Nakon "uspešnih" reformi demokrata Srbiji preti ekonomski kolaps

a na tih uvezenih vozila za milijardu eura drzava je udarila poreza u iznosu od 43% tj 430 miliona eura pa ni sa takvim KRVNICKIM POREZIMA ne moze budzet da pokrije sva davanja nego je u buli . To samo pokazuje koliko je sve lose u srbiji i koliko je sve postavljeno na nerealnim osnovama.

dobra ti je ideja, da se dozvoli jos jedan masovni uvoz automobila, narod da dodje povoljno do istih, drzava da naplati porez i da prezivi par meseci. podrzavam.
 
asfaltiranje je redovno odrzavanje, koji popravljeni mostovi ne postoje, stari most ima isti kapacitet kao i pre silnih para datih na njega, podvlacim isti kapacitet, za kranove ne znam, mozda je to argument, a u bgd se u staro doba godisnje gradilo 9000 - 15000 stanova, koji su se delili zaposlenima, tj placale su ih firme ili drzavni organi pa ti vidi!

A je l' ti stvarno ne vidiš da se nešto gradi...
Nemoj mi samo reći da ti je nepoznato da Bambi izvozi, da Voda-Voda izvozi, da Energoprojekt radi po inostranstvu, da Sever Subotica proizvodi i izvozi, da će uskoro i Zastava da krene sa Fiatima, da je Zastava oružje sklopila posao sa Remingtonom...itd. itd...

http://www.aofi.co.yu/at/index.php?option=com_content&task=view&id=65&lang=srp
http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/srbija/srbija-izvozi-u-japan-vino-i-maline,6084.html

Dalje, zar stvarno ne vidiš npr. Novi Beograd i sve one poslovne zgrade koje niču (najviše u blizini Arene)...

Ili npr. ovo: Luksuzni hotel na mestu gde je bila kafana Tri lista duvana (na početku Bulevara K. Aleksandra...)

mix2lu8.jpg


Nije baš da se gradi k'o posle drugog svetskog rata, ali je činjenica da se gradi...
 
STRANE INVESTICIJE U SRBIJI Štampaj

06. jun 2008.

