Nekada najveća hrišćanska crkva "Aja Sofija" ponovo postala džamija

Aja Sofija, treba da bude?

  • Crkva.

    glasova: 37 59,7%
  • Džamija.

    glasova: 4 6,5%
  • I Crkva i Džamija.

    glasova: 3 4,8%
  • Muzej.

    glasova: 18 29,0%

  • Ukupno glasova
    62

Slobodni mislilac

Aktivan član
Poruka
1.941
petak, 12.06.2020. u 09:14
Nekada najveća hrišćanska crkva postaće džamija
Turska namerava da čuvenu Aja Sofiju u Istanbulu pretvori u džamiju
Највећа светиња древне Византије постаће поново џамија (фото Википедија)
Turska ima pravo da promeni status crkve Aja Sofija u Istanbulu i da je pretvori u džamiju bez obzira na mišljenje drugih država, izjavio je šef turske diplomatije Mevlut Čavušoglu.

„To nije međunarodna tema. Aja Sofija je postala osmansko vlasništvo i bila je u upotrebi kao džamija. To je pitanje našeg suvereniteta. Objekat je na listi nasleđa Uneskoa, njegovo očuvanje je jedna stvar, a status nešto sasvim drugo.

U dokumentu Uneskoa se ne pominje upotreba Aja Sofije”, rekao je Čavušoglu za TV stanicu NTV.

Prema mišljenju Čavušoglua o tome ne treba da se vode bilo kakve diskusije na međunarodnom nivou a odluku o tome doneće Državni savet Turske.

On se osvrnuo i na kritike koje su stigle iz Atine. Naime, grčko Ministarstvo spoljnih poslova je osudilo čitanje Kurana u Aja Sofiji na danas kada je obeležena godišnjica pada Konstantinopolja i ocenilo je to kao pokušaj Ankare da promeni status crkve, koja je i muzej.

„Grčka je poslednja država koja može da nam drži lekcije. U Solunu ni do dana današnjeg nema džamije koja je otvorena za vernike“, istakao je šef turske diplomatije.

Poslednje vreme opet je aktualizovana priča o ponovnom pretvaranju Aja Sofije u džamiju. Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan najavio je to još prošle godine, prenosi Sputnjik.

Na godišnjicu pada Konstantinopolja 29. maja u Aja Sofiji je održana muslimanska molitva u kojoj je učestvovao i Erdogan preko video-veze. Ovaj događaj je izazvao veliki odjek u svetu. Došlo je do žestoke diplomatske svađe između Grčke i Turske. Tom prilikom Erdogan je poručio vlastima Turske da pripreme pretvaranje sabora u džamiju.

Izvor:


http://www.politika.rs/sr/clanak/456004/Nekad-najveca-hriscanska-crkva-postace-dzamija

Moj komentar na ovo.

Nešto mi se čini kao da Turčin provocira pravoslavne hrišćane i ko veli, parafraziram "ko vas j... ovo smo mi zauzeli i biće džamija"? A šta bi mu falilo da bude i crkva, kao što.je i bila, istina bila je posle i džamija, pa nek se napravi kompromis "i crkva i džamija"? Ili makar što je i do sada bila muzej?

Istina dobro Turčin pita a šta je sa džamijama koje su bile i sada ih nema na Balkanu, sa džamijama u Španiji i dr, ali bez obzira bio bi mu lep gest da "Aja Sofiju" vrati pravoslavnom svetu, da ne bi naljutio.pravoslavce da krenu "u vojno oslobađanje Aja Sofije"?
A opet "zakon akcije i reakcije"?
 
Poslednja izmena:
Koje polupano razmisljanje, pa ovo samo Turci i mogu da rade.. Niko nikada osvpjene svetinje nije prepravljao u svoje osim Muslimana. Rimljani, Huni i svi ostali najveci osvajaci su ih najcesce rusili ili ostavljali zubu vremena.


Nije baš da nije? Španija je prepuna džamija koja su pretvorene u crkve. Na Balkanu istina džamije nisu pretvarane u crkve ali jesu u štale, konjušnice, skladišta i dr.
 
Koje polupano razmisljanje, pa ovo samo Turci i mogu da rade.. Niko nikada osvpjene svetinje nije prepravljao u svoje osim Muslimana. Rimljani, Huni i svi ostali najveci osvajaci su ih najcesce rusili ili ostavljali zubu vremena.
Čudo Hercegovine: Munara džamije Osman-paše Kazanca tri i po stoljeća prkosi vremenu i ratovima
- 07/06/2020
20170604_2_24047954_22841066_Web.jpg


Iako je prošlo skoro tri i po stoljeća od njene gradnje, munara u selu Kazanci, smještenom dvadesetak kilometara od Gacka i svega dvjestotinjak metara vazdušne linije udaljenog od Crne Gore, ostala je i opstala uprkos svim ratovima i zubu vremena i svjedok je da je tu nekada postojala džamija Osman-paše Kazanca, bosanskog vezira iz 1683. godine.

