Nikola Tesla - zašto je (ne)bitno da li je Srbin ili Hrvat

комшија

Stara legenda
Poruka
96.548
https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-49328990

Nikola Tesla - zašto je (ne)bitno da li je Srbin ili Hrvat

1565819256800.png

Srpsko poreklo i hrvatska domovina", ali američka kancelarija

Marija Janković BBC novinarka 14 avgust 2019

Studentska razmena pre nekoliko godina u Makedoniji.

Svaka zemlja treba da se predstavi kroz hranu, narodnu nošnju i poznate ličnosti u svetu.

I srpski i hrvatski studenti napravili su 'struju od kartona' da bi pokazali Nemcima i Belgijancima da je njihova poznata ličnost - naučnik Nikola Tesla.

Nakon par minuta objašnjavanja strancima da je „Tesla rođen i odrastao u Hrvatskoj, a poreklom je Srbin" - srpska i hrvatska delegacija zajedno je prikupila šta sve zna o Tesli, a zatim su prešli na hrvatsku kravatu i srpskog vampira.

Ipak, političari sa Balkana ne slede ovaj primer.

„Hrvatska enciklopedija za Nikolu Teslu navodi da je bio američki i hrvatski izumitelj srpskog porekla", rekla je ministarka kulture Hrvatske Nina Obuljen Koržinek, objašnjavajući zašto će se Hrvatska na izložbi EXPO 2020. u Dubaiju predstaviti kao „zemlja velikih umova koji su postigli svetsku prepoznatljivost, među kojima je i Nikola Tesla".

Na to je njen kolega, resorni ministar iz Srbije Vladan Vukosavljević, odgovorio da „pridev 'hrvatski' neće Srbinu Nikoli Tesli oduzeti ništa od njegove večne slave, ali da takvu interpretaciju smatra 'nelogičnom, istorijski neutemeljenom, detinjastom i proizvoljnom'."

Dok traje rasprava na društvenim mrežama, analitičari za BBC na srpskom objašnjavaju - zašto je bitno da li je Tesla, ili bilo koji drugi poznati stvaraoci - bio Srbin ili Hrvat.

„Srpsko poreklo i hrvatska domovina"
Telegram koji je Tesla poslao 1936. godine u Zagreb tadašnjem vođi opozicije Vlatku Mačeku glasio je:

„Jednako se ponosim svojim srpskim rodom i hrvatskom domovinom. Živeli svi Jugosloveni."

Ipak, 83 godine kasnije, polemika „oko toga da li je Srbin ili Hrvat i dalje traje poput nadmetanja ko je počinio više zločina tokom devedesetih", kaže za BBC na srpskom Aleksandar Popov, analitičar iz Centra za regionalizam.

„Ovaj događaj, sajam u Dubaiju, samo je još jedna prilika za revanšizam, poput obeležavanje raznih godišnjica Oluje ili žrtava Vukovara.

„To je zapravo način da i jedna i druga vlast, u Srbiji i Hrvatskoj, skrenu pažnju sa domaćih problema - visokog stepena korupcije i velikog broja mladih koji napuštaju Balkan."

Da se svaka prilika može „iskoristiti za svađu" kaže za BBC na srpskom borac za ljudska prava Zoran Pusić, koji je i predsednik Antifašističke lige Hrvatske i član Igmanske inicijative.

„Tesla bi se verovatno smejao i jednima i drugima, jer je prepirka potpuno besmislena.

„Iako je Tesla sva naučna dostignuća postigao u Americi, bio je vezan za svoj kraj, ali ne za ideje nacionalista u Srbiji i Hrvatskoj.

„Rasprava je nedostojna uspomene na jednog naučnika."

Šta je bitnije - identitet ili kvalitet života

Problem je, dodaje Popov, „što ne samo da se nismo suočili sa prošlošću, već je došlo i do radikalizacije":

„Na ovim prostorima nije toliko bitno kako živimo - ali identitet? To je najbitnije.

„Barem nam takvu poruku šalju političari, a ta retorika se vratila na Balkan."

Problem, slaže se Pusić, jeste što rasprava dolazi „odozgo":

„To nije tema koju započinju ljudi svaki dan, ali je plasiraju političari koji imaju uticaj na medije. Mediji zatim utiču na formiranje javnog mnjenja, pa to nije sasvim bezopasno."

Popov daje pozitivan primer Severne Makedonije i Grčke, koje su postigle sporazum oko naziva države, ali su i načele pitanje - čiji je Aleksandar Makedonski.

Makedonci su preimenovali aerodrom i autoput iz „Aleksandar Veliki" u Skopski međunarodni aerodrom, odnosno „Prijateljstvo" 2018. godine, zbog pregovora između Skoplja i Atine.

Od Andrića do Dražena Petrovića

Pored Tesle, Srbija i Hrvatska polažu pravo i na književnika Ivu Andrića, koji je rođen u Travniku u Bosni.

Ovaj spor je dobio i epilog na sudu kada je Matica Hrvatska u Sarajevu u sklopu edicije „Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga" uvrstila i Ivu Andrića kao hrvatskog pisca.

