Моја земља Србија - моја отаџбина

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

filatelista. pa šta?

Veoma poznat
Poruka
13.059
Vlada očekuje milijardu eura od turizma
Lanjski prihod od turizma bio je 403 mil dolara, a u 2007. veći je 23 posto
Srbija će u 2007. godini iz budžeta potrošiti 50 mil evra za razvoj turizma od kojega do kraja godine očekuje 10 puta veći prihod od uloženih sredstava. Prema rečima Mlađana Dinkića, ministra za ekonomiju i regionalni razvoj, turizam spada u najperspektivnije grane domaće privrede mogućnosti koje nisu ni približeno iskorištene. Prema njegovoj prognozi Srbija će do 2010. godina od turizma ostvarivati milijardu dolara prihoda, a ulaganje u njega pomoći će ravnomernijem regionalnom razvoju.

TURISTIČKI ADUT Sve više stranaca svake godine dolazi u brojne banje
Glavna turistička odredišta su banje, Dunav, planinski, rečni i jezerski turizam, te Beograd kao središte okupljanja poslovnog sveta, ali zbog bogate istorijske prošlosti i kulturnih događanja postao je privlačan i za tzv. klasičnu turističku klijentelu. U gradsku luku na Dunavu godišnje uplovljava više od 600 brodova s turistima iz evropskih zemalja, koji krstarenje tom rekom koriste i za obilazak glavnog srpskog grada. Kopaonik je već postao privlačna destinacija za zimski turizam, a u planu je da mu se pridruže Zlatibor i Stara planina, Tara, Divčibare i još neke planinine. Na Staroj planini planirana je izgradnja skijališta koje bi moglo primiti 30.000 skijaša. Na Kopaoniku i Staroj planini planira se izgradnja veštačkog jezera iz kojih će se voda koristiti za pravljenje veštačkog snega.
 
Prvi put od 1994. srpske firme pozitivno poslovale
Ukupna dobit od 3,4 milijardi evra ostvaren je u 55 hiljada firmi sa 745 000 radnika
BEOGRAD Prema 128 000 obrađenih izvještaja, što su ih preduzeća dostavila NBS-u, prvi put, posle 1994. zabeleženo je, gledano u celosti, njihovo pozitivno poslovanje. Ostvaren je ukupni prihod od 58,5 milijardi evra što je za 33,7 posto više nego u prethodnoj 2005. Rashodi su povećani za 29 posto. Ukupni dobitak od 3,4 milijardi evra ostvaren je u 55.000 preduzeća u kojima je zaposleno 745.000 radnika. Gubitci od 2,1 milijardu evra zabeleženi su zajedno u 21.377 preduzeću u kojima radi 363.000 zaposlenih. Gubitci u 2006. osetno su manji u odnosu na 2005. kada su iznosili četiri, a u 2004. čak sedam milijardi evra. Javna preduzeća imala su gubitak od 95,1 milion evra, odnosno četiri puta manje nego u 2005. godini.
 
Vlada Srbije najavila je skoro objavljivanje tendera za izgradnju novih termoelektrana. Austrijska konsultantska kuća EPIC već je pripremila tendersku dokumentaciju. Reč je o nastavku izgradnje TE Kolubara B ukupne snage 700 megavata. Izbor strateškog partnera koji bi finansirao taj posao znaće se u julu. Najveće zanimanje za ulaganje u završetak izgradnje spomenute termoelektrane pokazala je češka kompanija ČEZ, koja je spremna uložiti 500 mil evra. ČEZ je već financirao izgradnju toplane u Zaječaru u koju je uložio 70 mil evra. Radovi na izgradnji TE Kolubara B počeli su još pre 20 godina, ali su prekinuti zbog toga što domaća elektroprivreda nema sredstava za njenu izgradnju. Dosad je u taj objekt uloženo 300 mil evra. Predviđeno je da nastavak izgradnje počne polovinom 2008. godine i bude završen za četiri godine. Osim TE Kolubara B, u planu je izgradnja trećeg bloka TE 'Nikola Tesla' u Obrenovcu. Za njegovu izgradnju potrebno je 1,4 milijarde evra. Ta sredstva se također očekuju od stranih ulagača.
 