Bez obzira što je građena skoro prije 350 godina, na munaru visoku 15 metara se i sada može popeti stepenicama isklesanim u kamenu. Tajna opstanka munare, smatra se, leži u tome da je njen svaki kamen međusobno povezan metalnim spojnicama i zaliven olovom i zato je, vjerovatno, ostala do sada uprkos svim nedaćama u proteklim desetljećima i stoljećima.

20170604_2_24047954_22841066_Web
20170604_2_24047954_22841073_Web
20170604_2_24047954_22841056_Web
20170604_2_24047954_22841059_Web
20170604_2_24047954_22841061_Web
20170604_2_24047954_22841063_Web

Lokalitet gdje je bila smještena džamija, a koju je, inače, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 2005. godine proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, poprilično je zapušten, ali uskoro bi se i to trebalo promijeniti.

Zahvaljujući Muftijstvu mostarskom, lokalitet na kome se nekada nalazila džamija Osman-paše Kazanca bit će uređeno uz pomoć učenika Karađoz-begove medrese iz Mostara, koji će se ubuduće koristiti kao mjesto za održavanje historijskih časova, ali i kao arheološki lokalitet za posjete učenika, studenata i turista.
Također, na munaru džamije bit će postavljena ploča na kojoj će se navesti osnovni podaci o džamiji i njenoj historijskoj ulozi u tom mjestu, ali i širem prostoru.

– Objekti bitni za identitet Bošnjaka –

Ova džamije je 2005. godine proglašena nacionalnim spomenikom BiH. Međutim, Islamska zajednica Gacko nije bila u stanju odvojiti neka veća sredstva da bi napravili tu ploču i da bi izvršili konzervaciju postojećeg objekta, otkrivanja sloja zemlje, odnosno da otkrijemo gabarite džamije.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH u podacima koje je koristila za proglašenje objekta nacionalnim spomenikom BiH navodi da je džamija u Kazancima bila smještena u plodnome dijelu sela Kazanaca, nedaleko od izvora pitke vode Oko i Stubanj. Sa izvora Stubanj, koji se još naziva Pašino vrelo, bila je dovedena voda u šadrvan ispred džamije.
O džamiji u Kazancima ima vrlo malo povijesnih podataka. Osmanska vlast je na području Gacka i okolnih mjesta uspostavljena 1465. godine. Kazanci s okolicom su bili u sastavu raznih kadiluka: fočanskog, cerničkog i gatačkog.
Džamija u Kazancima je zadužbina Osman-paše Kazanca, koji je rođen u Kazancima 1620. godine. On je 1675. imenovan vezirom u Šamu, a 1683. godine je postao vezir u Bosni.

Navodi se da je u rodnome mjestu Kazancima Osman-paša 1675. godine sagradio džamiju, mekteb, medresu i šadrvan. U Kazancima je stalno bio stacioniran izvjestan broj vojnika koji su čuvali pašine konake i muslimanske kuće od napada uskoka i hajduka.
Druga polovica 17. stoljeća za Osmansko carstvo je predstavljala neprekidno ratovanje, počevši od Kandijskog rata s Venecijom (1645-1669), rata s Poljskom, Rusijom i Velikog bečkog rata s Austrijom (1683.-1699. godine).
Za vrijeme Kandijskog rata, a i poslije njega, Mlečani su stalno upadali na bosanski teritorij, prodirući u istočnu Hercegovinu sve do Gacka sa uskočko-hajdučkim četama čija je glavna baza bila u Perastu. Brojne hajduke i uskoke Mlečani su našli na prostoru Crne Gore. Plaćali su ih, hranili i obučavali.
Kotorski providur Antonije Zeno je 1684. godine angažirao Baju Pivljanina, davši mu oružje, opremu i hranu, koji je skupio 700 hajduka iz Crne Gore i napao selo Kazance. Oni su do temelja spalili naselje, razorili džamiju, medresu, kule i dućane, zadužbine koje je sagradio Osman-paša u Kazancima. Tom prigodom je ubijeno mnogo muslimanskog stanovništva, a preostale muslimanske obitelji su izbjegle i naselile se u obližnja mjesta.
Od objekata iz osmanskoga doba u Kazancima su ostali samo munara do šerefe, temelji džamije i džamijski harem u kojem nema nišana. Ovo su podaci do kojih je došla Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH o džamiji u Kazancima i historiji samog mjesta.