Nakon raspada Jugoslavije, najviše se govori o sportistima iz srpsko-hrvatskih brakova.

Primeri su jedan od najpriznatijih košarkaša Hrvatske, ali i Evrope po odabiru ULEB-a- Dražen Petrović, poznati fudbaler i današnji fudbalski trener Siniša Mihajlović, ali i trenutni ministar sporta Srbije i poznati vaterpolista Vanja Udovičić.

Njegovo poreklo je nedavno komentarisao i sam predsednik Srbije Aleksandar Vučić kada je rekao da bi „teško mogao da kaže da je Vanja Srbin".

Uz haštag #NikolaTesla, stranci mahom citiraju na Tviteru Tesline izjave o tome kako se kradu izumi, ali i koliko je „bio ispred svog vremena".

Poslednjih dana ipak i sa naloga koji su nam dosta bliže teritorijalno, usledio je novi 'talas' rasprava - da li je Tesla bio Srbin ili Hrvat.



ТЕСЛА ЈЕ БИО ЛИЧАНИН!


[/SIZE]
 
Bazdulj podseća da je Tesla rođen u etnički srpskoj porodici i da je za vreme obe Jugoslavije tretiran kao jugoslovenski naučnik, a naučnikova izjava o istovremenom ponosu "zbog srpskog roda i hrvatske domovine" korišćena je, kako kaže, kao ''cigla u zidu bratstva i jedinstva''.

''Tesla je, kako je poznato, umro u dubokoj starosti u Njujorku 1943. godine. Da je kojim slučajem starost dočekao u zavičaju, po svoj prilici bi skončao u Jasenovcu, ako ne bi bio zaklan na kućnom pragu'', kaže Bazdulj.

Za njega je problematično i to što savremena Hrvatska proslavlja dane proterivanja Teslinih zemljaka sa njihovih ognjišta.

''Čak i u ovom kontekstu, tvrdnja da je Tesla hrvatski naučnik bi imala nekog smisla, kada bi se Hrvatskoj na Gorana Hadžića, recimo, rođenog u Vinkovcima, gledalo kao na hrvatskog ratnog zločinca. Skoro bi se moglo reći, Tesla je hrvatski naučnik tačno onoliko koliko je Hadžić hrvatski ratni zločinac'', navodi Bazdulj.
 
https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-49328990

Nikola Tesla - zašto je (ne)bitno da li je Srbin ili Hrvat

Pogledajte prilog 584042
Srpsko poreklo i hrvatska domovina", ali američka kancelarija

Marija Janković BBC novinarka 14 avgust 2019


Studentska razmena pre nekoliko godina u Makedoniji.

Svaka zemlja treba da se predstavi kroz hranu, narodnu nošnju i poznate ličnosti u svetu.

I srpski i hrvatski studenti napravili su 'struju od kartona' da bi pokazali Nemcima i Belgijancima da je njihova poznata ličnost - naučnik Nikola Tesla.

Nakon par minuta objašnjavanja strancima da je „Tesla rođen i odrastao u Hrvatskoj, a poreklom je Srbin" - srpska i hrvatska delegacija zajedno je prikupila šta sve zna o Tesli, a zatim su prešli na hrvatsku kravatu i srpskog vampira.

Ipak, političari sa Balkana ne slede ovaj primer.

„Hrvatska enciklopedija za Nikolu Teslu navodi da je bio američki i hrvatski izumitelj srpskog porekla", rekla je ministarka kulture Hrvatske Nina Obuljen Koržinek, objašnjavajući zašto će se Hrvatska na izložbi EXPO 2020. u Dubaiju predstaviti kao „zemlja velikih umova koji su postigli svetsku prepoznatljivost, među kojima je i Nikola Tesla".

Na to je njen kolega, resorni ministar iz Srbije Vladan Vukosavljević, odgovorio da „pridev 'hrvatski' neće Srbinu Nikoli Tesli oduzeti ništa od njegove večne slave, ali da takvu interpretaciju smatra 'nelogičnom, istorijski neutemeljenom, detinjastom i proizvoljnom'."

Dok traje rasprava na društvenim mrežama, analitičari za BBC na srpskom objašnjavaju - zašto je bitno da li je Tesla, ili bilo koji drugi poznati stvaraoci - bio Srbin ili Hrvat.

„Srpsko poreklo i hrvatska domovina"
Telegram koji je Tesla poslao 1936. godine u Zagreb tadašnjem vođi opozicije Vlatku Mačeku glasio je:

„Jednako se ponosim svojim srpskim rodom i hrvatskom domovinom. Živeli svi Jugosloveni."

Ipak, 83 godine kasnije, polemika „oko toga da li je Srbin ili Hrvat i dalje traje poput nadmetanja ko je počinio više zločina tokom devedesetih", kaže za BBC na srpskom Aleksandar Popov, analitičar iz Centra za regionalizam.

„Ovaj događaj, sajam u Dubaiju, samo je još jedna prilika za revanšizam, poput obeležavanje raznih godišnjica Oluje ili žrtava Vukovara.