NOVI SAD Prva fabrika za proizvodnju biodizela u Srbiji Viktoriaoil je u slobodnu prodaju pustila ekološko gorivo biodizel. Prvi korisnici su Novosađani, a biodizel se može kupiti na pumpi na Rumenačkom putu u Novom Sadu. "Posle godinu dana od prvog testiranja ovog goriva u gradskom prevozu Beograda i Subotice, primene u poljoprivredi i u vozilima velikih saobraćajnih preduzeća, biodizel se od sada može kupiti i na običnoj pumpi", dodaje se u saopštenju. Biodizel iz te fabrike već su počeli koristiti veliki autoprevoznici i građevinske firme, a kako se navodi, biodizelsko gorivo jeftinije je od dizela D2, a ima i karakteristike bolje čak od evrodizela.
(Tanjug)
 
NOVI SAD U Inđiji je otvoren pogon za proizvodnju i preradu kozjeg mleka preduzeća Selekt-Gas, vredan oko milion evra. Pogon planira godišnje preraditi više od dva mil. litara kvalitetnog mleka i ostvariti godišnji prihod od oko 2,6 mil evra. U preduzeću Selekt-Gas otvaranjem ovog pogona biće otvoreno I 30 novih radnih mesta, a dnevno će se proizvoditi oko šest hiljada litara kozjeg mleka. Osim tržišta Srbije, kozje mleko uz mlečne proizvode izvoziće se prema planu u regiju, Nemačku i Italiju. Pogon za proizvodnju i preradu kozjeg mleka funkcioniše na vlastitoj proizvodnji mleka od visokokvalitetnih koza, kao i na savremenoj italijanskoj tehnologiji prerade mleka i proizvodnji mlečnih proizvoda po standardu kvaliteta HACCP. Na projektu ovog pogona za proizvodnju kozjeg mleka radili su i stručnjaci Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i Instituta za onkologiju u Sremskoj Kamenici, a plan je da prioritet dobiju specijalizovane zdravstvene ustanove
 
Pekmez od šljiva kao srpski brend
BEOGRAD U Međunarodnom press-centru Tanjuga u Beogradu je prezentovana privredno- turistička manifestacija "Blago Srbije" koja će se od 31. augusta do 2. septembra održati u Osečini. Osnovni cilj održavanja sajma je afirmacija voćarstva i proizvodnje šljive i proizvoda od šljive, a za vreme trajanja manifestacije održaće se i više naučnih skupova. U organizaciju manifestacije koja bi ove godine trebala dobiti i međunarodni karakter uključeni su Ministarstvo poljoprivrede i Privredna komora Srbije, opšina Osečina i društvo Vekol a. d. "Priroda nam je pružila izvanredne agroekološke uslove za proizvodnju šljive prepoznatljive visoke kvalitete. Šljiva i proizvodi od šljive mogu postati brendovi Srbije. Ne samo suva šljiva i rakija, već možda pre pekmez bez šećera na savremen način "upakovan", na primer. Ali potrebne su nam i savremene zadruge, veći voćnjaci, lepša ambalaža i prepoznatljiva robna marka", istakao je Stojan Jevtić, predsednik Organizacionog odbora Sajma šljiva "Blago Srbije".
(Tanjug)
 
Dogovor Srbije i RS o izgradnji HE na Drini
BANJA LUKA Ministar privrede, energetike i razvoja u vladi Republike Srpske Rajko Ubiparip i ministar rudarstva i eneregetike Republike Srbije Aleksandar Popović dogovorili su formiranje posebne komisije za izgradnju novih hidroelektrana u slivu Drine. U sledeće dve nedelje komisija treba predložiti aktivnosti za iskorištavanje mogućnosti sliva Drine za energetiku. Dvojica ministara dogovorili su i zajedničke aktivnosti za gasifikaciju Republike Srpske.
 
