Njutnovo drvo jabuke prkosi vremenu četiri veka

  • Začetnik teme Začetnik teme Lada
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Lada

Legenda
Poruka
52.167
Čuvena sorta „Cvet Kenta“, najpoznatija jabuka u svetu nauke, smeštena u engleskom gradu Grantemu, vekovima stoji uspravno i prkosi vremenu.

Drvo je steklo slavu nakon priče o jabuci koja je pala na zemlju i inspirisala britanskog naučnika Isaka Nevtona da formuliše teoriju gravitacije.

Ovo retko drvo je britanska kraljica Elizabeta II 2002. godine proglasila među 50 zaštićenih stabala i deo je engleskog nasleđa.

Voćnjak u kome se drvo nalazilo poslednjih 400 godina posetio je veliki broj turista i poštovalaca Njutnovog rada.
 
s-8c451bf4b14e3cb4e252640555a6ca5d5a3605ba.jpg
 
Prema nekim podacima, drvo je ponovo izraslo posle nevremena koje ga je uništilo 1820. godine.

Manastir Vulstorp u kome se nalazi drvo pretvoren je u muzej gde posetioci mogu da vide Njutnov atelje, sobu u kojoj je rođen 1642. godine i njegov salon.

Neke od najranijih kopija Njutnovih knjiga, poput „Matematičkih principa prirodne filozofije“ iz 1678. i „Optike“ iz 1704., izložene su u muzeju.

Njutn je bio engleski fizičar, matematičar, astronom, alhemičar i filozof prirode, koji je danas po većini jedna od najvećih ličnosti u istoriji nauke. Rođen je 25. decembra 1642. u Linkolnširu i o njemu su brinuli baka i deda nakon što ga je majka napustila radi braka.
 
Čuvena sorta „Cvet Kenta“, najpoznatija jabuka u svetu nauke, smeštena u engleskom gradu Grantemu, vekovima stoji uspravno i prkosi vremenu.

Drvo je steklo slavu nakon priče o jabuci koja je pala na zemlju i inspirisala britanskog naučnika Isaka Nevtona da formuliše teoriju gravitacije.

Ovo retko drvo je britanska kraljica Elizabeta II 2002. godine proglasila među 50 zaštićenih stabala i deo je engleskog nasleđa.

Voćnjak u kome se drvo nalazilo poslednjih 400 godina posetio je veliki broj turista i poštovalaca Njutnovog rada.

IMG-c1870a2f1b4bc4de9320dd6a3ae69188-V.jpg
 
Osnovno obrazovanje stekao je na Kraljevskoj školi u Gratamu, a studirao je na Kembridž Triniti koledžu. Nakon što je diplomirao 1666. godine, vratio se kući da bi izbegao kugu koja je te godine harala Engleskom.

Tu je u naredne dve godine napravio svoja najveća otkrića, uključujući teorije gravitacije.

On je jedan od najuticajnijih naučnika u istoriji čovečanstva. Njegovi najpoznatiji naučni radovi uključuju teoriju tri zakona mehanike koji objašnjavaju zašto se telo kreće i teoriju gravitacije.

U svom čuvenom eksperimentu sa prelamanjem svetlosti kroz prizmu, objasnio je da se svetlost sastoji od samo sedam boja.

Njutn je takođe postao prvi naučnik koji je vitez 1705. godine. Bio je i član engleskog parlamenta od 1689. do 1690. godine.

Umro je 31. marta 1727. godine i sahranjen je u Vestminster Church u Londonu.
 

Back
Top