Nagoni

Dionys

Iskusan
Poruka
5.119
Dekart je nabrojao nekih 40ak vrsta strasti, u djelu "O strastima duse" i te strasti Nietzsche naziva nagonima. Ja bih ih nazvao sekundarnim nagonima. Oni sluze kao veza izmedju tijela i duse, kako kaze Dekart. E sad, bas me zanima da li se psihologija bavim strastima ili ne, jer nezadovoljavanjem potreba koje nastaju kroz te nagone, nastaje i patnja. Na njemackom se strasti nazivaju Leidenschaft, sto se doslovno moze prevesti na "Stvara-bol".

Imam utisak da se danas u obicnom svijetu, kroz medije i "kulturu" nastoje sasvim odstraniti strasti i sav zivot svesti na borbu za seks i hranu.

Sav Darvinizam je cini mi se koncentisan samo oko ove dvije, primarne, stvari, a nista nisam cuo da je napisao o strastima. Te strasti se ne mogu zadovoljavati seksualno ili hranom. Nista ne vrijedi prezderavati se ukoliko nas spopadne mrznja ili osvetoljubivost. Ukoliko zaboravimo na nase strasti, mi cemo ih zatrti i mozda se nas nervni sistem nece moci ni razvijati, tako da ce kod nas mozak biti sve manji, a svijest sve kraca i uza. Postacemo uskogrudi, malodusni, glupi i ruzni, kao i zivotinje.
 
cat-and-girl.jpg
 
Molim da se ostane kod teme, a to je: uloga strasti u psihologiji i uloga Darwinizma u strastima.
Cak ako zivotinje i imaju strasti, one su daleko krace i slabije od ljudskih. Koja zivotinja jos ima pamcenje koje se moze razvuci na duze od nekoliko dana? Jer za strasti je receno da produzavaju misli.
 
Pamtim kao slon a otkud to, nemam pojma..:lol:
No, što se teme tiče, mislim da jesi u pravu kad kažeš " Imam utisak da se danas u obicnom svijetu, kroz medije i "kulturu" nastoje sasvim odstraniti strasti i sav zivot svesti na borbu za seks i hranu."
 
To ti je receno u vezi slona, ali nisam nikad vidio slona da razmislja. Isto tako je receno u vezi spinata da je pun proteina.

Danas se previse laze i grijesi. Kazu da je grijesniku lakse u "carstvo bozje".
 
To ti je receno u vezi slona, ali nisam nikad vidio slona da razmislja. Isto tako je receno u vezi spinata da je pun proteina.

Danas se previse laze i grijesi. Kazu da je grijesniku lakse u "carstvo bozje".

Nikada nisu rekli da je "spinat pun proteina".

Nemoj stalno nesto da izmisljas, skoncentrisi se malo.
 
Pamtim kao slon a otkud to, nemam pojma..:lol:
No, što se teme tiče, mislim da jesi u pravu kad kažeš " Imam utisak da se danas u obicnom svijetu, kroz medije i "kulturu" nastoje sasvim odstraniti strasti i sav zivot svesti na borbu za seks i hranu."

ебеш памћење кад ти га нагони обраде...
па само лаж јеси.
 
Dekart je nabrojao nekih 40ak vrsta strasti, u djelu "O strastima duse" i te strasti Nietzsche naziva nagonima. Ja bih ih nazvao sekundarnim nagonima. Oni sluze kao veza izmedju tijela i duse, kako kaze Dekart. E sad, bas me zanima da li se psihologija bavim strastima ili ne, jer nezadovoljavanjem potreba koje nastaju kroz te nagone, nastaje i patnja. Na njemackom se strasti nazivaju Leidenschaft, sto se doslovno moze prevesti na "Stvara-bol".

Imam utisak da se danas u obicnom svijetu, kroz medije i "kulturu" nastoje sasvim odstraniti strasti i sav zivot svesti na borbu za seks i hranu.