Image Strani investitori su od 2000. godine u srpsku privredu uložili više od 9 milijardi evra i zaposlili oko sto hiljada radnika. Prema podacima Ujedinjenih nacija, samo 50 zemalja u svetu svake godine privuče toliku sumu novca, rekao je potpredsednik Vlade Božidar Đelić na skupu posvećenom stranim invresticijama. Ohrabruje podatak Narodne banke Srbije da je u prošloj godini vrednost stranih ulaganja bila oko 3.5 milijardi evra, a 70 posto čine grinfild investicije. Potpredsednik Vlade Božidar Đelić i ministar trgovine i usluga Predrag Bubalo složili su se da je najbolja preporuka za buduće investitore iskustvo ulagača, koji su prisutni na sprskom tržištu. Izveštaj Jelene Milenković.
Strane investicije su glavni pokretač svake privrede, a naročito privreda zamalja u tranziciji, rečeno je na skupu posvećenom stranim investicijama u Srbiji od 2000. godine. Potpredsednik Vlade Božidar Đelić i ministar trgovine i usluga Predrag Bubalo zajednički su ocenili da je Srbija sve interesantnija za ulagače i nužno je da bude otvorena za trgovinu sa celim svetom. Đelić je izrazio zadovoljstvo što postoji konsenzus oko nužnosti privlačenja stranih investicija. Prema njegovim rečima, građani su prepoznali formulu uspeha - investicija danas, posao sutra, izvoz prekosutra, a dobra plata i penzije veoma brzo. Možemo da budemo zadovoljni, naglasio je Đelić, što je u prošloj godini od ukupnih ulaganja bilo oko 70 posto grinfild investicija, a samo takva ulaganja znače izvoz i nova radna mesta. Ohrabruje i podatak, dodao je on, da niko od prisutnih inostranih ulagača nije odustao od investiranja i svi su uložili bar malo više novca od planiranog.
Sledeća pozitivna stvar je korektna rasporedjenost investicija na finansijski sektor, zatim na oblasti nekretnina, trgovine i usluga, naglasio je potpredsednik Vlade Đelić. On je naveo primer Grčke, koja je u Srbiju investirala 1,2 milijarde evra kroz 125 projekata, gotovo u svim oblastima privrede. U poslednje dva ipo godine najviše je investirano u finansijski sektor 40 posto, u telekomunikacije 22, u nekretnine 10 posto, 8 u trgovinu, 2 posto u građevinarstvo i samo 17 posto u industiju.
Struktura invisticija koje su pristigle u Srbiju, i podadak da je samo 17 posto od ukupnih investicija uloženo u proizvodnju, najbolje pokazuje da Vlada treba planski da radi na privlačenju stranih investicija u proizvodnju, jer samo razvijanje tog sektora dovodi do većeg izvoza i zapošljavanja radnika. Od velike je važnosti da se pojavio investitor poput Fijata, sa namerom ulaganja od oko 700 miliona evra, a od te sume još je važnije da je ova investicija garant budućeg izvoza i substitucije uvoza automobila, koji su posle energetike najveća stavka u uvozu Srbije, istakao je Đelić.
Najvažniji faktor koji može da utiče na veću atraktivnost Srbije za strane investitore je njeno jasno usmeravanje ka proevropskom putu, istakao je Đelić. One, koji misle da to nije odlučujuće, Đelić upućuje da pogledaju izveštaje marketinških agencija o rejtingu Srbije. Oni pokazuju da se politički rizik odražava na cenu kapitala. Da li će buduća vlada da bude proevropska ili ne, zanima sve investitore, smatra Đelić. Od toga zavisi i ratifikacija gasnog sporazuma sa Ruskom Vladom, jer i ona želi da iz Srbije izvozi gas na tržište EU. Đelić je podsetio i na neuspele tendere za privatizaciju srpskih firmi, zbog odugovlačenja sa formiranjem vlade. Tako je, na primer, kupac Industrije motora i traktora odustao, a novac za koncesiju auto-puta od Horgša, na madjarskoj granici, do Požege u zapadnoj Srbiji - nije obezbeđen. Zatim, potencijalni strateški partneri u saobraćajnom preduzeću „Lasta“ su zatražili da se tender odloži do posle formiranja Vlade. Da ne govorimo o neuspeloj ponovljenoj privatizaciji rudarsko-topioničarskog basena Bor, gde austrijska kompanija „Atek“ nije uspela da zaokruži finansijsku konstrukciju, precizirao je Đelić.
Srbija kao zemlja u tranziciji pogodna je za kretanje kapitala i strane investitore rekao je ministar trgovine i usluga Predrag Bubalo. On se složio sa Đelićem da je za privlačenje stranog kapitala u Srbiju važno da se investitorima obezbedi stabilna politička situacija, kao i da se poštuju zakoni i međunarodni ugovori. Bubalo je napomenuo da investicije treba da budu dvosmerne i da ulaganje srpskih kompanija u regionu znatno podiže rejting srpskih firmi pri procesu privatizacije ili dokapitalizacije. Ministar Bubalo ne sumnja u razvojni put Srbije i njenu atraktivnost za investitore i po njemu nije odlučujući faktor formiranje nove Vlade. On je dodao da nema bolje garancije za dolazak novih investirora od iskustva investitora koji su već razvili posao u Srbiji i nemaju nameru da povuku svoj kapital.

http://glassrbije.org/index.php?option=com_content&task=view&id=12645&Itemid=29
 
Inđija među najboljima za ulaganja
27. februar 2008. | 07:07 -> 13:45 | Izvor: B92
London, Inđija -- Po izboru magazina FDI, Opština Inđija zauzela je 18. mesto na listi 25 najboljih evropskih destinacija za strana ulaganja.

Konkurs je sproveden tokom druge polovine 2007. godine, kada je magazin FDI, čiji je izdavač čuveni Fajnenšel tajms, poslao upitnike na adrese više od 1.000 gradova i regiona širom Evrope, saopštila je pres služba Kabineta predsednika Opštine Inđija. Sremska varoš se našla ispred gradova kao što su Amsterdam, Varšava, Madrid, Frankfurt i Budimpešta.

Osnovni kriterijumi izbora bili su privredni potencijal, najznačajnija ulaganja u prethode dve godine, nivo ulaganja i broj otvorenih radnih mesta, rast bruto društvenog proizvoda, privredne reforme i prioriteti.

Učesnici su takođe odgovarali na pitanja u vezi sa strategijama i reformama koje koriste kako bi privukli strana ulaganja, kao i u vezi sa važnijim projektima u oblasti infrastrukture i urbanističkog planiranja.

