mravi - zuti, crveni, shareni...

Zuti mravi

Osnovna karakteristika žutih kao i ostalih vrsta mrava je u tome što žive u kolonijama. Svaka kolonija se sastoji od tri različite forme mrava od kojih svaka obavlja posebne poslove, a među njima postoje i spoljne razlike naročito u veličini tela. Radnici su najbrojnija forma u koloniji žutih mrava, veličine 1,5-2 mm. Boja im varira od žute do crvene. Nemaju krila, a usni aparat im je dobro razvijen i služi za odgrizanje parčadi hrane i odbranu kolonije.
Ženke ili kraljice su duge 4 mm imaju i krila, koja im otpadaju odmah posle ,,svadbenog,, leta i pronalaženja pogodnog mesta za stvaranje nove kolonije. Mužjaka mrava ima uvek najmanje u koloniji. Njihova funkcija je da oplode ove ženke i posle toga ubrzo uginu. Žuti mrav voli tople i vlažne sredine u kojima ima velike oscilacije u temperaturi tokom cele godine. Pošto u našem klimatskom područiju ne nalazi takve uslove u prirodi žuti mravi naseljavju samo stambene zgrade, kao i druge u kojima postoji je centralno grejanje tokom zime, a tokodje ima i hranu.
Žuti mravi
Žutih mrava je i ranije bilo u našoj zemlji, ali je do njihovog naglog širenja došlo usled izgradnje sve većeg broja stambenih zgrada ili čitavih naselja sa centralnim grejanjem. U stambenim zgradama mravi radnici se najčešće primećuju u kuhinjama, ostavama i kupatilima. Do ovih prostorija pronalaze razne puteve kroz zidove i pod. Dovoljne su i najmanje pukotine i šupljine da bi mravi normalno mogli da se kreću. Putevi njihovog kretanja su najčešće duž električnih, vodovodnih i kanalizacionih instalacija i cevi za centralno grejanje, mogu se pojaviti ispod prekidača za struju, pored izvoda kablova struje za aparate u domaćinstvu, pored slavina za vodu itd. U traganju za hranom dospevaju svuda. Uvlače se u fijoke stolova i ormara, ulaze u viseće police, ulaze čak i u frižidere. Vrlo često se mogu naći i u ormarima za veš.
Razmnožavaju se na taj način što oplodjene ženke slažu jaja u staroj koloniji ili pak tarži pogodno mesto u istoj ili drugoj zgradi za formiranje nove kolonije. Razviće mrava se odvija veoma brzo. Ceo ciklus razvića jedne generacije mrava od polaganja jaja do pojave odraslih mrava na temperaturi 27°C traje svega 30 dana. Žuti mravi ne spadaju u ekonomski važne štetočine, ali njihovo prisustvo nije poželjno u zgradama, jer stvaraju mnogo neprijatnosti stanarima. Mravi koriste raznovrsnu hranu. Najradije napadaju šećer, džem, med, kolače, torte, suhomesnate proizvode, hleb i slično. U nedostatku hrane skupljaju se na uginulim bubašvabama na prljavom vešu, te tako mogu preneti zarazne bolesti.
>>>

Crni mravi
zgled: spadaju među najveće mrave, od 7-10 mm.
Ovo je najučestalija vrsta , samo neki od njih imaju crvenkastu, a neki žućkastu nijansu.
Ova vrsta ima veliku gornju vilicu (lat. Mandibulae).
Crni mravi
Prebivalište: žive na vlažnim mestima, u trulom i zapuštenom drveću.
Izgrađuju "rovove" u drvenoj građi da osiguraju prolaz za kretanje od sektora do sektora u gnezdu.
Mogu ostavljati piljevinu koja služi kao pokazatelj gniježđenja na toj lokaciji.
Hrana: ne jedu drvo, ali će jesti približno isto što i ljudi - naročito slatke namirnice i meso.
Takođe će se hraniti i drugim insektima.

Razmnožavanje: kraljica može položiti od 15 -20 jajašca prve godine, a i do 30 u drugoj godini.
Jajašca završe svoj razvojni ciklus nakon 60-ak dana.
Ostalo: sve vrste objekata, bez obzira na starost ili tip konstrukcije, su podložne šteti od ovih mrava.
Kolonije mogu sadržavati i do 50,000 mrava radnika.

>>>
 
i kako ih pobiti, namrtvo
mravocid znaci
a da mi...toplokrvni prezivimo neosteceni

probala:

1. masovno ubistvo kao opomenu - ne radi; odnijeli mrtve uredno i vratili se
2. soda bikarbona - ne radi,a odakle mi ideja da radi pojma nemam...i ne, nije carobna i ne lijeci nista
3. so - ne, ne radi, dzabe sam sjebala po kile paske soli...i ne, ne znam dal radi protiv natprirodnih entiteta. mravi su savrseno prirodni i bole ih patkica za moje granice od soli
4, kreda - jok
5. limun - kapiram da su uzivali u aromi limuna citav dan
6. sirce - njima nije smetalo, mi nismo uzivali...bolje limun, jednako je...efikasno
7. klopke za mrave - opcija koju jos razmatram, ali nema shanse da uklavirim odakle ova najezda dolazi...vjesti su u zametanju tragova...

aj vi sad nesto pametno
i ako je tema bila bas me briga
pretraga vam bas i ne radi kako treba (tako je, probala sam), a mene ovo zanima sad i odma
a ne kako je ceca46 pobila mrave 2004...ako ih je opce pobila, uglavnom su forumski problemi nerjesivi :lol:

i da

85


pogledajte to drsko i bezobrazno lice
to je lice mrava
samo se prave vrijedni, slatki i neupadljivi na onih svojih, valjda, petsest nozica...
a zapravo je cvrcak siroma dobrica bio u toj prici :sad2:

u ja sam ovog proleca imala dozivljaj sa njima...pa sam ih cak u 2 ujutru rokala po hodinku ulaza u zgradu,dobro da me komsije nisu videle...al to je bilo stavi so ,rokaj mrave,cisti tragove...
a ludi su ko struja,prvo su isli kroz kuhinju,tu im isprosipam so,oni krenu kroz terasu,pa posle kroz ulaz zgrade i moja ulazna vrata,onako kulturica:)...znaci mozak su mi vadili...posle smo uzeli onu kredu protiv mrava i nisu vise dolazili,ili to ili sam ih bas uplasila:mrgreen:
 
kakvo drsko i bezobrazno lice
:per:

Pa mravi i nisu bas toliko opasni i gadni. Bolje mravi nego buba svabe ili buba ruse. A i lakse se unistavaju, dovoljna je kreda ili lepak ili...
A cena dezinsekcije su malo (u ovoj krizi) preskupe:

Dezinsekcija stanova od 1- 45m2 1300 rsd
Dezinsekcija stanova od 45-80m2 29 rsd/m2
Dezinsekcija stanova preko 80m2 25 rsd/m2
Dezinsekcija otvorenih površina 700 rsd/m2
Dezinsekcija protiv buva do 55m2 1700 rsd/m2
Dezinsekcija protiv buva preko 55m2 30rsd/m2
sa sajta
 
Poslednja izmena:

Back
Top