Sav Darvinizam je cini mi se koncentisan samo oko ove dvije, primarne, stvari, a nista nisam cuo da je napisao o strastima. Te strasti se ne mogu zadovoljavati seksualno ili hranom. Nista ne vrijedi prezderavati se ukoliko nas spopadne mrznja ili osvetoljubivost. Ukoliko zaboravimo na nase strasti, mi cemo ih zatrti i mozda se nas nervni sistem nece moci ni razvijati, tako da ce kod nas mozak biti sve manji, a svijest sve kraca i uza. Postacemo uskogrudi, malodusni, glupi i ruzni, kao i zivotinje.

Strast i nagon nije to isto;)

... a Leidenschaft je mozda strast :think:
Leidenschaft = potpuno- iz dubine duse- znaci, predavati se emocijama koje mogu imati oblik mrznje ili ljubavi. Leiden = patnja; schaft(od schafen(šafen)) = raditi, stvarati; znaci, patnju stvarati. Ovaj izraz je uveden u nemacki jezik da bi zamenio latinski "passio" = patnja(pasija); Isusov put pacenja...
Rec "Leidenschaft" se u nemackom jeziku koristi u ljubavnoj romantici osim toga u religiji, moralnom, politickickom entuzijazmu kada se intenzivno prate ciljevi...
Nagona ima razlicitih, pocevsi od onih osnovnih: ziveti i razmnozavati se; sa te strane, to sto je Nietzsche rekao(nagon = Trieb) je tacno ali nema veze sa "Leidenschaft". Rec "Leidenschaft" je jaka rec, puno se koristi(omiljena rec u beletristici) ali malo ko u svakidasnjici razmislja o jacini te reci, pa tako kada ja sada tvrdim da cu "leidenschaftlich" smazati pile koje pecem u rerni, ne znaci da imam nagon prozdrljivosti i celo pile sama smazati; prestati da disem dok jedem i poceti da stenjem ko vrela Mica; ne znaci da mi je to pile osnovna potreba da bi prezivela danasnji dan; dok, nazalost, ljudima koji pod nagonom nesto rade, rade zato jer im je to osnovna potreba; njihova delovanja nisu nazalost uvek sitna i neopasna... ima nazalost puno kriminalnih cinova na primer nagon prema seksualnim deliktima ...

:)
 
"Unsere Triebe Affekte werden uns da erst gelehrt: sie sind nichts Ursprüngliches!
"

"Unsere Triebe und Leidenschaften sind ungeheure Zeiträume hindurch in Gesellschafts- und Geschlechtsverbänden gezüchtet worden (vorher wohl in Affen-Heerden): so sind sie als sociale Triebe und Leidenschaften stärker als als individuelle, auch jetzt noch. Man haßt mehr, plötzlicher, unschuldiger (Unschuld ist den ältest vererbten Gefühlen zu eigen) als Patriot als als Individuum; man opfert schneller sich für die Familie als für sich: oder für eine Kirche, Partei. Ehre ist das stärkste Gefühl für Viele d. h. ihre Schätzung ihrer selber ordnet sich der Schätzung Anderer unter und begehrt von dort seine Sanktion.— Dieser nicht individuelle Egoismus ist das Ältere, Ursprünglichere; daher so viel Unterordnung, Pietät (wie bei den Chinesen) Gedankenlosigkeit über das eigene Wesen und Wohl, es liegt das Wohl der Gruppe uns mehr am Herzen."

Izgleda da svaku teznju za prisvajanjem ili odbijanjem Nietzsche naziva jednim "nagonom". Kao da su nagoni zelje.

"Religion als die erlaubte Form des Erkenntnißtriebes."