Opština Inđija je tokom 2006. i 2007. godine privukla oko 200 miliona evra stranih investicija. Tri najveće investicije bile su ulaganje indijske kompanije "Embasi grup" u izgradnju tehnološkog parka, ukupne vrednosti oko 600 miliona dolara, zatim multinacionalne građevinske kompanije "Trejd junik" u poslovno-stambeni kompleks vredan oko 60 miliona evra, i ulaganje bugarske kompanije "Monbat" u fabriku akumulatora vredne devet miliona evra.

Procena je da će samo ove tri investicije stvoriti oko 2.700 novih radnih mesta na teritoriji opštine.

Inđija je postala jedna od najpopularnijih destinacija za ulaganje ne samo u Srbiji, već i u Jugoistočnoj Evropi, prvenstveno zbog brze i uslužne administracije, dobre infrastrukture i primene najmodernijih informacionih tehnologija.

Inđiju je za ovaj izbor nominovala SIEPA, Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza, koja je pre dve godine nominovala i izborila se da i Beograd bude izabran za "Grad budućnosti Južne Evrope", takođe u izboru Fajnenšel tajmsa.

http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&mm=02&dd=27&nav_id=286627
 
Inđija među najboljima za ulaganja
27. februar 2008. | 07:07 -> 13:45 | Izvor: B92
London, Inđija -- Po izboru magazina FDI, Opština Inđija zauzela je 18. mesto na listi 25 najboljih evropskih destinacija za strana ulaganja.

Konkurs je sproveden tokom druge polovine 2007. godine, kada je magazin FDI, čiji je izdavač čuveni Fajnenšel tajms, poslao upitnike na adrese više od 1.000 gradova i regiona širom Evrope, saopštila je pres služba Kabineta predsednika Opštine Inđija. Sremska varoš se našla ispred gradova kao što su Amsterdam, Varšava, Madrid, Frankfurt i Budimpešta.

Osnovni kriterijumi izbora bili su privredni potencijal, najznačajnija ulaganja u prethode dve godine, nivo ulaganja i broj otvorenih radnih mesta, rast bruto društvenog proizvoda, privredne reforme i prioriteti.

Učesnici su takođe odgovarali na pitanja u vezi sa strategijama i reformama koje koriste kako bi privukli strana ulaganja, kao i u vezi sa važnijim projektima u oblasti infrastrukture i urbanističkog planiranja.

Opština Inđija je tokom 2006. i 2007. godine privukla oko 200 miliona evra stranih investicija. Tri najveće investicije bile su ulaganje indijske kompanije "Embasi grup" u izgradnju tehnološkog parka, ukupne vrednosti oko 600 miliona dolara, zatim multinacionalne građevinske kompanije "Trejd junik" u poslovno-stambeni kompleks vredan oko 60 miliona evra, i ulaganje bugarske kompanije "Monbat" u fabriku akumulatora vredne devet miliona evra.

Procena je da će samo ove tri investicije stvoriti oko 2.700 novih radnih mesta na teritoriji opštine.

Inđija je postala jedna od najpopularnijih destinacija za ulaganje ne samo u Srbiji, već i u Jugoistočnoj Evropi, prvenstveno zbog brze i uslužne administracije, dobre infrastrukture i primene najmodernijih informacionih tehnologija.

Inđiju je za ovaj izbor nominovala SIEPA, Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza, koja je pre dve godine nominovala i izborila se da i Beograd bude izabran za "Grad budućnosti Južne Evrope", takođe u izboru Fajnenšel tajmsa.

http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&mm=02&dd=27&nav_id=286627

alo bre koga boli uvo za pamflet zvani indjija znas li ti da nema para u budzetu da nece imati novca za plate prosvete, zdravstva, drzavnih institucija, poreske uprave, nece biti para za decije dodatke, socijalne slucajeve, penzije ? jel si ti svestan toga? :)
 
STRANE INVESTICIJE U SRBIJI Štampaj

06. jun 2008.