„To je zapravo način da i jedna i druga vlast, u Srbiji i Hrvatskoj, skrenu pažnju sa domaćih problema - visokog stepena korupcije i velikog broja mladih koji napuštaju Balkan."

Da se svaka prilika može „iskoristiti za svađu" kaže za BBC na srpskom borac za ljudska prava Zoran Pusić, koji je i predsednik Antifašističke lige Hrvatske i član Igmanske inicijative.

„Tesla bi se verovatno smejao i jednima i drugima, jer je prepirka potpuno besmislena.

„Iako je Tesla sva naučna dostignuća postigao u Americi, bio je vezan za svoj kraj, ali ne za ideje nacionalista u Srbiji i Hrvatskoj.

„Rasprava je nedostojna uspomene na jednog naučnika."

Šta je bitnije - identitet ili kvalitet života

Problem je, dodaje Popov, „što ne samo da se nismo suočili sa prošlošću, već je došlo i do radikalizacije":

„Na ovim prostorima nije toliko bitno kako živimo - ali identitet? To je najbitnije.

„Barem nam takvu poruku šalju političari, a ta retorika se vratila na Balkan."

Problem, slaže se Pusić, jeste što rasprava dolazi „odozgo":

„To nije tema koju započinju ljudi svaki dan, ali je plasiraju političari koji imaju uticaj na medije. Mediji zatim utiču na formiranje javnog mnjenja, pa to nije sasvim bezopasno."

Popov daje pozitivan primer Severne Makedonije i Grčke, koje su postigle sporazum oko naziva države, ali su i načele pitanje - čiji je Aleksandar Makedonski.

Makedonci su preimenovali aerodrom i autoput iz „Aleksandar Veliki" u Skopski međunarodni aerodrom, odnosno „Prijateljstvo" 2018. godine, zbog pregovora između Skoplja i Atine.

Od Andrića do Dražena Petrovića

Pored Tesle, Srbija i Hrvatska polažu pravo i na književnika Ivu Andrića, koji je rođen u Travniku u Bosni.

Ovaj spor je dobio i epilog na sudu kada je Matica Hrvatska u Sarajevu u sklopu edicije „Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga" uvrstila i Ivu Andrića kao hrvatskog pisca.

Nakon raspada Jugoslavije, najviše se govori o sportistima iz srpsko-hrvatskih brakova.

Primeri su jedan od najpriznatijih košarkaša Hrvatske, ali i Evrope po odabiru ULEB-a- Dražen Petrović, poznati fudbaler i današnji fudbalski trener Siniša Mihajlović, ali i trenutni ministar sporta Srbije i poznati vaterpolista Vanja Udovičić.

Njegovo poreklo je nedavno komentarisao i sam predsednik Srbije Aleksandar Vučić kada je rekao da bi „teško mogao da kaže da je Vanja Srbin".

Uz haštag #NikolaTesla, stranci mahom citiraju na Tviteru Tesline izjave o tome kako se kradu izumi, ali i koliko je „bio ispred svog vremena".

Poslednjih dana ipak i sa naloga koji su nam dosta bliže teritorijalno, usledio je novi 'talas' rasprava - da li je Tesla bio Srbin ili Hrvat.



ТЕСЛА ЈЕ БИО ЛИЧАНИН!


A šta si ti crni sine?
 
https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-49328990

Nikola Tesla - zašto je (ne)bitno da li je Srbin ili Hrvat

Pogledajte prilog 584042
Srpsko poreklo i hrvatska domovina", ali američka kancelarija

Marija Janković BBC novinarka 14 avgust 2019


Studentska razmena pre nekoliko godina u Makedoniji.

Svaka zemlja treba da se predstavi kroz hranu, narodnu nošnju i poznate ličnosti u svetu.

I srpski i hrvatski studenti napravili su 'struju od kartona' da bi pokazali Nemcima i Belgijancima da je njihova poznata ličnost - naučnik Nikola Tesla.

Nakon par minuta objašnjavanja strancima da je „Tesla rođen i odrastao u Hrvatskoj, a poreklom je Srbin" - srpska i hrvatska delegacija zajedno je prikupila šta sve zna o Tesli, a zatim su prešli na hrvatsku kravatu i srpskog vampira.

Ipak, političari sa Balkana ne slede ovaj primer.

„Hrvatska enciklopedija za Nikolu Teslu navodi da je bio američki i hrvatski izumitelj srpskog porekla", rekla je ministarka kulture Hrvatske Nina Obuljen Koržinek, objašnjavajući zašto će se Hrvatska na izložbi EXPO 2020. u Dubaiju predstaviti kao „zemlja velikih umova koji su postigli svetsku prepoznatljivost, među kojima je i Nikola Tesla".

Na to je njen kolega, resorni ministar iz Srbije Vladan Vukosavljević, odgovorio da „pridev 'hrvatski' neće Srbinu Nikoli Tesli oduzeti ništa od njegove večne slave, ali da takvu interpretaciju smatra 'nelogičnom, istorijski neutemeljenom, detinjastom i proizvoljnom'."

Dok traje rasprava na društvenim mrežama, analitičari za BBC na srpskom objašnjavaju - zašto je bitno da li je Tesla, ili bilo koji drugi poznati stvaraoci - bio Srbin ili Hrvat.

