez voznog reda, takodje sa Balkana. Mnogi starosedeoci su pobijeni, isterani iz svojih kuca i drzave, iza njih su ostale samo zgrade.

Pa koliko se ti bas trudio vecina vas koji danas zivite u tom gradu ste prva ili druga generacija najdalje poreklom sa Balkana. Pretpostavljam i ti u najdalje prvoj generaciji.

Novi Sad su nekad cinili ljudi po umecu i znanju, po vaspitanju i kulturi, nevazno da li su sa Balkana ili iz srednje Evrope. Danas ga cine uglavnom suprotni, ljudi koji se hvale samo time da su oni drugaciji jer, boze moj, nisu sa Balkana
ja sam dodjoš, nije to poenta, mislio sam na arhitekturu
 
Od 350 hiljada stanovnika 150 hiljada se doselilo u zadnjih 35 godina, sa Balkana svi, niko nije dolazio iz srednje Evrope. A od 200 hiljada stanovnika pre 1990te 100 hiljada doneo vlak bez voznog reda, takodje sa Balkana. Mnogi starosedeoci su pobijeni, isterani iz svojih kuca i drzave, iza njih su ostale samo zgrade.

Pa koliko se ti bas trudio vecina vas koji danas zivite u tom gradu ste prva ili druga generacija najdalje poreklom sa Balkana. Pretpostavljam i ti u najdalje prvoj generaciji.

Novi Sad su nekad cinili ljudi po umecu i znanju, po vaspitanju i kulturi, nevazno da li su sa Balkana ili iz srednje Evrope. Danas ga cine uglavnom suprotni, ljudi koji se hvale samo time da su oni drugaciji jer, boze moj, nisu sa Balkana
Podseća na Split. Od nekada finog mediteranskog grada postao balkanski škutorski ustašetinski stožer.
 
ja sam dodjoš, nije to poenta, mislio sam na arhitekturu
Za nas koji pamtimo Ujvidek od pre 50 godina i u arhitektonskom smislu se dosta izmenio, sruseno je mnogo toga sto je bilo srednjoevropsko i nazidano je mnogo toga sa sumnjivom arhitektonskom vrednoscu.

Moja supruga je rodjena i odrasla u jednoj manjoj ulici na Podbari i tamo odlazim vec 32 godine, zadnjih 18 godina na godinu-dve pa se svaki put frapiram kako se kraj izmenio, nema vise starih svapskih kuca, na njihovom mestu je neka betonska kocka od 5-6 spratova, arhitektonski totalno neuklopljena u ono sto je taj grad bio. Njen osecaj je drugaciji, intezivniji, iznenadi se kad vidi da je nesto sruseno, nema vise kuce Svirceve (sa njom je isla u Gundulica do 8.razreda), e tu smo se igrale, nema vise ni kuce Copavog na ciji smo prozor kucali da kupimo fisek suncokreta... sa rusenjem tih kuca odlaze i neka secanja i neki ljudi, ljudi koji su cinili taj grad. A grad cine ljudi vise od arhitekture, bar za one koji zive u tom gradu, za turiste ili one koji nemaju korene u tom gradu par zgrada cini taj grad.
 
Za nas koji pamtimo Ujvidek od pre 50 godina i u arhitektonskom smislu se dosta izmenio, sruseno je mnogo toga sto je bilo srednjoevropsko i nazidano je mnogo toga sa sumnjivom arhitektonskom vrednoscu.

Moja supruga je rodjena i odrasla u jednoj manjoj ulici na Podbari i tamo odlazim vec 32 godine, zadnjih 18 godina na godinu-dve pa se svaki put frapiram kako se kraj izmenio, nema vise starih svapskih kuca, na njihovom mestu je neka betonska kocka od 5-6 spratova, arhitektonski totalno neuklopljena u ono sto je taj grad bio. Njen osecaj je drugaciji, intezivniji, iznenadi se kad vidi da je nesto sruseno, nema vise kuce Svirceve (sa njom je isla u Gundulica do 8.razreda), e tu smo se igrale, nema vise ni kuce Copavog na ciji smo prozor kucali da kupimo fisek suncokreta... sa rusenjem tih kuca odlaze i neka secanja i neki ljudi, ljudi koji su cinili taj grad. A grad cine ljudi vise od arhitekture, bar za one koji zive u tom gradu, za turiste ili one koji nemaju korene u tom gradu par zgrada cini taj grad.
znam, slazemo se, tuga
 
Ovakve napuštene industrijske objekte je moguće revitilizovati i pretvoriti ih jeftine stanvoe. Nešto kao:

London Doklends-Engleska
- Preuređenje londonskih dokova, započeto je 1980-tih godina i to je tada bio značajan projekat. Propast dokova ostavila je ogromna prostranstva napuštenog zemljišta blizu centra grada. Londonska korporacija za razvoj Doklendsa, nadgledala je masovnu transformaciju koja je uključivala značajan stambeni razvoj uz komercijalne prostore za rekreaciju. Iako nije isključivo stambeni, ovo je bio jedan od najranijih i najvećih primera prenamene značajnog industrijskog priobalja.

Barselona Poblenou distrikt 22-Španija
- Iako je projekat Distrikt 22 bio fokusiran na transformaciju bivšeg industrijskog distrikta u inovativan i tehnološki centar on je takođe integrisao značajne stambene komponente. Započet krajem 1990-tih i početkom 2000-tih, ovaj veliki projekat urbane regeneracije, demonstrirao je kako se stara industrijska struktura može prilagoditi modernom životu i radu.

Rurska oblast-Nemačka
- Cela ova regija, nekada industrijsko srce Nemačke, zasnovano na rudarstvu uglja i proizvodnji čelika, pretrpela je značajnu strukturnu promenu. Gradovi poput Esena, Dortmunda i Duisburga, transformisali su bivša industrijska postrojenja (poput industrijskog kompleksa rudnika uglja Zollverein u Esenu ili pejsažnog parka Duisburg-Nord) u kulturne, rekreativne i sve više stambene zone. Ovo je bila postepenija i regionalna transformacija, a ne jedan koncentrisani projekat.

Mnogi postindustrijski gradovi u Americi poput Bostona, Pitsburga i drugi sa jakom industrijskom istorijom, zabeležili su rane primere pretvaranja fabrika, njihovih skladišta i potkrovlja u stambene jedinice. Zanimljivo je da su sve transformacije često pokretali umetnici i urbani pioniri koji su za sebe tražili pristupačan i povoljan prostor.

Transformacije u većini nekadašnjih industrijskih gradova, često su bile odgovor na široko rasprostranjenu deindustrijalizaciju na više lokacija.
 

Back
Top