Naočare-potreba i luksuz

Poli46

Stara legenda
VIP
Poruka
92.400
self-portrait-wearing-glasses-270x228.jpg

Šarden.self portrait-wearing glasses
Poreklo naočara ne može se sasvim utvrditi i veruje se da su nastale negde u trinaestom veku.
Ko je izumeo naočare za vid? U enciklopedijama obično nailazimo na šturo objašnjenje da su
naočare- specijalno montirana optička stakla koja služe za ispravljanje mana oka i poboljšanje vida
- najverovatnije italijanski pronalazak i da su počele masovno da se koriste tek u drugoj polovini
devetnaestog veka. Ono što je zanimljivo jeste da su naočare čisto evropski izum i da ih nisu izumele
druge mnogo naprednije civilizacije kao što je kineska ili arapska. Pre svega, reč je i o staklu za koje
su ovi narodi znali ali ga možda nisu do kraja iskoristili ili jednostavno kvalitet stakla nije bio dovoljno
dobar da bi mogli da ga koriste na taj način.
 
U Italiji, u Venciji, tačnije u Muranu se krajem trinaestog veka pojavilo staklo odličnog kvaliteta
od koga su se mogla izbrusiti i najfinija sočiva. Takvo staklo ipak je bilo veoma skupo i zato su naočare bile dostupne isključivo bogatašima. Italijanu Salvinu D’Armateu (Salvino D’Armati)
pripisuje se razvoj staklenih sočiva 1285. godine. Italijanski monah, Alesandro Spina (Alessandro Spina) je ubrzo napravio naočare za vid i fino brušeni stakleni diskovi su dobili naziv sočiva zbog njihove sličnosti sa sočivom pasulja. Najstarija sočiva su bila samo konveksna i kada su ljudi koji
su bili dalekovidi saznali da mala sočiva sa debelim centrima pomažu poboljšanju vida, ubrzo su počeli da ih koriste.
Friedrich_Herlin_Reading_Saint_Peter_1466-238x300.jpg

Friedrich Herlin-Reading Saint Peter1466.

O naočarima u množini se ne može govoriti sve do četrnaestog veka, kada su one pre ličile
na veliki monokl sa drškom, koji se kasnije logično spojio tj. drške su se spojile i nastalo je
nešto što se može staviti na nos. Takvo pomagalo nije bilo baš dobro spojeno i izgleda da
se često razdvajalo, pa se u petnaestom veku pojavljuje novi model- naočare sa okvirom
koje su pritiskale koren nosa. Ovakve naočare konstantno su klizile niz nos i Španci su u šesnaestom veku pokušali to da poprave vezujući trake za ram i zatim te iste trake oko ušiju
ili oko glave. Može se reći, da ovaj način nošenja naočara nije naišao na široku primenu.
U ovakvom obliku ostaju sve do osamnaestog veka kada se pojavljuju neke vrste kukica
tzv. biglovi koje ljudi pokušavaju da zakače za glavu ili slepoočnice a sve to da dodatno
učvrste šeširom.
 
lorgnette-300x266.jpg

Sve do osamnaestog veka naočare su se isključivo koristile za čitanje, dakle, za pisaćim
stolom, i nije bilo potrebno posebno se baviti time da se one drže na glavi dok čovek hoda.
Obrada stakla, takođe je diktirala i oblik i funkciju naočara, pošto je bilo znatno lakše izbrusiti konveksna nego konkavna sočiva koja su potrebna da se koriguje vid na daljinu. Kako su
sada naočare počele da se koriste i dok čovek hoda, a ne samo dok sedi, ljudi su počeli da razmišljaju o tome kako da se one održe na glavi. Na kraju, posle mnogobrojnih originalnih
rešenja, jedna stvar je uslovila da se uši nametnu kao trajno rešenje. Moda, koja je vladala
sve do pred kraj osamnaestog veka, nalagala je ljudima da nose perike. Povlačenjem perika
iz upotrebe, uši postaju vidljive i javljaju se kao logični držači naočara, te tako dobijamo
naočare kakve poznajemo i danas.
 
spring_summer_2018_sunglasses_eyewear_trends.jpg

Moderne naočare za sunce su se prvi put pojavile tridesetih godina i postale su apsolutni hit
kada su počele da ih nose najveće filmske zvezde tog vremena. Ubrzo su postale popularne
i kod pilota pošto su im štitile oči od sunčevih zraka. Popularnost sunčanih naočara bez
sumnje može zahvaliti činjenici da istovremeno zadovoljavaju vrlo različite funkcije;
šalju poruku, štite, skrivaju, ukrašavaju…
Untitled-design-(52)---06dfb2918b0b5424562018a273d146939bf29992.jpg

Naočare su prešle dug put i danas naočare za vid, kontaktna sočiva i sunčane naočare
pomažu milijardama ljudi širom sveta da vide jasnije i zaštite svoje oči. Danas su kontaktna
sočiva postala isto tako popularna kao i naočare i zapravo kontaktna sočiva bolje pomažu
u lečenju slabog vida od standardnih naočara.
Moderne naočare mogu da se nose iz zadovoljstva i udobnosti ali i kao pomoćno sredstvo
za vid i modni detalj.
 