„Srpsko poreklo i hrvatska domovina"
Telegram koji je Tesla poslao 1936. godine u Zagreb tadašnjem vođi opozicije Vlatku Mačeku glasio je:

„Jednako se ponosim svojim srpskim rodom i hrvatskom domovinom. Živeli svi Jugosloveni."

Ipak, 83 godine kasnije, polemika „oko toga da li je Srbin ili Hrvat i dalje traje poput nadmetanja ko je počinio više zločina tokom devedesetih", kaže za BBC na srpskom Aleksandar Popov, analitičar iz Centra za regionalizam.

„Ovaj događaj, sajam u Dubaiju, samo je još jedna prilika za revanšizam, poput obeležavanje raznih godišnjica Oluje ili žrtava Vukovara.

„To je zapravo način da i jedna i druga vlast, u Srbiji i Hrvatskoj, skrenu pažnju sa domaćih problema - visokog stepena korupcije i velikog broja mladih koji napuštaju Balkan."

Da se svaka prilika može „iskoristiti za svađu" kaže za BBC na srpskom borac za ljudska prava Zoran Pusić, koji je i predsednik Antifašističke lige Hrvatske i član Igmanske inicijative.

„Tesla bi se verovatno smejao i jednima i drugima, jer je prepirka potpuno besmislena.

„Iako je Tesla sva naučna dostignuća postigao u Americi, bio je vezan za svoj kraj, ali ne za ideje nacionalista u Srbiji i Hrvatskoj.

„Rasprava je nedostojna uspomene na jednog naučnika."

Šta je bitnije - identitet ili kvalitet života

Problem je, dodaje Popov, „što ne samo da se nismo suočili sa prošlošću, već je došlo i do radikalizacije":

„Na ovim prostorima nije toliko bitno kako živimo - ali identitet? To je najbitnije.

„Barem nam takvu poruku šalju političari, a ta retorika se vratila na Balkan."

Problem, slaže se Pusić, jeste što rasprava dolazi „odozgo":

„To nije tema koju započinju ljudi svaki dan, ali je plasiraju političari koji imaju uticaj na medije. Mediji zatim utiču na formiranje javnog mnjenja, pa to nije sasvim bezopasno."

Popov daje pozitivan primer Severne Makedonije i Grčke, koje su postigle sporazum oko naziva države, ali su i načele pitanje - čiji je Aleksandar Makedonski.

Makedonci su preimenovali aerodrom i autoput iz „Aleksandar Veliki" u Skopski međunarodni aerodrom, odnosno „Prijateljstvo" 2018. godine, zbog pregovora između Skoplja i Atine.

Od Andrića do Dražena Petrovića

Pored Tesle, Srbija i Hrvatska polažu pravo i na književnika Ivu Andrića, koji je rođen u Travniku u Bosni.

Ovaj spor je dobio i epilog na sudu kada je Matica Hrvatska u Sarajevu u sklopu edicije „Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga" uvrstila i Ivu Andrića kao hrvatskog pisca.

Nakon raspada Jugoslavije, najviše se govori o sportistima iz srpsko-hrvatskih brakova.

Primeri su jedan od najpriznatijih košarkaša Hrvatske, ali i Evrope po odabiru ULEB-a- Dražen Petrović, poznati fudbaler i današnji fudbalski trener Siniša Mihajlović, ali i trenutni ministar sporta Srbije i poznati vaterpolista Vanja Udovičić.

Njegovo poreklo je nedavno komentarisao i sam predsednik Srbije Aleksandar Vučić kada je rekao da bi „teško mogao da kaže da je Vanja Srbin".

Uz haštag #NikolaTesla, stranci mahom citiraju na Tviteru Tesline izjave o tome kako se kradu izumi, ali i koliko je „bio ispred svog vremena".

Poslednjih dana ipak i sa naloga koji su nam dosta bliže teritorijalno, usledio je novi 'talas' rasprava - da li je Tesla bio Srbin ili Hrvat.



ТЕСЛА ЈЕ БИО ЛИЧАНИН!

Ličani su Srbi i bio je Srbin. I ne smemo dozvoliti Hrvatima da nam kradu Teslu!
 
Bitno je iz jednostavnog razloga - Hrvati su u Jasenovcu ubili 11 ljudi sa prezimenom Tesla. Kada neki Srbin nije poznat ili priznat, onda "hrvatska domovina" malo znači pomahnitalim ustašama. Slično kao i sa onim bednikom Subašićem, dok je bio nepoznat, tast je hteo da kolje i njega i svoju ćerku, a okolina se po tom pitanju uopšte nije potresala. A kada je postao najzaslužniji za uspeh zakržljalih na SP, onda se koljačka namera pretvorila u "naš dragi Suba"...
 
opet da se gložimo oko Tesle ?

Nema tu nikakvog gloženja, samo se po milioniti put poklapaju ustaške gluposti prostom činjenicom - da je kojim slučajem Nikola Tesla zatečen u DSR na teritoriji NDH, završio bi u Jasenovcu i nijednom Hrvatu prepreku u tom poduhvatu ne bi predstavljala Teslina "hrvatska domovina".
 