Image Strani investitori su od 2000. godine u srpsku privredu uložili više od 9 milijardi evra i zaposlili oko sto hiljada radnika. Prema podacima Ujedinjenih nacija, samo 50 zemalja u svetu svake godine privuče toliku sumu novca, rekao je potpredsednik Vlade Božidar Đelić na skupu posvećenom stranim invresticijama. Ohrabruje podatak Narodne banke Srbije da je u prošloj godini vrednost stranih ulaganja bila oko 3.5 milijardi evra, a 70 posto čine grinfild investicije. Potpredsednik Vlade Božidar Đelić i ministar trgovine i usluga Predrag Bubalo složili su se da je najbolja preporuka za buduće investitore iskustvo ulagača, koji su prisutni na sprskom tržištu. Izveštaj Jelene Milenković.
Strane investicije su glavni pokretač svake privrede, a naročito privreda zamalja u tranziciji, rečeno je na skupu posvećenom stranim investicijama u Srbiji od 2000. godine. Potpredsednik Vlade Božidar Đelić i ministar trgovine i usluga Predrag Bubalo zajednički su ocenili da je Srbija sve interesantnija za ulagače i nužno je da bude otvorena za trgovinu sa celim svetom. Đelić je izrazio zadovoljstvo što postoji konsenzus oko nužnosti privlačenja stranih investicija. Prema njegovim rečima, građani su prepoznali formulu uspeha - investicija danas, posao sutra, izvoz prekosutra, a dobra plata i penzije veoma brzo. Možemo da budemo zadovoljni, naglasio je Đelić, što je u prošloj godini od ukupnih ulaganja bilo oko 70 posto grinfild investicija, a samo takva ulaganja znače izvoz i nova radna mesta. Ohrabruje i podatak, dodao je on, da niko od prisutnih inostranih ulagača nije odustao od investiranja i svi su uložili bar malo više novca od planiranog.
Sledeća pozitivna stvar je korektna rasporedjenost investicija na finansijski sektor, zatim na oblasti nekretnina, trgovine i usluga, naglasio je potpredsednik Vlade Đelić. On je naveo primer Grčke, koja je u Srbiju investirala 1,2 milijarde evra kroz 125 projekata, gotovo u svim oblastima privrede. U poslednje dva ipo godine najviše je investirano u finansijski sektor 40 posto, u telekomunikacije 22, u nekretnine 10 posto, 8 u trgovinu, 2 posto u građevinarstvo i samo 17 posto u industiju.
Struktura invisticija koje su pristigle u Srbiju, i podadak da je samo 17 posto od ukupnih investicija uloženo u proizvodnju, najbolje pokazuje da Vlada treba planski da radi na privlačenju stranih investicija u proizvodnju, jer samo razvijanje tog sektora dovodi do većeg izvoza i zapošljavanja radnika. Od velike je važnosti da se pojavio investitor poput Fijata, sa namerom ulaganja od oko 700 miliona evra, a od te sume još je važnije da je ova investicija garant budućeg izvoza i substitucije uvoza automobila, koji su posle energetike najveća stavka u uvozu Srbije, istakao je Đelić.
Najvažniji faktor koji može da utiče na veću atraktivnost Srbije za strane investitore je njeno jasno usmeravanje ka proevropskom putu, istakao je Đelić. One, koji misle da to nije odlučujuće, Đelić upućuje da pogledaju izveštaje marketinških agencija o rejtingu Srbije. Oni pokazuju da se politički rizik odražava na cenu kapitala. Da li će buduća vlada da bude proevropska ili ne, zanima sve investitore, smatra Đelić. Od toga zavisi i ratifikacija gasnog sporazuma sa Ruskom Vladom, jer i ona želi da iz Srbije izvozi gas na tržište EU. Đelić je podsetio i na neuspele tendere za privatizaciju srpskih firmi, zbog odugovlačenja sa formiranjem vlade. Tako je, na primer, kupac Industrije motora i traktora odustao, a novac za koncesiju auto-puta od Horgša, na madjarskoj granici, do Požege u zapadnoj Srbiji - nije obezbeđen. Zatim, potencijalni strateški partneri u saobraćajnom preduzeću „Lasta“ su zatražili da se tender odloži do posle formiranja Vlade. Da ne govorimo o neuspeloj ponovljenoj privatizaciji rudarsko-topioničarskog basena Bor, gde austrijska kompanija „Atek“ nije uspela da zaokruži finansijsku konstrukciju, precizirao je Đelić.
Srbija kao zemlja u tranziciji pogodna je za kretanje kapitala i strane investitore rekao je ministar trgovine i usluga Predrag Bubalo. On se složio sa Đelićem da je za privlačenje stranog kapitala u Srbiju važno da se investitorima obezbedi stabilna politička situacija, kao i da se poštuju zakoni i međunarodni ugovori. Bubalo je napomenuo da investicije treba da budu dvosmerne i da ulaganje srpskih kompanija u regionu znatno podiže rejting srpskih firmi pri procesu privatizacije ili dokapitalizacije. Ministar Bubalo ne sumnja u razvojni put Srbije i njenu atraktivnost za investitore i po njemu nije odlučujući faktor formiranje nove Vlade. On je dodao da nema bolje garancije za dolazak novih investirora od iskustva investitora koji su već razvili posao u Srbiji i nemaju nameru da povuku svoj kapital.

http://glassrbije.org/index.php?option=com_content&task=view&id=12645&Itemid=29

ako je sadasnjost tako lepa zasto ovaj ministar cvetkovic kuka, zasto prica da nema para u budzetu ako prste investicije sa svih strana :) smesan si drago :lol:
 
da pojasni kao to 2235.