"Unsere Triebe toben sich in den Listen und Künsten der Metaphysiker aus, sie sind die Apologeten des menschlichen Stolzes"

"In Anbetracht, daß Affekte und Grundtriebe bei jeder Rasse und bei jedem Stande etwas von ihren Existenzbedingungen ausdrücken"

"Alle Werthschätzungen sind Resultate von bestimmten Kraftmengen und dem Grad Bewußtheit davon: es sind die perspektivischen Gesetze je nach dem Wesen eines Menschen und Volkeswas nah, wichtig, nothwendig ist usw. Alle menschlichen Triebe, wie alle thierischen sind unter gewissen Umständen als Existenz-Bedingungen ausgebildet und in den Vordergrund gestellt worden. Triebe sind die Nachwirkungen lange gehegter Werthschätzungen, die jetzt instinktiv wirken, wie als ein System von Lust- und Schmerzurtheilen. Zuerst Zwang, dann Gewöhnung, dann Bedürfniß, dann natürlicher Hang (Trieb)"
 
Poslednja izmena:
Kaze Dekart da su strasti reakcije na nesto vidjeno, i da ljudi ne reaguju na nesto vidjeno jednako. Neki u opasnosti bjeze, a neki refleksivno zauzimaju odbrambeni stav. To se desava kad duh u glavi prepozna neku sliku, a on to radi tako sto salje krv u pojedine dijelove mozga, i onda ta slika aktivira dijelove mozga koji su povezani sa misicima automatski i predodredjeno. U skladu s tim se i formiraju razni oblici tijela, pa su tako i nastale razne vrste zivotinja.

Ono sto je bitno je da se razumom moze uticati na strasti, tj. moze se proizvesti drukcija reakcija, a samim tim i jedno drukcije tijelo. Nadljudsko. Potrebno je samo da duh preobrazi strasti...
 
Postacemo uskogrudi, malodusni, glupi i ruzni, kao i zivotinje.

ovom rečenicom si uvredio moje hrtove i ergele arapskih konja.
sagnaću te u pepeo tvog bednog bića, koje pokušava da se javno blamira nepoznavanjem prirode strasti.
Između tvojih redova curi mlaka voda, tvoje "razmišljanje" odiše mlitavošću kišobana kome je neko iznenada odstranio dršku.

neka na tvoju masnu moždanu masu padne kiša meduza i neka te opeku žarom u ime celog životinjskog sveta..
možda ti to probudi osećaj sramote, koji ti je očigledno utopljen u gelu neznanja, kao turšija od patuljastog krastavca.

avganistanski%20hrt.jpg
 
Neko rece da se kod zivotinja ljepota razvija srazmjerno nerazvijenoscu odbrambeno-napadackih mehanizama, tako da je zenka pavijana ljepsa od muzjaka.

U stara herojska vremena je bilo obrnuto kod ljudi, jer je onaj koji je bio najsposobniji u borbi imao i najveca prava i pocasti, tako da je mogao da pozeli i dobije sta je god htio.

I upravo ta radost u licu nekog bica "zbog ugledane nove plodne mogucnosti" se moze nazvati ljepotom.

Pitanje je, naravno, koliko je realno to cemu se neko raduje.

Tako na primjer, u doba opste dekadencije, kad se zivi samo radi dva osnovna nagona, pojavljuju se razni fantasti koji do u besvijest raspaljuju mastu uglavnom na bazi laznih nada, i na to obicno padaju zene i sve sto je daleko od realnosti, dakle i djeca. Dok bas u ta vremena oni koji najrealnije sagledavaju stvari i mogucnosti, tzv. geniji, oni padaju u stanje pesimizma zbog ugledanih nemogucnosti.
 
Poslednja izmena:
"Unsere Triebe Affekte werden uns da erst gelehrt: sie sind nichts Ursprüngliches!
"

"Unsere Triebe und Leidenschaften sind ungeheure Zeiträume hindurch in Gesellschafts- und Geschlechtsverbänden gezüchtet worden (vorher wohl in Affen-Heerden): so sind sie als sociale Triebe und Leidenschaften stärker als als individuelle, auch jetzt noch. Man haßt mehr, plötzlicher, unschuldiger (Unschuld ist den ältest vererbten Gefühlen zu eigen) als Patriot als als Individuum; man opfert schneller sich für die Familie als für sich: oder für eine Kirche, Partei. Ehre ist das stärkste Gefühl für Viele d. h. ihre Schätzung ihrer selber ordnet sich der Schätzung Anderer unter und begehrt von dort seine Sanktion.— Dieser nicht individuelle Egoismus ist das Ältere, Ursprünglichere; daher so viel Unterordnung, Pietät (wie bei den Chinesen) Gedankenlosigkeit über das eigene Wesen und Wohl, es liegt das Wohl der Gruppe uns mehr am Herzen."