Nema tu nikakvog gloženja, samo se po milioniti put poklapaju ustaške gluposti prostom činjenicom - da je kojim slučajem Nikola Tesla zatečen u DSR na teritoriji NDH, završio bi u Jasenovcu i nijednom Hrvatu prepreku u tom poduhvatu ne bi predstavljala Teslina "hrvatska domovina".

Kladim se da bi Nikolu Teslu ustaše ubile bez ikakvog ustručavanja.
 
Nema tu nikakvog gloženja, samo se po milioniti put poklapaju ustaške gluposti prostom činjenicom - da je kojim slučajem Nikola Tesla zatečen u DSR na teritoriji NDH, završio bi u Jasenovcu i nijednom Hrvatu prepreku u tom poduhvatu ne bi predstavljala Teslina "hrvatska domovina".

ako već prisvajaju Isusa Đisusa, zašto im ne bi ustupili i Teslu zarad njihove 'pameti' u svetu

da hrvati nisu ukrali srpski identitet, džavola bi imali svoju 'državu'
 
https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-49328990

Nikola Tesla - zašto je (ne)bitno da li je Srbin ili Hrvat

Pogledajte prilog 584042
Srpsko poreklo i hrvatska domovina", ali američka kancelarija

Marija Janković BBC novinarka 14 avgust 2019

Studentska razmena pre nekoliko godina u Makedoniji.

Svaka zemlja treba da se predstavi kroz hranu, narodnu nošnju i poznate ličnosti u svetu.

I srpski i hrvatski studenti napravili su 'struju od kartona' da bi pokazali Nemcima i Belgijancima da je njihova poznata ličnost - naučnik Nikola Tesla.

Nakon par minuta objašnjavanja strancima da je „Tesla rođen i odrastao u Hrvatskoj, a poreklom je Srbin" - srpska i hrvatska delegacija zajedno je prikupila šta sve zna o Tesli, a zatim su prešli na hrvatsku kravatu i srpskog vampira.

Ipak, političari sa Balkana ne slede ovaj primer.

„Hrvatska enciklopedija za Nikolu Teslu navodi da je bio američki i hrvatski izumitelj srpskog porekla", rekla je ministarka kulture Hrvatske Nina Obuljen Koržinek, objašnjavajući zašto će se Hrvatska na izložbi EXPO 2020. u Dubaiju predstaviti kao „zemlja velikih umova koji su postigli svetsku prepoznatljivost, među kojima je i Nikola Tesla".

Na to je njen kolega, resorni ministar iz Srbije Vladan Vukosavljević, odgovorio da „pridev 'hrvatski' neće Srbinu Nikoli Tesli oduzeti ništa od njegove večne slave, ali da takvu interpretaciju smatra 'nelogičnom, istorijski neutemeljenom, detinjastom i proizvoljnom'."

Dok traje rasprava na društvenim mrežama, analitičari za BBC na srpskom objašnjavaju - zašto je bitno da li je Tesla, ili bilo koji drugi poznati stvaraoci - bio Srbin ili Hrvat.

„Srpsko poreklo i hrvatska domovina"
Telegram koji je Tesla poslao 1936. godine u Zagreb tadašnjem vođi opozicije Vlatku Mačeku glasio je:

„Jednako se ponosim svojim srpskim rodom i hrvatskom domovinom. Živeli svi Jugosloveni."

Ipak, 83 godine kasnije, polemika „oko toga da li je Srbin ili Hrvat i dalje traje poput nadmetanja ko je počinio više zločina tokom devedesetih", kaže za BBC na srpskom Aleksandar Popov, analitičar iz Centra za regionalizam.

„Ovaj događaj, sajam u Dubaiju, samo je još jedna prilika za revanšizam, poput obeležavanje raznih godišnjica Oluje ili žrtava Vukovara.

„To je zapravo način da i jedna i druga vlast, u Srbiji i Hrvatskoj, skrenu pažnju sa domaćih problema - visokog stepena korupcije i velikog broja mladih koji napuštaju Balkan."

Da se svaka prilika može „iskoristiti za svađu" kaže za BBC na srpskom borac za ljudska prava Zoran Pusić, koji je i predsednik Antifašističke lige Hrvatske i član Igmanske inicijative.

„Tesla bi se verovatno smejao i jednima i drugima, jer je prepirka potpuno besmislena.

„Iako je Tesla sva naučna dostignuća postigao u Americi, bio je vezan za svoj kraj, ali ne za ideje nacionalista u Srbiji i Hrvatskoj.

„Rasprava je nedostojna uspomene na jednog naučnika."

Šta je bitnije - identitet ili kvalitet života

Problem je, dodaje Popov, „što ne samo da se nismo suočili sa prošlošću, već je došlo i do radikalizacije":

„Na ovim prostorima nije toliko bitno kako živimo - ali identitet? To je najbitnije.

„Barem nam takvu poruku šalju političari, a ta retorika se vratila na Balkan."

