Ser Ernest Ruterford, predsednik Kraljevske Akademije i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, ispričao je sledeću priču:
Pre izvesnog vremena pozvao me je kolega. Spremao se nekom studentu dati "nulu" za njegov odgovor na neko pitanje iz fizike, dok je student, naprotiv, zahtevao najvišu ocenu! Ispitivač i student su se ipak složili da se dovede nezavisni "arbitar" i ja sam bio izabran. Pročitao sam ispitno pitanje: pokazati kako je moguće odrediti visinu neke visoke zgrade pomoću barometra.
Studentov odgovor je glasio: "Odneću barometar na vrh zgrade, vezati ću ga za dugačak konopac, spustiti ga do trotoara, a zatim ću ga ponovo podići. Izmeriću dužinu konopca. Dužina konopca je visina zgrade.
Student je zaista imao dobar razlog za visoku ocenu, s obzirom da je dao kompletan i tačan odgovor! S druge strane, kad bi dobio visoku ocenu iz fizike, to bi značilo svojevrsno priznanje u ovoj oblasti, što njegov odgovor nije potvrđivao!
Predložio sam da student još jedan put pokuša riješiti ovaj zadatak. Dao sam studentu šest minuta da riješi zadatak uz upozorenje da njegov odgovor mora pokazati bar neko znanje iz fizike! Pri kraju pete minute student još ništa nije bio zapisao! Pitao sam ga da li želi odustane, ali mi je on odgovorio da ima jako mnogo odgovora za taj problem: upravo je razmšljao o najboljem rešenju. Izvinio sam se što ga prekidam i zamolio ga da nastavi.
Sledećeg minute on je napisao svoj odgovor koji je glasio:
Odnesi barometar na vrh zgrade i nagni se preko ruba krova. Ispusti barometar, a štopericom meri vreme dok ne tresne o trotoar. Tada ću koristeći formulu x=0.5*g*t^2, izračunati visinu zgrade! U tom trenutku sam pitao kolegu da li sad on odustaje od davanja tačne ocene! On se složio i dao studentu skoro najveću ocjenu.
Dok sam napuštao koleginu kancelariju, setio sam se da mi je student rekao da ima još mnogo rešenja za taj problem, pa sam ga pitao: Koja ?
Pa, reče student, postoji mnogo načina da se odredi visina zgrade pomoću barometra. Na primer, možete izneti barometar van, pod pretpostavkom da je sunčan dan, izmeriti visinu barometra, zatim dužinu njegove senke, dužinu senke zgrade, i onda običnom proporcijom, uz pomoću Talesove teoreme, izračunati visinu zgrade! Sjajno! - rekao sam. A ostali načini ?
Da, rekao mi je student, postoji jedna osnovna metoda merenja koja će vam se sigurno dopasti. U ovoj metodi, uzmete barometar sa sobom i počnete se penjati uz stepenice. Prethodno, na zidu označite crtu da označite dužinu barometra. Zatim, kako se penjete, markirate stalno dužinu barometra. Tako ćete dobiti visinu zgrade u jedinicama dužine barometra!
Vrlo direktna metoda! - rekao sam.
Naravno, a ako želite malo sofisticiraniju metodu, možete vezati barometar za kraj opruge, zaljuljati ga kao klatno i zatim odrediti vrednost gravitacione konstante g na noviu ulice, a onda na vrhu zgrade. Iz razlike za gravitacionuu konstantu g može se, u načelu, izračunati visina zgrade!
Takođe, koristeći isto načelo, možete odneti barometar na vrh zgrade, vezati ga za dugački konopac, spustiti ga do samog trotoara i tada ga zaljuljati. Tada možete izračunati visinu zgrade prema periodi oscilacije!
Na kraju, zaključio je student, postoje i mnogi drugi načini rešavanja problema. Verojatno najbolji način je, da ponesete barometar u prizemlje i da pokucate na vrata nastojnika zgrade. Kada vam nadstojnik otvori vrata, vi samo trebate reći: Gospodine nastojniče, ovo je divan barometar! Ako mi kažete kolika je visina zgrade, daću vam ga.
U tom trenutku nisam mogao izdržati i pitao sam studenta da li zaista ne zna konvencionalan odgovor na ovaj problem. Priznao mi je da ga zna, ali mi je rekao i da mu je pun k.... asistenata i predavača na fakultetu koji mu pokušavaju nametnuti svoj način mišljenja.
