Nova prevara u Srbiji: dao je 200 dinara, a izašao sa nekoliko hiljada u mesu

није то нова то је стара превара рецимо купе килограм меса и килограм неког јефтиног производа само замене цене а те рецимо виршле баце у замрзивач а што се тиче овог покварењака из приче па па шта је мислио да ће тако вечно моћи све то иде на болест није добро јер неко од сиротиње од продаваца то плаћа од своје плате а деца му гладују ја бих њему дао затвор

Ни продавци нису ништа бољи.На рафу једна цена,а кад одеш на касу тамо ти наплаћују по другој.Наравно већој.
 
То је до некле тачно али купац се не сме доводити у заблуду.Иначе тих сокова од 100% код нас има доста а већина их је пуна шећера,лимунске киселине...У суштини не постоји сок 100% воће,јер би такав сок имао рок трајања 2 дана.Ја лично кући правим сокове и ако га не попијем тај дан,сутра дан га бацам јер није ни за шта.
Ni jedan sok na kome piše 100% ne sme (i nema) dodati šećer. Ima oko 10 g ugljenih hidrata, ali to je fruktoza iz voća. I naravno d aima neke konzervanse, ali ko hoće baš čist sok, neka kupi na pijaci jabuke ili pomoranže. Mada ni tu ne znaš šta si kupio., kako naši seljaci proskaju, ili strani, kad su citrusi u pitanju.
 
Ni jedan sok na kome piše 100% ne sme (i nema) dodati šećer. Ima oko 10 g ugljenih hidrata, ali to je fruktoza iz voća. I naravno d aima neke konzervanse, ali ko hoće baš čist sok, neka kupi na pijaci jabuke ili pomoranže. Mada ni tu ne znaš šta si kupio., kako naši seljaci proskaju, ili strani, kad su citrusi u pitanju.

Kada kupujete neki proizvod na primer voćni sok verovatno da ne razmišljate o tome kako on nastaje. Logika kaže – ceđenjem voća, pogotovo ako to sugeriše natpis “100% voće”. U ovom slučaju logika nije baš 100% u pravu. Ima i izuzetaka, ali takvi sokovi (od ceđenog voća) imaju kratak rok i moraju biti hlađeni. Ti izuzetci- sveže ceđeni sokovi – su znatno skuplji od 120 do 150 dinara koliko košta neki uobičajni 100% voćni sok. Sve se svodi na ekonomsku računicu po kojoj proizvođač soka ne želi (što je i razumljivo) da ima gubitak. Kako onda oni mogu da ostvare prihod? Bilo bi sjajno kada bi bilo moguće da se sokovi proizvode tokom cele godine, a ne samo u vreme berbe voća? Naravno da je moguće, tako se to u praksi i radi. Industrijski. Ja nisam tehnolog, pa ako pogrešim u mojoj analizi u nastavku teksta, molim da me neko stručan ispravi.
Recept za proizvodnju 100% voćnog soka je sledeći: od voća se direktno ne proizvodi sok (uglavnom), već se od voća dobija sirovina za dalju preradu tzv. koncentrisani voćni sok. Ali to nije tako jednostavno. Prema Pravilniku o kvalitetu voćnih sokova “Sirovine koje se koriste u proizvodnji voćnih sokova, koncentrisanih voćnih sokova i voćnih sokova u prahu su: voće, voćna kaša, koncentrisana voćna kaša, šećeri i voćna pulpa ili voćne ćelije”. Prema istom pravilniku “koncentrisani voćni sok je proizvod koji se dobija od voćnog soka jedne ili više vrsta voća, fizičkim izdvajanjem određene količine prirodno sadržane vode, konzervisan isključivo fizičkim postupcima”.
Od sirovine – koncentrisanog voćnog soka se razblaživanjem (rekonstituisanjem) sa vodom dobija 100% voćni sok. Dodaje se ista ona količina vode izdvojena u procesu koncentrisanja, i po potrebi limunska kiselina. Međutim, prema članu 29 tog istog pravilnika, stav 1 piše: “Supstance koje su neophodne za rekonstituciju proizvoda ne moraju da se navedu u deklaraciji.” Ni na jednom proizvodu ih nema, kao da i ne postoje. Nisam ni sama znala na šta se tu sve misli dok nisam pročitala Pravilnik.
“U proizvodnji mogu da se koriste sledeće materije: pektolitički enzimi; proteolitički enzimi; amilolitički enzimi; jestivi želatin; tanini; bentonit; silicijum-dioksid, koloidni; aktivni ugalj; hemijski inertna pomoćna sredstva za filtraciju i taloženje (npr. perlit, diatomejska zemlja, celuloza, nerastvorljivi poliamid, polivinilpolipirolidon, polistiren); hemijski inertna pomoćna sredstva za adsorpciju, koja se koriste za smanjenje sadržaja limonoida i naringina u sokovima od citrusa i koja nemaju značajan uticaj na sadržaj limonoid glukozida, kiselina, šećera (uključujući oligosaharide) ili mineralnih materija.”
Znači – mogu, ali i ne moraju.
Isto tako, “voćni sokovi, voćni sokovi od koncentrisanog voćnog soka, voćni nektari i srodni proizvodi mogu da sadrže:
  1. etanol -maksimalno 3,0 g/l (g/kg);
  2. isparljivu kiselinu izraženu kao sirćetna kiselina ¬maksimalno 0,4 g/l (g/kg);
  3. d/l mlečnu kiselinu -maksimalno 0,5 g/l (g/kg), osim voćnih sokova i voćnih nektara od pomorandže, limuna, grejpfruta i mandarine koji mogu da sadrže maksimalno 0,2 g/l (g/kg);
  4. hidroksimetil furfural (HMF) -maksimalno 20 mg/l, osim voćnih sokova i nektara od pomorandže, grejpfruta i mandarine koji mogu da sadrže maksimalno 10 mg/l (mg/kg);
  5. patulin kod voćnih sokova od jabuke i kruške -maksimalno 50 µg/l.”
https://nadijeti.com/2012/11/22/kako-se-pravi-100-posto-vocni-sok/