Problem, slaže se Pusić, jeste što rasprava dolazi „odozgo":

„To nije tema koju započinju ljudi svaki dan, ali je plasiraju političari koji imaju uticaj na medije. Mediji zatim utiču na formiranje javnog mnjenja, pa to nije sasvim bezopasno."

Popov daje pozitivan primer Severne Makedonije i Grčke, koje su postigle sporazum oko naziva države, ali su i načele pitanje - čiji je Aleksandar Makedonski.

Makedonci su preimenovali aerodrom i autoput iz „Aleksandar Veliki" u Skopski međunarodni aerodrom, odnosno „Prijateljstvo" 2018. godine, zbog pregovora između Skoplja i Atine.

Od Andrića do Dražena Petrovića

Pored Tesle, Srbija i Hrvatska polažu pravo i na književnika Ivu Andrića, koji je rođen u Travniku u Bosni.

Ovaj spor je dobio i epilog na sudu kada je Matica Hrvatska u Sarajevu u sklopu edicije „Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga" uvrstila i Ivu Andrića kao hrvatskog pisca.

Nakon raspada Jugoslavije, najviše se govori o sportistima iz srpsko-hrvatskih brakova.

Primeri su jedan od najpriznatijih košarkaša Hrvatske, ali i Evrope po odabiru ULEB-a- Dražen Petrović, poznati fudbaler i današnji fudbalski trener Siniša Mihajlović, ali i trenutni ministar sporta Srbije i poznati vaterpolista Vanja Udovičić.

Njegovo poreklo je nedavno komentarisao i sam predsednik Srbije Aleksandar Vučić kada je rekao da bi „teško mogao da kaže da je Vanja Srbin".

Uz haštag #NikolaTesla, stranci mahom citiraju na Tviteru Tesline izjave o tome kako se kradu izumi, ali i koliko je „bio ispred svog vremena".

Poslednjih dana ipak i sa naloga koji su nam dosta bliže teritorijalno, usledio je novi 'talas' rasprava - da li je Tesla bio Srbin ili Hrvat.



ТЕСЛА ЈЕ БИО ЛИЧАНИН!


[/SIZE]
Hrvate ce uvek boleti to "Poreklom Srbin".
 
Telegram koji je Tesla poslao 1936. godine u Zagreb tadašnjem vođi opozicije Vlatku Mačeku glasio je:

„Jednako se ponosim svojim srpskim rodom i hrvatskom domovinom. Živeli svi Jugosloveni."

Тај "телеграм" је фалсификат. Тога није било.

Лажи и глупости су се о свему овоме рашириле после 1945. године.

Уопште се не помиње Милутин Тесла... који је "само" био отац Николе. Иначе "само" свештеник српске цркве, чувени беседник, говорио пар страних језика...
https://sr.wikipedia.org/sr-ec/Милутин_Тесла

Исто као што је и потпуна ружна измишљотина и будалаштина тај некакав "сукоб" између Тесле и Пупина.

Тесла је подарио свету наизменичну струју, бежично управљање и још милион ствари.
Пупин је подарио свету телефонију, рендгенске снимке и још свашта.

Разлика је била у њиховим карактерима. Тесла је био повучени научник а Пупин је умео да се креће у јавности и умео је и са парама. Пупин је наш далеко најбољи лобиста (изванредно битно је што је деловао у Америци) још од свог доба.
 
Откуд знаш можда би био генерал у НДХ.

https://www.ekspres.net/politika/srbi-generali-u-ndh

SRBI GENERALI U NDH

9.02.2019. Autor: Rade Jerinić




SRBI GENERALI U NDH





Od ukupno 93 generala, u Pavelićevoj ustaškoj službi bilo je čak 13 srpskih oficira. Gotovo svi su bili na važnim položajima, neki su dobili najviša državna odlikovanja za zasluge, a većina je nakon rata prošla bolje od najviših hrvatskih funkcionera. Ko su oni bili i za čije propagandne svrhe su služili?


Ustaška NDH osnovana je 11. aprila 1941. godine, a u januaru 1942. poglavnik Ante Pavelić izdao je naređenje da se ustanovi parlament nove države – Hrvatski državni sabor. Njegovi članovi nisu bili birani jer su sve stranke bile ukinute, već ih je postavljao Pavelić lično. Predsedništvo je imalo pet članova, a jedan od njih bio je Srbin – dr Savo Besarović, predratni advokat, kolega sa studija i lični Pavelićev prijatelj. Sredinom rata Besarović je postao ministar u NDH. On je bio samo jedan od Srba koji su imali istaknutu ulogu u ustaškoj državi – recimo da je od ukupno 93 generala u NDH, 13 bilo Srba, i to na vrlo istaknutim položajima.


Naime, dosta austrougarskih visokih oficira Srba, Hrvata i Slovenaca prihvatilo je pogodnosti koje im je ponudila vojska Kraljevine SHS. Iako su poraženi u netom završenom ratu, našli su se na pobedničkoj strani, i to sa višim činovima: komandant ratnog vazduhoplovstva Austrougarske, general Milan Uzelac, Rudolf Majster, admirali Metod Koh, Dragutin Prica… Iz te grupe su pomenuta trinaestorica Srba koji su se stavili u službu Pavelićeve Nezavisne Države Hrvatske i u njoj imali čin generala.


