- Poruka
- 42.852
mRNA vakcine protiv raka nisu vakcine koje štite od raka, već terapija za borbu protiv ćelija raka. Ovo se može individualno prilagoditi pacijentu.
Statistički, skoro svaka druga osoba će razviti neku vrstu raka u svom životu. Zato što ste sami pogođeni ili poznajete nekoga ko je pogođen. Istovremeno, mnogi pacijenti i njihove porodice znaju vrlo malo o ovoj bolesti. Šta se dešava u telu? Zašto svi ne dobiju rak? I koliko je individualna terapija raka? Doktorka Marisa Kurz odgovara na ova i druga pitanja u svojoj kolumni „Razumevanje raka“.
Imuni sistem je u stanju da prepozna i uništi rak. Nažalost, ćelije raka se mogu zaštititi od ovoga. Naučnici pokušavaju da naoružaju imuni sistem protiv raka – između ostalog i takozvanim terapijskim vakcinacijama.
Tokom pandemije Sars-CoV-2 odobrene su vakcinacije protiv virusa zasnovane na mRNA. Velike studije s mnogim subjektima pokazale su da mRNA vakcinacije djeluju i da su bezbedne. Još jedna prednost je što ih je relativno lako i jeftino proizvesti.
Istraživanja raka već dugi niz godina istražuju da li se vakcinacija mRNA može koristiti kao terapija protiv raka. Vakcinacije imaju za cilj da aktiviraju imunološki sistem organizma protiv raka. Rak nastaje iz naših vlastitih građevnih blokova, ćelija. Ako se ovi promijene zlonamjerno, oni također mijenjaju svoj izgled. Jer skoro sve tjelesne ćelije pokazuju na svojoj površini šta se dešava unutra. Možete ga zamisliti slično kao izlog u prodavnici odjeće: mali blokovi za građenje tijela predstavljaju dijelove svog interijera na lutkama. Ćelije inficirane patogenima ili maligno izmijenjene imaju neobičan asortiman. Stoga ih imuni sistem prepoznaje.
Nažalost, ove operacije su zapravo mnogo složenije i ne rade uvijek iz raznih razloga. Ćelije raka evoluiraju na mnogo načina da se zaštite od imunološkog sistema. Već duže vrijeme istraživači širom svijeta pokušavaju da podrže prirodnu odbranu tijela od raka. Na taj način su razvijene tzv. imunoterapije.
mRNA daje nacrt za ćelijske radnike
Terapijske mRNA vakcinacije protiv raka trenutno se istražuju u kliničkim ispitivanjima. One još nisu uspostavljene terapije i tek treba da dokažu da su efikasne i sigurne. Međutim, tehnologija je vrlo obećavajuća.
Da bi se razumjelo kako funkcioniraju, pomaže da se sazna nešto više o tjelesnim stanicama: U stanicama se mora obavljati širok spektar važnih zadataka, na primjer kisik mora biti transportovan ili hranjive tvari pretvorene u energiju. Proteini obavljaju ovaj posao. Njihova uputstva za izgradnju su kodirana u našoj DNK i veoma su dragocena za ćelije. Stoga je sigurno zaključan u nekoj vrsti sefa, ćelijskom jezgru. Ako se u ćeliji trebaju proizvoditi novi proteini, pravi se kopija vrijednog priručnika za konstrukciju, koji onda može napustiti sigurno ćelijsko jezgro. Kopija je ono što je poznato kao glasnička RNK – mRNA. Unutar ćelije se prevodi u proteine koji su potrebni.
mRNA vakcine imaju za cilj da imuni sistem učine željnijim za ćelije raka
Gotovo sve ćelije pokazuju male komadiće proteina iz svoje unutrašnjosti na svojoj površini. Kao rezultat toga, druge ćelije (posebno imune ćelije) prepoznaju izvana šta se dešava u njima. Rak je uzrokovan promjenama u genetskom materijalu, kroz te promjene u nacrtu se zatim formiraju i drugi proteini. Delovi ovih izmenjenih proteina, takozvani neoantigeni, pokazuju ćelije raka na svojoj površini – to jest, u prozoru ekrana. Imunološke ćelije ih mogu prepoznati kao strane.
I upravo tu na scenu stupaju terapeutske mRNA vakcinacije protiv raka. Oni bi trebali upozoriti imuni sistem na izmijenjene strukture proteina na stanicama raka. Grubo pojednostavljeno, funkcioniraju na sljedeći način: Komad tumorskog materijala se uklanja iz pacijenta. Naučnici zatim ispituju genetske promjene i razmatraju koje od njih dovode do posebno uočljivih proteina na stanicama. Zatim u laboratoriji proizvode mRNA koje nose nacrt za dijelove modificiranih proteina raka. Postoje i mRNA vakcine koje sadrže nacrt za dijelove proteina koji su uobičajeni u određenim ćelijama raka. Ne moraju se prilagođavati.