Члан 14.​
Шећери који могу да се употребе у производњи воћних сокова, воћних нектара и сродних производа су:
1) полубели шећер;
2) бели шећер;
3) екстра бели шећер;
4) шећерни раствор;
5) инвертни шећерни раствор;
6) инвертни шећерни сируп;
7) декстроза монохидрат;
8) анхидрована декстроза;
9) глукозни сируп;
10) сушени глукозни сируп;
11) фруктоза;
12) фруктозни сируп;
13) шећери из воћа.
Шећери из става 1. овог члана морају да буду произведени у складу са прописима којима се уређује квалитет шећера и квалитет скроба и производа од скроба за прехрамбене сврхе.
У производњи воћних сокова од концентрисаних воћних сокова могу да се употребе шећери из става 1. овог члана, изузев шећера из воћа.
У производњи воћних сокова могу да се употребе шећери из става 1. овог члана који садрже мање од 2% воде, изузев шећера из воћа.

http://www.pravno-informacioni-sist...rep/sgrs/ministarstva/pravilnik/2010/27/2/reg

Ствар је у томе што произвођач наглашава да је сок без додатог шећера што се не односи на шећер или заслађивач употребљен у производњи воћне смесе.Зато се и дешава да су многи сокови који се продају као 100% преслатки.
 
Poslednja izmena:
Uglavnom su preslatki zbog fruktoze. Logično je da 100% sok od 80 dinara, nije istog kvaliteta kao sveže ceđeni od 180 din. Ali idalje imaš da biraš, voćni sok od 100% i voćni nektar, koji ima maksimum 50% voća.

Разлика је у воћном садржају а сам квалитет је лош јер се углавном праве од лошег-најјефтинијег воћа и воћних отпадака
 
Кад сам био мали,
пар пута сам применио исти штос на каси
одвојеног дела у самопослузи
где су се продавале цигарете.

Ставим хиљадарку на пулт и тражим цигарете (*).
Продавачица се окрене, изабере цигарете
и пошто је упамтила да сам јој дао хиљадарку
врати ми кусур.

Наравно, ја сам хиљадарку узео назад пре но што се окренула са паклицом у руци ...

(*) за ћалета
 
Zorana izgleda izdalo Sunce :zcepanje:

Jovo%20Ilukic%20Verona%206.JPG
 
Ma šta mi tu kukate za 200 dinara i ćevape, maločas incident...
Stanem u red posle noćne, kažem daj da načnemo ovu alpsku, ovaj put meni nek ide okrajak (ono kao fuj)...
Keva prvo nasekla neku narandžastu pa tek onda okrajak i resto normalnih kriški od nove...
Ne budem lenj otvorim, sa jedne strane rozikasta alpska sa druge narandžasto žuta, okrajak u sredini...
Sakrili parĉe ispod cele pa mislili da uvale, lepo vratim pa nek proždere sa menadžerkom.
Radio sam ja u prodavnici, znam te fore
A i trovanje može da se dobije...
 
to je i u maxiju bilo pa su na papir za pakovanje lepili posebnu zujalicu,zazuja jednom meni sir u tempu,ja se smejem kazem onom iz obezbedjenja al je obezbedila krisku od 100din alal vera
qq dzordji..nije valjda da su ti to stavili?
jednom prilikom sam pricao sa zenom na delikatesu i rekla mi je da te zujalice stavljaju sumnjivim ljudima :)

znaci pao si..zazujao si? :rotf:
 
qq dzordji..nije valjda da su ti to stavili?
jednom prilikom sam pricao sa zenom na delikatesu i rekla mi je da te zujalice stavljaju sumnjivim ljudima :)

znaci pao si..zazujao si? :rotf:
I mojoj kevi su stavljali ,ma nema sta sve psiholozi rade na delikatesu,kao tesko mi da izvadim iz tog zamotuljka i stavim u moju kesu,mene su mislili
 

Back
Top