Srbin rođen u Mađarskoj Milan Uzelac (1867-1953), zahvaljujući isticanju u službi, u činu potpukovnika 1912. godine bio je postavljen za prvog komandanta austrougarskog ratnog vazduhoplovstva. Za vreme njegovog komandovanja, uoči i tokom Prvog svetskog rata, austrougarsko vazduhoplovstvo je naraslo u ozbiljan i samostalan rod vojske. Njegove eskadrile ratovale su na istočnom (ruskom), italijanskom i balkanskom frontu. Posle rata nastanio se u Petrinji, u Hrvatskoj, i tu sačekao da mu Ministarstvo vojske i mornarice Kraljevine SHS poveri reorganizaciju vojnog vazduhoplovstva.


U penziju je otišao 1923, ali je ostao u jugoslovenskoj avio-industriji kao akcionar i član upravnog odbora fabrike aviona “Ikarus”.


Odmah po formiranju Nezavisne Države Hrvatske, u aprilu 1941. godine, prihvatio je ponudu ustaškog režima da u činu počasnog generala pomogne formiranju i organizovanju vazduhoplovstva NDH. Ustašama je bilo potrebno da imaju jednog uglednog Srbina sa tako visokim činom i to je korišćeno u propagandne svrhe. Otišao je iz aktivne službe u novembru iste godine, ali je ostao uz Pavelića do kraja.


Partizani su ga uhapsili 1945, ali je u zatvoru proveo samo dve godine. Nastavio je da prima penziju od novih vlasti do smrti, 1954. godine u Petrinji.


Mihajlo Lukić (1866-1961), rođen u hrvatskoj Podravini, bio je sin profesora muzike. Završio je vojne škole u Austrougarskoj i u njenoj vojsci učestvovao u Prvom svetskom ratu, ali je njegova karijera meteorski uspon doživela tek u vojsci Kraljevine Jugoslavije, u koju je ušao kao pukovnik. Tridesetih godina upućen je u Francusku na usavršavanje, a potom je držao katedru strategije na Vojnoj akademiji u Beogradu. Pred sam Drugi svetski rat unapređen je u generala i postavljen za komandanta jedinica koje su imale zadatak da spreče upad nemačkih snaga preko Slovenije. Pre prve bitke predao im se, a u vojsku NDH stupio je već u aprilu 1941. Hrvatske vojne enciklopedije danas beleže da je „velikim ratnim operacijama zapovijedao od kraja 1941. do travnja 1943. kao zapovjednik 3. domobranskog zbora u Sarajevu. U tom je razdoblju bio u središtu najtežih bitaka u Bosni i Hercegovini te je vrlo često surađivao s Crnom legijom Jure Francetića”. U prevodu: između ostalog, komandovao je domobranima u bitkama na Neretvi i Sutjesci, u sadejstvu sa ustašama. “Zbog velikih zasluga za izgradnju oružanih snaga NDH” dobio je titulu viteza i, između ostalog, odlikovan je „Hrvatskim trolistom 1. stupnja s hrastovim grančicama”.


Mihajlo Lukić izjašnjavao se kao Hrvat pravoslavac i bio jedan od osnivača marionetske Hrvatske pravoslavne crkve. Posle rata osuđen je na deset godina zatvora. Odležao je pet, a onda je pomilovan. Umro je u Zagrebu, kao penzioner.


Vitez je bio i general NDH Đuro Gruić (1887-1945), Srbin rođen u Sremskoj Mitrovici. Drugi svetski rat zatekao ga je na mestu komandanta pozadine u Generalštabu vojske Kraljevine Jugoslavije. U NDH je bio na dužnosti načelnika Generalštaba Hrvatskih oružanih snaga i osoba od najvećeg Pavelićevog poverenja, pa ga je čak pratio u posetu Hitleru u septembru 1944. godine. Iako je u proleće 1945. ishod rata bio poznat, Grujić je zagovarao nastavak borbi. Pred partizanima je ipak pobegao u Austriju, ali su ga Britanci izručili partizanskim vlastima. Vojni sud u Beogradu osudio ga je na smrt. Na suđenju je izjavio: “Veliki broj Srba pravoslavaca je bio visoko pozicioniran u Hrvatskoj vojsci, a veliki broj civila, pravoslavaca i Srba svoju su obavezu prema državi odrađivali na druge načine.” Streljan je u jesen 1945. godine, jedini od svih Srba Pavelićevih generala.


Đuro Dragičević (1890-1980), rodom iz Kalesije u Bosni, u austrougarskoj vojsci stigao je, iako mlad, do čina kapetana. Za pokazanu hrabrost u Prvom svetskom ratu odlikovan je Krstom viteškog reda Marije Terezije, ordenom koji je ukupno dobilo samo 115 oficira. Vojnu službu nastavio je u Kraljevini SHS, a 6. aprila 1941. godine bio je pukovnik, pomoćnik zapovednika protivvazdušne odbrane jugoslovenske vojske. Odmah je prihvatio Pavelićev poziv i u NDH od 1941. godine bio je komandant artiljerije, a pred kraj rata prešao je u Berlin, da bude veza sa nemačkom vojskom. .