Ako je osoba sada vakcinisana mRNA vakcinom, zdrave telesne ćelije, posebno takozvane ćelije koje predstavljaju antigen, apsorbuju mRNA. Unutar ćelije, on tada služi kao nacrt za proizvodnju proteina. Budući da ubrizgane mRNA sadrže samo nacrt za nefunkcionalne dijelove proteina raka, one ne oštećuju ćeliju i ne mogu uzrokovati rak. Izmijenjeni dijelovi proteina se zatim prikazuju na lutkama na površini ćelije i prepoznatljivi su kao strani imunološkom sistemu. Zbog činjenice da mnoge ćelije nakon vakcinacije iznenada imaju promijenjenu strukturu na svojoj površini, imunološke stanice su posebno svjesne ovih karakteristika. Cilj je da se imune ćelije sada izroje u tijelu i unište sve ćelije koje nose te osobine.
U idealnom slučaju, nuspojave su slične onima kod običnih vakcinacija. Teške nuspojave, kao što su nakon kemoterapije, bile bi znatno rjeđe. mRNA se brzo ponovo razgrađuju u ćelijama koje apsorbuju i ne mogu oštetiti stvarni genetski materijal, DNK.
Sadašnji rezultati studije su veoma obećavajući
Potrebno je dalje istražiti koliko dobro terapeutske mRNA vakcine protiv raka zapravo djeluju na ljudima. U svijetu se trenutno provode brojne studije u kojima se istražuju takve terapije. Naučnici su nedavno na kongresu Američkog udruženja za istraživanje raka izvijestili da kombinacija individualizirane vakcinacije mRNA, kako je gore objašnjeno, s imunoterapijom može produžiti vrijeme do ponovnog pojavljivanja bolesti kod pacijenata s uznapredovalim melanomom.
U drugoj studiji s pacijentima s karcinomom gušterače, jedna grupa je primila samo klasičnu kemoterapiju nakon operacije, a druga grupa je primila kemoterapiju uz imunoterapiju i individualiziranu mRNA vakcinaciju. Vakcinacijom je stvoren veliki broj imunih ćelija koje su bile u stanju da prepoznaju određene površinske karakteristike raka gušterače.
Postoji jednostavan razlog zašto se vakcinacije kombinuju sa imunoterapijom u ovim studijama: imunoterapije blokiraju znake zaustavljanja koje ćelije raka koriste da bi se zaštitile od imunog sistema. Ako se istovremeno otpuste kočnice imunološkog sistema i skrene se pažnja na određene površinske karakteristike ćelija raka, to bi moglo dovesti do posebno jake imunološke reakcije. Međutim, postoje i studije u kojima se terapijske mRNA vakcinacije testiraju bez imunoterapije. Sljedećih nekoliko godina će pokazati da li terapeutske vakcine imaju potencijal da postanu standardne terapije raka.
link
Statistički, skoro svaka druga osoba će razviti neku vrstu raka u svom životu. Zato što ste sami pogođeni ili poznajete nekoga ko je pogođen. Istovremeno, mnogi pacijenti i njihove porodice znaju vrlo malo o ovoj bolesti. Šta se dešava u telu? Zašto svi ne dobiju rak? I koliko je individualna terapija raka? Doktorka Marisa Kurz odgovara na ova i druga pitanja u svojoj kolumni „Razumevanje raka“.
Imuni sistem je u stanju da prepozna i uništi rak. Nažalost, ćelije raka se mogu zaštititi od ovoga. Naučnici pokušavaju da naoružaju imuni sistem protiv raka – između ostalog i takozvanim terapijskim vakcinacijama.
Tokom pandemije Sars-CoV-2 odobrene su vakcinacije protiv virusa zasnovane na mRNA. Velike studije s mnogim subjektima pokazale su da mRNA vakcinacije djeluju i da su bezbedne. Još jedna prednost je što ih je relativno lako i jeftino proizvesti.
Istraživanja raka već dugi niz godina istražuju da li se vakcinacija mRNA može koristiti kao terapija protiv raka. Vakcinacije imaju za cilj da aktiviraju imunološki sistem organizma protiv raka. Rak nastaje iz naših vlastitih građevnih blokova, ćelija. Ako se ovi promijene zlonamjerno, oni također mijenjaju svoj izgled. Jer skoro sve tjelesne ćelije pokazuju na svojoj površini šta se dešava unutra. Možete ga zamisliti slično kao izlog u prodavnici odjeće: mali blokovi za građenje tijela predstavljaju dijelove svog interijera na lutkama. Ćelije inficirane patogenima ili maligno izmijenjene imaju neobičan asortiman. Stoga ih imuni sistem prepoznaje.
Nažalost, ove operacije su zapravo mnogo složenije i ne rade uvijek iz raznih razloga. Ćelije raka evoluiraju na mnogo načina da se zaštite od imunološkog sistema. Već duže vrijeme istraživači širom svijeta pokušavaju da podrže prirodnu odbranu tijela od raka. Na taj način su razvijene tzv. imunoterapije.
mRNA daje nacrt za ćelijske radnike
Terapijske mRNA vakcinacije protiv raka trenutno se istražuju u kliničkim ispitivanjima. One još nisu uspostavljene terapije i tek treba da dokažu da su efikasne i sigurne. Međutim, tehnologija je vrlo obećavajuća.