– Zla kob natjerala mještane da vraćaju kamen od džamije –

Zabilježeno je, kaže efendija Bilalić, da džamija u Kazancima nije porušena, već da je zapaljena. Međutim, zub vremena i ratovi su ovuda “tutnjali” i nju su, nažalost, razgradili.
“Postoji među stanovnicima kazivanje da su pojedini mještani ugrađivali kamenje u svoje štale ili kuće i da su pojedine porodice dobivale tu neku zlu kob da nisu imale muškog nasljednika, da je stoka ugibala i onda su vadili to kamenje i donosili ovdje pred džamiju. Međutim, može se vidjeti sasvim jasno da još uvijek kamenje te džamije ugrađeni u objekte pored u selu”, kaže efendija Bilalić.

– Munara bi sada koštala sto hiljada KM –

“Istraživanje govori da je vakuf sultana Sulejmana Veličanstvenog, jer, obzirom na značuj, u to vrijeme džamije su se gradile po deset do 15 godina. Traženi lokaliteti iz kojeg je vađen i tesan kamen i to je iziskivalo i vrijeme i novac.
Opstanak munare do sada dovoljno govori koliko su neimari ove džamije bili kvalitetni. Prema nekoj gruboj procjeni, kada bi sada izgradili ovakvu munaru, sa ovakvim materijalima, koštala bi preko 100.000 KM. Džamiju nije mogao svako graditi. Drago mi je da se sada naši pojedini historičari bave istraživanjem tih naših ljudi, porijeklom iz BiH koji su imali značajne uloge u Osmanskom carstvu i obzirom da su to bile veoma važne ličnosti, njihovo kretanje i u službi i u društvu, njihove aktivnosti su se pratile, i tako da ćemo u vremenu koje dolazi dobiti daleko jasniju sliku i ulogu Osman-paše Kazanca”, navodi efendija Bilalić.
Ono što znamo sa sigurnošću, navodi efendija Bilalić, jeste da je Osman-paša Kazanac isto bio vakif jedne džamije u Nudolu koje sada takođe nema.
Interesantno je da je Osman-paša Kazanac izgradio i pravoslavnu crkvu u selu Kazanci u kojoj se i sada obavlja vjerska služba.

Kada je u pitanju selo Kazanci, u neposrednoj blizini ostataka džamije Osman-paše Kazanca nalazi se i mezarje, ali i pašin šadrvan koji je i sada aktivan.
“Tu su mezari Pašića, stanovnika ovog naselja, i oni su na brežljku koje pripada vakufu džamije. Oni nisu pomjerani od onoga vremena kada su ukopani. Sigurno su iz perioda prije nego se desio sami nesretni događaji oko sela Kazanci i rušenja džamije. Jer, nakon nemilog događaja, muslimani su se preselili u Avtovac i tamo nastavili živjeti. Pored medrese izgrađen je tada, u to doba, bio i šadrvan. Voda za taj šadrvan je upravo korištena s pašinog izvora koji je za pravo čudo i sada u upotrebi.

Interesantno je, veli efendija Bilalić da je granica između BiH i Crne Gore kroz ranije vjekove bila nestabilna što potvrđuju i česti upadi hajduka, a da je sada jedna od najsigurnijih, na koje je došao NATO.
Inače, u Medžlisu islamske zajednice Gacko prije rata postojalo je šest džamija i jedan mesdžid. Tri su džamije i mesdžid obnovljene u potpunosti, a u toku je obnova još jedne džamije.

Na području Bileće su prije rata postojale četiri džamije, dvije su u potpunosti obnovljene, jedna je u toku obnove i ima jedna džamija koja nije obnovljena od Drugog svjetskog rata, kada je porušena.