Ja nosim i za vid i za sunce..Oćoravila sam kroz dugogodišnji rad
preciznih stvari i mnogo čitanja. A sunčane nosim zbog fotoalergije. :aha2:
to znaci mi koji ne nosimo naocare ne citamo? :D
primetio sam u poslednje vreme mi se desava cudna stvar da ne mogu da "zumiram" vid, recimo kad gledam nesto daleko pa naglo treba da se prebacim na blizu, to zumiranje traje par sekundi
 
to znaci mi koji ne nosimo naocare ne citamo? :D
primetio sam u poslednje vreme mi se desava cudna stvar da ne mogu da "zumiram" vid, recimo kad gledam nesto daleko pa naglo treba da se prebacim na blizu, to zumiranje traje par sekundi
Mislim da je to isto neka vrsta slabljenja vida..ta adaptacija. No ako traje samo par sekundi
nije strašno. Ja mogu da se adaptiram sto godina,ali ništa bolje neću videti..moraju naočare. :D
 

Vrste naočara za kompjuter​

shutterstock_672107815-1.jpg

Da odmah razjasnimo, ono što ove naočare čini posebnim i zbog čega se nazivaju kompjuterskim jeste poseban sloj ili premaz koji imaju. I upravo se ovi premazi razlikuju.

Na primer, doktor vam može preporučiti premaz koji potpuno blokira svetlost spektra plavo-ljubičaste boje. Ovo je važno kada radite za računarom, ali naočare sa takvim staklima ne
možete nositi duže od 4 sata dnevno, budući da je plavo-ljubičasta svetlost važna za potpunu percepciju sveta, života.
CE-naocare.png


Duže odsustvo ove svetlosti može izazvati glavobolje, depresiju itd.

To je jeftinija opcija, a možete odabrati i one skuplje, kao što su premazi stakala koji selektivno blokiraju delove plave svetlosti, blokiraju samo štetno svetlo i propuštaju korisno i neophodno.
 
Naočare za sunce su odavno postale neizbežni modni detalj svih nas.
Brend, oblik, dizajn i odabir materijala menja se uporedo sa modom.
Potrebno je osvrnuti se na činjenicu da su sunčane naočare
u osnovi namenski proizvod koji štiti Vaše oči od UV zraka.


naocare---sunce---93c2f07a7ddba4af8f44b40db9995c9ac089d82d.jpg



Ray Ban naočare za sunce

1929. godine: Mac Cready, general oružanih snaga SAD-a zatražio je od Ray-Ban a da razvije novi tip sunčanih naočara
koje bi mogle zaštititi pilote od intenzivnog sjaja na visokim nadmorskim visinama, i garantovati im jasan vid.

1936. godine: Ray Ban naočare za sunce, poznate tada kao naočare protiv blještavila, predstavljene su javnosti.
Prvi model imao je plastični okvir poznatog “avijator” oblika.

1937. godine: ime je promenjeno od “naočara protiv bleštavila” u ''Ray-Ban'' kada je i trgovačka marka registrovana.
Prvi put se pojavila u jednom reklamnom oglasu u maju.

1952. godine: lansiran Wayfarer model. Zahvaljujući njihovom jednostavnom, čistom dizajnu i udobnosti
Wayfarer modeli ubrzo postaju klasika i stiču popularnost u filmovima.

1961. godine Ray Ban uveliko zauzima vodeće mesto na tržištu.
Počinje dugoročnu saradnju s Hollywoodom dobivši prvi važni plasman u “Doručku kod Tifanija”
sa Audrey Hepburn koja je nosila Wayfarer model.

1999. godine Luxottica dobija brand. Nastavlja sa
tradicijom pomesanom inovativnim I tehnološkim
napretkom kao I liderstvom u proizvodnji I prodaji…


NS8---072eeaee2864385b04f98781240b3760ddf924f7.jpg
 
GENNY

Simbioza dizajna, kvaliteta, elegancije i mode GENNY.
Brend koji je pomirio mnoge aspekte mode u industriji ženskih naočara.
Kombinacija različitih boja teksture i ručno rađenih detalja usklađenih u
jednu celinu daju ovim ženskim naočarima za svojstven pečat.
Untitled-design-(63)---c0fcf30e0adc2c6faa8b8ef75e1a577332689937.jpg
 

Back
Top