Da bi se razumjelo kako funkcioniraju, pomaže da se sazna nešto više o tjelesnim stanicama: U stanicama se mora obavljati širok spektar važnih zadataka, na primjer kisik mora biti transportovan ili hranjive tvari pretvorene u energiju. Proteini obavljaju ovaj posao. Njihova uputstva za izgradnju su kodirana u našoj DNK i veoma su dragocena za ćelije. Stoga je sigurno zaključan u nekoj vrsti sefa, ćelijskom jezgru. Ako se u ćeliji trebaju proizvoditi novi proteini, pravi se kopija vrijednog priručnika za konstrukciju, koji onda može napustiti sigurno ćelijsko jezgro. Kopija je ono što je poznato kao glasnička RNK – mRNA. Unutar ćelije se prevodi u proteine koji su potrebni.
mRNA vakcine imaju za cilj da imuni sistem učine željnijim za ćelije raka
Gotovo sve ćelije pokazuju male komadiće proteina iz svoje unutrašnjosti na svojoj površini. Kao rezultat toga, druge ćelije (posebno imune ćelije) prepoznaju izvana šta se dešava u njima. Rak je uzrokovan promjenama u genetskom materijalu, kroz te promjene u nacrtu se zatim formiraju i drugi proteini. Delovi ovih izmenjenih proteina, takozvani neoantigeni, pokazuju ćelije raka na svojoj površini – to jest, u prozoru ekrana. Imunološke ćelije ih mogu prepoznati kao strane.
I upravo tu na scenu stupaju terapeutske mRNA vakcinacije protiv raka. Oni bi trebali upozoriti imuni sistem na izmijenjene strukture proteina na stanicama raka. Grubo pojednostavljeno, funkcioniraju na sljedeći način: Komad tumorskog materijala se uklanja iz pacijenta. Naučnici zatim ispituju genetske promjene i razmatraju koje od njih dovode do posebno uočljivih proteina na stanicama. Zatim u laboratoriji proizvode mRNA koje nose nacrt za dijelove modificiranih proteina raka. Postoje i mRNA vakcine koje sadrže nacrt za dijelove proteina koji su uobičajeni u određenim ćelijama raka. Ne moraju se prilagođavati.
Ako je osoba sada vakcinisana mRNA vakcinom, zdrave telesne ćelije, posebno takozvane ćelije koje predstavljaju antigen, apsorbuju mRNA. Unutar ćelije, on tada služi kao nacrt za proizvodnju proteina. Budući da ubrizgane mRNA sadrže samo nacrt za nefunkcionalne dijelove proteina raka, one ne oštećuju ćeliju i ne mogu uzrokovati rak. Izmijenjeni dijelovi proteina se zatim prikazuju na lutkama na površini ćelije i prepoznatljivi su kao strani imunološkom sistemu. Zbog činjenice da mnoge ćelije nakon vakcinacije iznenada imaju promijenjenu strukturu na svojoj površini, imunološke stanice su posebno svjesne ovih karakteristika. Cilj je da se imune ćelije sada izroje u tijelu i unište sve ćelije koje nose te osobine.
U idealnom slučaju, nuspojave su slične onima kod običnih vakcinacija. Teške nuspojave, kao što su nakon kemoterapije, bile bi znatno rjeđe. mRNA se brzo ponovo razgrađuju u ćelijama koje apsorbuju i ne mogu oštetiti stvarni genetski materijal, DNK.
Sadašnji rezultati studije su veoma obećavajući
Potrebno je dalje istražiti koliko dobro terapeutske mRNA vakcine protiv raka zapravo djeluju na ljudima. U svijetu se trenutno provode brojne studije u kojima se istražuju takve terapije. Naučnici su nedavno na kongresu Američkog udruženja za istraživanje raka izvijestili da kombinacija individualizirane vakcinacije mRNA, kako je gore objašnjeno, s imunoterapijom može produžiti vrijeme do ponovnog pojavljivanja bolesti kod pacijenata s uznapredovalim melanomom.
U drugoj studiji s pacijentima s karcinomom gušterače, jedna grupa je primila samo klasičnu kemoterapiju nakon operacije, a druga grupa je primila kemoterapiju uz imunoterapiju i individualiziranu mRNA vakcinaciju. Vakcinacijom je stvoren veliki broj imunih ćelija koje su bile u stanju da prepoznaju određene površinske karakteristike raka gušterače.
Postoji jednostavan razlog zašto se vakcinacije kombinuju sa imunoterapijom u ovim studijama: imunoterapije blokiraju znake zaustavljanja koje ćelije raka koriste da bi se zaštitile od imunog sistema. Ako se istovremeno otpuste kočnice imunološkog sistema i skrene se pažnja na određene površinske karakteristike ćelija raka, to bi moglo dovesti do posebno jake imunološke reakcije. Međutim, postoje i studije u kojima se terapijske mRNA vakcinacije testiraju bez imunoterapije. Sljedećih nekoliko godina će pokazati da li terapeutske vakcine imaju potencijal da postanu standardne terapije raka.
link
зар баш скоро 50%%?