Tako su, među obnovljenim džamijama u Gacku, ona u Kuli Fazlagića, Mehmed-age Zvizdića džamija u samom Gacku, džamija u Ključu i mesdžid u Cernici. U toku je obnova džamije u Pridvorici – Borač, a neobnovljene su džamija Hasan-bega Hasanbegović u Avtovcu i džamija u Gračanici.
Kada je u pitanju Bileća, obnovljene su džamije Obradovića (Careva) džamija u Bileći, džamija imama Ćamil ef. Avdića na Planoj. U toku je obnova Bajramovića džamije u Orahovicama, a još neobnovljena džamija je Hasan-paše Predojevića u Bileći.
Akos.ba
 
Ima neko propočanstvo vezano za Istanbul...
imaju lazna, koliko hoces, ali ako turci saznaju vidis da ima da se ostrve, a onda mogu da prodju i gore nego sto im ta prorocanstva prorokuju - vidis, citas kako su sredjeni u libiji, treba im redovno kresati krilca

i onda je najbolje da im se sa tim laznim cacka diplomatija, na primer taj cavusoglu
isti metod i sa laznim otkrivenjem; gde mi je gejts i ona 666 vakcina, jel sledi drugi krug karantina?

p.s. vidis i orban da je postao pun sebe, a poziva se na hriscanstvo

voda polako ide na moju vodenicu, a vi kako hocete, ali pazite da vas ne ukljeste osmanlije s juga i ugri sa severa, vidis bre da su svi odjednom postali verski fanatici, samo jos trebaju da se povampire krstasi

666 je prava medicina za sve njih, ZIGOSANJE
 
Poslednja izmena:
"To nije međunarodno pitanje, važno je šta želi turski narod": Šef turske diplomatije o ideji da se Aja Sofija pretvori u DŽAMIJU
Jutarnji list 12.06.2020.

Aja Sofija na meti Erdogana

Status Aje Sofije, istanbulske crkve iz 6. veka pretvorene u džamiju i 30-ih godina 20. veka u muzej, pitanje je "nacionalnog suvereniteta", rekao je u četvrtak turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu.
- Na kraju to nije međunarodno pitanje. To je pitanje nacionalnog suvereniteta - rekao je Čavušoglu za mrežu NTV odgovarajući na pitanje da li će ona biti otvorena za islamski obred.

Aja Sofija upisana je na UNESCO-ov popis svetske baštine, ali strogi tumači islamske vere odavno traže da današnji muzej ponovno postane džamija.
Erdogan ne odustaje od ZAPALJIVE IDEJE: Aja Sofija više neće biti muzej. Zvaćemo je DŽAMIJA!
"UVREDA ZA HRIŠĆANE" Atina o planovima Erdogana da Aja Sofiju pretvori u džamiju


U maju su se u Aji Sofiji održale molitve na godišnjicu Osmanskog osvajanja tadašnjeg Konstantinopolja 1453, a danas Istanbula, prenosi "Jutarnji list".

- Neki krugovi izvan turske nacije ne mogu dа se pomire s tim kome pripada Aja Sofija, pa čak i Istanbul, i to danas, 567 godina nakon osvajanja - rekao je.

- Važno je šta turski narod želi - dodao je Čavušoglu držeći dokument iz 1462. u kojem stoji da je Aja Sofija upisana kao džamija.

Za mnoge Turke današnji status Aje Sofije simbol je sekularnog ustava zemlje. Crkvu su izgradili Vizantinci, a Osmansko carstvo pretvorilo ju je u džamiju da bi 1935. postala muzej.
Službena Atina osuđuje korišćenje nekadašnjeg sedišta Grčke pravoslavne crkve u verske svrhe.


Čavušoglu odbacuje "lekcije iz Grčke" i upozorava da je Atina danas jedina prestonica u Evropi u kojoj nema džamije.

+++++++++++++++++++++++++
Ужас - лудило Турака почиње ........ био сам у Аја Софији... био би прави злочин (културоцид) да је неки лудак претвори у џамију...
 
@ sin Juga
+++++++++++++++++++++++

Аја Софија или Света Софија (грч. Αγία Σοφία; тур. Ayasofya) је бивша православна патријаршијска базилика (црква), касније царска џамија, а сада музеј (тур. Ayasofya Müzesi) у Истанбулу у Турској. Од времена завршетка градње 537. па све до 1453. године, служила је као православна саборна црква и сједиште Васељенског патријарха,[1] изузев између 1204. и 1261. године, када је претворена у католичку цркву за вријеме Латинског царства. Грађевина је била џамија од 29. маја 1453. до 1931. Затим је секуларизована и отворена као музеј 1. фебруара 1935. године.[2] Она је била највећа катедрала на свету скоро хиљаду година, све док није завршена Севиљска катедрала 1520. године.