Student se zvao - Nils Bor.
Pre izvesnog vremena pozvao me je kolega. Spremao se nekom studentu dati "nulu" za njegov odgovor na neko pitanje iz fizike, dok je student, naprotiv, zahtevao najvišu ocenu! Ispitivač i student su se ipak složili da se dovede nezavisni "arbitar" i ja sam bio izabran. Pročitao sam ispitno pitanje: pokazati kako je moguće odrediti visinu neke visoke zgrade pomoću barometra.
Studentov odgovor je glasio: "Odneću barometar na vrh zgrade, vezati ću ga za dugačak konopac, spustiti ga do trotoara, a zatim ću ga ponovo podići. Izmeriću dužinu konopca. Dužina konopca je visina zgrade.
Student je zaista imao dobar razlog za visoku ocenu, s obzirom da je dao kompletan i tačan odgovor! S druge strane, kad bi dobio visoku ocenu iz fizike, to bi značilo svojevrsno priznanje u ovoj oblasti, što njegov odgovor nije potvrđivao!
Predložio sam da student još jedan put pokuša riješiti ovaj zadatak. Dao sam studentu šest minuta da riješi zadatak uz upozorenje da njegov odgovor mora pokazati bar neko znanje iz fizike! Pri kraju pete minute student još ništa nije bio zapisao! Pitao sam ga da li želi odustane, ali mi je on odgovorio da ima jako mnogo odgovora za taj problem: upravo je razmšljao o najboljem rešenju. Izvinio sam se što ga prekidam i zamolio ga da nastavi.
Sledećeg minute on je napisao svoj odgovor koji je glasio:
Odnesi barometar na vrh zgrade i nagni se preko ruba krova. Ispusti barometar, a štopericom meri vreme dok ne tresne o trotoar. Tada ću koristeći formulu x=0.5*g*t^2, izračunati visinu zgrade! U tom trenutku sam pitao kolegu da li sad on odustaje od davanja tačne ocene! On se složio i dao studentu skoro najveću ocjenu.
Dok sam napuštao koleginu kancelariju, setio sam se da mi je student rekao da ima još mnogo rešenja za taj problem, pa sam ga pitao: Koja ?
Pa, reče student, postoji mnogo načina da se odredi visina zgrade pomoću barometra. Na primer, možete izneti barometar van, pod pretpostavkom da je sunčan dan, izmeriti visinu barometra, zatim dužinu njegove senke, dužinu senke zgrade, i onda običnom proporcijom, uz pomoću Talesove teoreme, izračunati visinu zgrade! Sjajno! - rekao sam. A ostali načini ?
Da, rekao mi je student, postoji jedna osnovna metoda merenja koja će vam se sigurno dopasti. U ovoj metodi, uzmete barometar sa sobom i počnete se penjati uz stepenice. Prethodno, na zidu označite crtu da označite dužinu barometra. Zatim, kako se penjete, markirate stalno dužinu barometra. Tako ćete dobiti visinu zgrade u jedinicama dužine barometra!
Vrlo direktna metoda! - rekao sam.
Naravno, a ako želite malo sofisticiraniju metodu, možete vezati barometar za kraj opruge, zaljuljati ga kao klatno i zatim odrediti vrednost gravitacione konstante g na noviu ulice, a onda na vrhu zgrade. Iz razlike za gravitacionuu konstantu g može se, u načelu, izračunati visina zgrade!
Takođe, koristeći isto načelo, možete odneti barometar na vrh zgrade, vezati ga za dugački konopac, spustiti ga do samog trotoara i tada ga zaljuljati. Tada možete izračunati visinu zgrade prema periodi oscilacije!
Na kraju, zaključio je student, postoje i mnogi drugi načini rešavanja problema. Verojatno najbolji način je, da ponesete barometar u prizemlje i da pokucate na vrata nastojnika zgrade. Kada vam nadstojnik otvori vrata, vi samo trebate reći: Gospodine nastojniče, ovo je divan barometar! Ako mi kažete kolika je visina zgrade, daću vam ga.
U tom trenutku nisam mogao izdržati i pitao sam studenta da li zaista ne zna konvencionalan odgovor na ovaj problem. Priznao mi je da ga zna, ali mi je rekao i da mu je pun k.... asistenata i predavača na fakultetu koji mu pokušavaju nametnuti svoj način mišljenja.
Student se zvao - Nils Bor.