Izgleda da svaku teznju za prisvajanjem ili odbijanjem Nietzsche naziva jednim "nagonom". Kao da su nagoni zelje.

"Religion als die erlaubte Form des Erkenntnißtriebes."

"Unsere Triebe toben sich in den Listen und Künsten der Metaphysiker aus, sie sind die Apologeten des menschlichen Stolzes"

"In Anbetracht, daß Affekte und Grundtriebe bei jeder Rasse und bei jedem Stande etwas von ihren Existenzbedingungen ausdrücken"

"Alle Werthschätzungen sind Resultate von bestimmten Kraftmengen und dem Grad Bewußtheit davon: es sind die perspektivischen Gesetze je nach dem Wesen eines Menschen und Volkeswas nah, wichtig, nothwendig ist usw. Alle menschlichen Triebe, wie alle thierischen sind unter gewissen Umständen als Existenz-Bedingungen ausgebildet und in den Vordergrund gestellt worden. Triebe sind die Nachwirkungen lange gehegter Werthschätzungen, die jetzt instinktiv wirken, wie als ein System von Lust- und Schmerzurtheilen. Zuerst Zwang, dann Gewöhnung, dann Bedürfniß, dann natürlicher Hang (Trieb)"

... aaa to, pa to je sada sigurno svima jasno... :mrgreen:
'ajd prevedi, da vidim sta ce Oziman reci...:rotf:

... laku noc :brus:
 
Dionise, pošto citiraš Ničea, mogao bi malo da prosvetiš nas, radničku klasu, govoreći o dionizijskom i apolonskom principu u delu "Rađanje tragedije". Ako je Dionis kod Ničea sinonim za nagon, ti si čovek za nas željne pojašnjenja toj pojma.
 
"Alle Werthschätzungen sind Resultate von bestimmten Kraftmengen und dem Grad Bewußtheit davon: es sind die perspektivischen Gesetze je nach dem Wesen eines Menschen und Volkeswas nah, wichtig, nothwendig ist usw. Alle menschlichen Triebe, wie alle thierischen sind unter gewissen Umständen als Existenz-Bedingungen ausgebildet und in den Vordergrund gestellt worden. Triebe sind die Nachwirkungen lange gehegter Werthschätzungen, die jetzt instinktiv wirken, wie als ein System von Lust- und Schmerzurtheilen. Zuerst Zwang, dann Gewöhnung, dann Bedürfniß, dann natürlicher Hang (Trieb)"

"Svi vrednosni sudovi su posledice odredjenih kolicina snage i svijesti o tome(Dionis je i bog filozofije i nebeskog i zemaljskog poretka): to su perspektivisticki zakoni, sve prema tome sta je nekom pojedincu ili narodu blisko, vazno, nuzno itd. Svi ljudski nagoni, kao i zivotinjski, su pod odredjenim okolnostima izgradjeni kao uslovi odrzanja, i stavljeni su ispred svega. Nagoni su posledica dugo njegovanih vrednosnih sudova koji sad djeluju instinktivno, kao sistem sudova zadovoljstva i boli. Najprije prinuda, onda navika, onda potreba, potom prirodna tendencija (nagon)."

Pitanje je, dakle, da li ce iz ove nase prinude uopste izaci neka ljudska tendencija, i da li ce cak i pretjerana upotreba dva osnovna nagona da nas odrzi i u zivotinjskom obliku. Medjutim, nisam pristalica provjeravanja.
 

Back
Top