Посебно позната по масивној куполи, сматра се оличјем визанзијске архитектуре,[3] за коју се каже да је „промјенила историју архитектуре”.[4] Остала је највећа хришћанска црква на свијету, све до 1520. године када је изграђена Севиљска катедрала. Тренутна грађевина је првобитно конструисана као црква између 532. и 537. по наредби византијског цара Јустинијана I и била је трећа Црква Свете мудрости. Претходно двије су уништили побуњеници. Пројектовали су је Исидор Милетски и Антемије Тралски.[5]

Садашња зграда је првобитно била изграђена као црква између 532. и 537. године по наређењу Византијског цара Јустинијана I и била трећа црква Свете мудрости која је заузмала то место, при чему су претходне биле уништене у немирима током устанка Ника. Објекат су дизајнирали грчки геометри Исидор Милетски и Антемије из Трала.[5] Црква је била посвећена Светој мудрости, Логосу, другој особи Светог Тројства,[6] који се слави 25. децембра, као комеморација рођења путем оваплоћења Логоса у Христосу.[6] Мада се понекад црква назива Светом Софијом (као да је именована по Софији мученици), реч sophia је заправо фонетско спеловање на латинском грчке речи за мудрост. Њено пуно име у грчком је Ναός της Αγίας του Θεού Σοφίας, Naos tēs Hagias tou Theou Sophias, „храм Свете мудрости Божије”.[7][8] Црква је садржала велику колекцију моштију и имала је, између осталог, сребрни иконостас висок 15 m. Она је била фокална тачка православне цркве скоро хиљаду година. Зграда је осведочила изопштење патријарха Михаила Керуларија, које је званично саопштено од стране Хумберта од Силва Кандиде, папског изасланика папе Лава IX 1054. године, што је чин који се обично сматра почетком великог раскола.

Године 1453, Константинопољ је освојило Османско царство под Мехмедом II Освајачем, који је наредио да се ова главна црква православног хришћанства претвори у џамију. Мада су током византијске управе неки делови града Константинопоља временом пали у лоше стање, катедрала је одржавана помоћу суме новца издвојене за ту сврху. Упркос тога, ова хришћанска катедрала оставила је снажан утисак на нове османске владаре, те је претворена у џамију.[9][10] Звона, олтар, иконостас и друге реликвије су уништене, а мозаици који су приказивали Исуса, његову мајку Марију, хришћанске свеце и анђеле су исто тако били уништени или премалтерисани. Исламске одлике — као што су михраб (ниша на зиду која указује на правац Меке, за молитве), минбер (проповедаоница), и четири минарета — су додати. Остала је џамија до 1931. године, када је била затворена за јавност четири године. Поново је отворена 1935. године као музеј од стране Републике Турске. Аја Софија је 2014. године била други најпосећенији музеј у Турској, који је привукао скоро 3,3 милиона посетилаца.[11] Према подацима које је објавило турско Министарство културе и туризма, Аја Софија је била најпосећенија туристичка атракција Турске 2015. године.[12]

Од времена иницијалне конверзије до изградње оближње Султан Ахмедове џамије (Плаве џамије у Истанбулу) 1616. године, она је била главна џамија у Истанбулу. Византијска архитектура Аја Софије је служила као инспирација за многе друге отоманске џамије, као што је горе поменута џамија, Шехзадина џамија, Сулејманова џамија, Рустем-пашина џамија и Алипашина џамија.

и даље на:
https://sr.wikipedia.org/wiki/Аја_Софија
====================
Зато - НЕ ЛУПЕТАЈ !!!
 

Prilozi

  • 1591971743516.gif
    1591971743516.gif
    42 bajtova · Pregleda: 5
Ništa nam ne znači i da bude crkva ili džamija. Broj hrišćana u Turskoj je svega par hiljada u moru od 80 miliona muslimana. Inače ti istanbulski Grci bili su glavni saveznici Turaka u uništavanju pravoslavaca na području Bosne. Sahrane i vjenčanja su bile luksuz za pravoslavne hrišćane na području Bosne,a popovi bili Grci koji su naplaćivali masne cijene.
Dobar dio našeg naroda je bio razočaran u to sveštenstvo te je prelazio u katoličanstvo i islam.
 
Ništa nam ne znači i da bude crkva ili džamija. Broj hrišćana u Turskoj je svega par hiljada u moru od 80 miliona muslimana. Inače ti istanbulski Grci bili su glavni saveznici Turaka u uništavanju pravoslavaca na području Bosne. Sahrane i vjenčanja su bile luksuz za pravoslavne hrišćane na području Bosne,a popovi bili Grci koji su naplaćivali masne cijene.
Dobar dio našeg naroda je bio razočaran u to sveštenstvo te je prelazio u katoličanstvo i islam.
Не значи теби јер си атеиста или плиткоуман. Какве везе има да ли у Турској има 1 хришћанин или ниједан и колико милиона Турака има. То је црква.
 

Back
Top