Pa lepo.
Demagogija DSS-a i SRS-a, koja nas vodi putem kojim se redje ide(sve zemlje Evrope imaju cilj da udju u EU, sem vizionara Voje&Tome) nece imati prodju vise kada se formira vlada i kada se krene ka EU.
Ako nisi primetio, DSS se uspesno osipa na zadnjih par izbora. Sa skoro 70% podrske pre par godina su spali (i to pre otvorenog lizanja za srs) na nekih 11%. Na nekim sledecim izborima(ako se ne pocepaju do tada) za 4 godine ce biti grcevita borba za cenzus.
Radikali su takodje malo pali, ma sta oni trubeli preko tv-a. Jos ako im se vrati Seselj(sto im iskreno zelim) i nastavi sa svojim nebuloznim izjavama, i oni odose u aut. Radikali su najvise i porasli od kad je vojvoda u kazamatu. Cim se on vrati i pocne da bulazni po konferencijama za stampu, odose glasaci ka nekom drugom.
Ovo sada im je bila zadnja sansa da naprave tu vladu koja bi nas odvukla od Evrope.
Probali su, nisu uspeli.
A od te Evrope, mi smo imali samo obecanja i lepe reci. Sada prvi put imamo nesto konkretno, SSP. Od nas zavisi dalje.
Sledeca sansa za dss i srs, tu negde za 200-300 godina.:mrgreen:
 
alo bre koga boli uvo za pamflet zvani indjija znas li ti da nema para u budzetu da nece imati novca za plate prosvete, zdravstva, drzavnih institucija, poreske uprave, nece biti para za decije dodatke, socijalne slucajeve, penzije ? jel si ti svestan toga?
Briga ljude koji zive u Indjiji.
Da je to pamflet kao sto kazes, Jesic bi pukao kao radikali i dss u Vojvodini.:rotf:
Posto nije pukao, nego je opet osvojio vlast, znaci da i nije bas pamflet.

A inace, dosadan si sa istom pricom koju vrtis u krug.
Ni na jednu konkretnu stvar nemas argument, nego samo blebeces u prazno.
Kada budeo dosao dan da nema para za plate, priznacu da si bio u pravu. Do tog dana, bolje citaj malo ovo sto se pokazalo da nemas pojma, da ne ispadas smesan.
 
Vrlo sam ‚‚optimističan‚‚ po pitanju ekonomskog prosperiteta Srbije .Imaćemo sledeće godine i dalje ‚‚realan‚‚ kurs evra od 75-80 din/evro , uz cenu kilograma jabuka od 500-600 dinara , litar goriva ( uzgred energetsko-ekološki najkvalitetnijeg u Evropi ) biće oko 250 dinara , a rts pretplata će biti nešto malo manja od kablovske ...

vidis demokratama je to ok i normalno :)

jadno...
 
U cemu je bila fora oko one cuvene kupovine secerane za 3 evra:think:

- Miodrag Kostić verovatno nije jedini koji je u tom poslu zaradio. Služba za borbu protiv kriminala se pretvarala da to proverava, ali reč je samo o zamazivanju očiju. Tragična je bila privatizacija te grane privrede koja je mogla da uposli nekoliko stotina hiljada radnika. Šećerane su upropaštavane, a poseban slučaj predstavljala je privatizacija one u Padinskoj Skeli. Ministar Aleksandar Vlahović odbio je da je ustupi u zakup italijanskoj firmi koja je htela samo pravo preče kupovine. U međuvremenu, šećerana je uzela zajam od države jer navodno nije bilo novca za redovne obaveze. Država je na osnovu tog zajma odvela šećeranu u bankrot, pa ju je Kostić kupio za tri evra. A samo na zalihama je bilo 75.000 tona šećera. Novi vlasnik to je kasnije prodao za 600 evra po toni. :D
 

Back
Top