Najstarija testera

Manga Hilux

Legenda
Moderator
Poruka
69.764

Testera stara 2.250 godina otkrivena u Anadoliji​


Arheolozi su u Čorumu na severu Turske pronašli 2.250 godina staru testeru.​

testera, Anadolija, Hatuša

Foto: Kemal Ceylan/AA
Hatuša je upisana na Uneskovu listu svetske baštine 1986. godine. To je drevni glavni grad Hetitskog carstva, velike sile na Bliskom istoku krajem Bronzanog doba (otprilike 1600-1180 godina pre nove ere), piše ArkeoNews.
Od 1906, iskopavanja u Hatuši, u okrugu Bogazkale, otkrila su bezbrojne drevne artefakte, uključujući ploču sa misterioznim jezikom
Hatuša predstavlja muzej na otvorenom i poznata je po urbanističkom planiranju, vrstama građevina koje su sačuvane (hramovi, kraljevske palate, tvrđave), složenim dekoracijama Kapije lavova i Kraljevske kapije, i umetničkim delima na kamenim površinama u Jazilikaji.
Profesor Andreas Šahner iz Nemačkog arheološkog instituta, rukovodilac arheološkog iskopavanja, izjavio je da je gvozdena testera deblja nego današnje testere, ali da su inače vrlo slične.
„To nam govori da ljudi ne menjaju delotvorna oruđa tek tako“, kaže on.

Drevno oruđe je dugačko oko 20 centimetara i pronađeno je na severozapadnoj padini ogromnog zamka.
Profesor Šahner primećuje da je to otkriće retko i prvo svoje vrste u Anadoliji iz trećeg veka pre nove ere.
„Testera je pronađena u zdanju iz galatijskog perioda. Građevina je upotrebljavana pre oko 2.250 godina. Identifikovano je nekoliko primeraka iz kasnijih rimskih perioda, ali testera iz trećeg veka pre nove ere dosad nije viđena, barem u Anadoliji“, kaže Šahner.

„Na osnovu rupa na obe strane testere, mislimo da je imala polukružnu dršku“, dodao je profesor.
Hatuša je od 2001. takođe upisana u Uneskov registar „Pamćenje sveta“ sa svojim klinopisima koji predstavljaju najstariji poznati oblik indoevropskih jezika.
izvor Telegraf Nauka/ArkeoNews
https://nauka.telegraf.rs/arheo-istorija/3793438-testera-stara-2250-godina-otkrivena-u-anadoliji
 

Testera stara 2.250 godina otkrivena u Anadoliji​


Arheolozi su u Čorumu na severu Turske pronašli 2.250 godina staru testeru.​

testera, Anadolija, Hatuša

Foto: Kemal Ceylan/AA
Hatuša je upisana na Uneskovu listu svetske baštine 1986. godine. To je drevni glavni grad Hetitskog carstva, velike sile na Bliskom istoku krajem Bronzanog doba (otprilike 1600-1180 godina pre nove ere), piše ArkeoNews.
Od 1906, iskopavanja u Hatuši, u okrugu Bogazkale, otkrila su bezbrojne drevne artefakte, uključujući ploču sa misterioznim jezikom
Hatuša predstavlja muzej na otvorenom i poznata je po urbanističkom planiranju, vrstama građevina koje su sačuvane (hramovi, kraljevske palate, tvrđave), složenim dekoracijama Kapije lavova i Kraljevske kapije, i umetničkim delima na kamenim površinama u Jazilikaji.
Profesor Andreas Šahner iz Nemačkog arheološkog instituta, rukovodilac arheološkog iskopavanja, izjavio je da je gvozdena testera deblja nego današnje testere, ali da su inače vrlo slične.
„To nam govori da ljudi ne menjaju delotvorna oruđa tek tako“, kaže on.

Drevno oruđe je dugačko oko 20 centimetara i pronađeno je na severozapadnoj padini ogromnog zamka.
Profesor Šahner primećuje da je to otkriće retko i prvo svoje vrste u Anadoliji iz trećeg veka pre nove ere.
„Testera je pronađena u zdanju iz galatijskog perioda. Građevina je upotrebljavana pre oko 2.250 godina. Identifikovano je nekoliko primeraka iz kasnijih rimskih perioda, ali testera iz trećeg veka pre nove ere dosad nije viđena, barem u Anadoliji“, kaže Šahner.

„Na osnovu rupa na obe strane testere, mislimo da je imala polukružnu dršku“, dodao je profesor.
Hatuša je od 2001. takođe upisana u Uneskov registar „Pamćenje sveta“ sa svojim klinopisima koji predstavljaju najstariji poznati oblik indoevropskih jezika.
izvor Telegraf Nauka/ArkeoNews
https://nauka.telegraf.rs/arheo-istorija/3793438-testera-stara-2250-godina-otkrivena-u-anadoliji
Kako su je datirali na tu starost?
 
ako je utvrđena starost materijala od kojeg je napravljen objekat koemu je starost utvrđena na 2.500 godina, a u tom objektu se nalazila ta testera, znači da i ta testera ima istu starost
Ako je materijal kamen, ti možeš samo da utvrdiš kada je kamen nastao (to bi verovatno bili neki, minimum, milioni godina u pitanju), a ne kada je isečen iz stene i od njega napravljena gradjevina.
 
tvoje mišljenje , kako se došlo do tog perioda
Za grad ne znam, ali su testeru datirali u bezbedno vreme, gvozdeno doba po zvaničnoj istoriji.
Da li si čuo za predmete od diorita (najtvrdji mineral posle dijamanta), a koji se jedino mogu obraditi testerama i bušilicama sa dijamntskim vrhom?
Niko ne objašnjava ko ih je pravio u davno vreme, jer se isto ne uklapaju u zvaničnu istoriju.
Nakada II (3500. - 3050. pne):
1701728339939.png

Ekser od elementarnog gvoždja i druge stvari (čekić u uglju - ugalj star milionima godina,...)
 

Back
Top