Zbog velikih zasluga za izgradnju oružanih snaga NDH, titulu viteza dobio je i pravoslavni Srbin Fedor Dragojlov (1881-1961). Njegov ratni put razlikovao se od drugih oficira pomenutih u ovom tekstu utoliko što posle Prvog svetskog rata, u kojem je imao čin generalštabnog potpukovnika, nije prešao u jugoslovensku vojsku. Vratio se u rodno Pančevo i do 1941. bio direktor pivare, a onda se preselio u Zagreb, tada glavni grad NDH, i postao načelnik jednog odseka u Generalštabu.


Domobranski general Milan Desović (1895-1960) rođen je u Pljevljima. Bio je oficir u Vojsci Kraljevine Jugoslavije, a u NDH je od jeseni 1941. do leta 1942. zapovedao delom hrvatske divizije koja se borila na Istočnom frontu, za šta je dobio nemački Gvozdeni krst. Posle toga bio je zapovednik u Petrinji, a potom vojni izaslanik NDH u Berlinu i Bratislavi. Na kraju rata zarobili su ga Amerikanci i 1946. predali našim vlastima. U Jugoslaviji je naredne godine bio osuđen na petnaestogodišnju robiju, ali je 1958. pušten na slobodu. Emigrirao je u Nemačku i umro u Minhenu 1968.


Jovan Iskrić (1884-1963), rodom iz Banatskog Karlovca, učestvovao je u Prvom svetskom ratu kao austrougarski oficir u bitkama u Srbiji. Tu su mu naši vojnici prostrelili pluća, ali se po oporavku vratio u jedinicu. I on pripada ekskluzivnoj grupi od 115 oficira koji su odlikovani Krstom viteškog reda Marije Terezije. Posle rata bio je oficir u Kraljevini Jugoslaviji, a od 1941. u NDH. Čin generala dobio je 1944, a umro je u Zagrebu 1961, kao penzioner.


Zanimljivo je da su posle rata Srbi generali u NDH prošli bolje od ostalih hrvatskih visokih funkcionera i oficira te propale države. Jedini koji je, uz streljanog Đura Gruića, iskusio kaznu do kraja je Zvonimir Strimaković (1891-1974), Srbin rođen u Zagrebu. Oficir od karijere, u NDH je zapovedao jedinicama koje su se borile protiv partizana i, između ostalog, bio zapovednik celokupne konjice. Posle rata odrobijao je svih 20 godina kazne u Staroj Gradiški, uporno odbijajući da se pokaje. Umro je u Zagrebu u 83. godini.


Lavoslav Milić (1890-1964) iz Karlovca čin generala imao je već u jugoslovenskoj vojsci. Bio je u intendantskoj službi jer zbog posledica ranjavanja u Prvom svetskom ratu nije bio za front. U NDH je odmah postao član Glavnog štaba domobrana zadužen za logistiku. Englezi su ga zarobili 1945. u Austriji i vratili partizanima. Osuđen je na 20 godina robije, ali je izdržao samo pet. Umro je u Zagrebu.


Miroslav Opačić (1881-?) iz seljačke porodice sa Korduna, bio je austrougarski i jugoslovenski oficir. Drugi svetski rat dočekao je kao general i odmah se stavio u službu NDH. Bio je nadzornik tehničkih trupa Kopnene vojske. O njegovoj posleratnoj sudbini ništa se ne zna, osim da je prešao u katoličanstvo.


Jovan Pribić (1885-?) imao je čin generala u jugoslovenskoj vojsci, a u službu u NDH stupio je 1941. Uz njegovo ime u enciklopedijskoj odrednici „Spisak generala i admirala Vojske Kraljevine Jugoslavije” stoji: „Odveden u zarobljeništvo 1943. godine, posle rata nije nastavio službu”. Ostali podaci nisu poznati.


Trinaesto ime na spisku Srba generala u NDH je Miloš Ožegović. Podaci o njemu još su oskudniji. U napred pomenutom „Spisku generala…” stoji samo: „Miloš Ožegović (1886-1944), pešadijski brigadni general. Penzionisan 1942. godine”.

Završimo ovu priču sudbinom prvopomenutog, dr Save Besarovića.

Rođen 1889. u staroj srpskoj sarajevskoj porodici, bio je predodređen za visok položaj u društvu. Diplomu pravnika i doktorat stekao je na Univerzitetu u Zagrebu, a zatim je otvorio advokatsku kancelariju u Sarajevu i ubrzo nakon toga izabran za poslanika vladajuće Jugoslovenske radikalne zajednice Milana Stojadinovića. Sticajem okolnosti, upravo je dr Besaroviću u aprilu 1941. osoblje Vojnog muzeja iz Beograda predalo na čuvanje dragocene predmete kojima se kasnije izgubio svaki trag. Već na drugom zasedanju Hrvatskog državnog sabora položio je zakletvu Paveliću.

Sve to znamo komšija. I Ante Pavelć je bio pokatoličeni Srbin oženjen polu jevrejkom.
 

Back
Top