Ovo je tema gde ću svakodnevno ostavljati postove o samo lepim i pozitivnim stvarima koje se dešavaju u ovoj našoj zemlji, bez priča koliko Rusi imaju zlata, koliko su napravili raketa, koliko Ameri izvlače nafte i svega onoga što neki forumaši obožavaju da ostavljaju, a sve zbog nekog sexualnog uživanja prema istoj zemlji. Nismo ni Rusi, ni SAD ni neko 3. i mislim da ako već pričamo o političkim aspektima razvoja i uspona ove zemlje, treba da pričamo o ulaganjima i onome što se dešava ovde.
 
Eto, po broju zvedica, rekao bi da nekom smeta ovakva tema...

Super ideja filatelisto, samo, mogao bi da staviš izvor.
xyxthumbs.gif
 
SiIent Bob:
Eto, po broju zvedica, rekao bi da nekom smeta ovakva tema...

Super ideja filatelisto, samo, mogao bi da staviš izvor.
xyxthumbs.gif
čeprkam sa raznih strana, nešto ispod teksta ima izvor, nešto nema. Uglavnom su tačne vesti, pa ne misliš da bih sedeo i smišljao tako nešto.
Ovo je poziv i za ostale da sve lepo što negde pročitaju, čuju ili bilo šta da ovde ostave.
 
VEG gradi fabriku LCD televizora
BEOGRAD Kompanija VEG technology investiraće tri mil. evra u izgradnju fabrike za proizvodnju LCD televizora. U fabrici će se godišnje proizvoditi 200.000 TV, a osim Srbije i u celoj regiji. Predsednik kompanije Jovica Đurić najavio je kupovinu trgovačkog lanca sa oko 20 maloprodajnih objekata u kojima će se prodavati televizori, ostali tehnički uređaji i kućanski aparati. VEG je osnovan pre 10 godina, a osim prodaje tehničkih uređaja, bavi se hotelsko-ugostiteljskim poslovima. U vlasništvu ima hotel Balkan u središtu Beograda, te motel na autoputu Beograd - Niš kod Velike Plane.
 
Krenuli prvi vagon za prevoz invalida,"Call centar" i sistem za elektronsko izdavanje karata
Subota, 16. Jun 2007.

- "Železnice Srbije" ispunile su ono što su i obećale. Obećali smo da ćemo 16. juna uključiti u redovan saobraćaj prvi rekonstruisani vagon za prevoz osoba za invaliditetom, pustiti u rad "call centar" i novi sistem za elektronsko izdavanje karata i rezervisanje mesta u železničkoj stanici Beograd. Kako smo pre nekoliko meseci najavili, tako smo danas i učinili, - rekao je generalni direktor "Železnica Srbije" Milanko Šarančić, obraćajući se mnogobrojnim gostima, novinarima i železničarima, u subotu, 16. juna u železničkoj stanici Beograd, prilikom promocije nove ponude ove kompanije u putničkom saobraćaju.
- Uskoro očekujemo još vidljivije efekte našeg rada i u robnom saobraćaju, što potvrđuje i konstantno povećanje obima prevoza na našim prugama. Očekujemo da ćemo već od jeseni svakodnevno imati jedan kontejnerski voz između Beograda i Bara, umesto dva nedeljno kao što je sada slučaj. Uskoro očekujemo i znatno veći broj "Ro-La" vozova za prevoz kamiona železnicom kroz Srbiju, što je zajednički interes železničkih uprava na Koridoru 10, s obzirom da oko 25 hiljada teretnih vozila saobraća evropskim drumovima iz Turske ka zapadu kontinenta, - najavio je Šarančić.
Prema njegovim rečima, privodi se kraju tenderska procedura za nabavku 1.100 novih teretnih vagona zahvaljujući kreditu Evropske banke za obnovu i razvoj, za modernizaciju infrastrukture na Koridoru 10 sredstvima Evropske investicione banke, za remont 600 vagona kod domaćih proizvođača, a najkasnije početkom naredne godine očekuje se i potpisivanje ugovora sa Svetskom bankom o kreditu vrednom 150 miliona evra. Pored toga, nakon što je u uslovima privremenog finansiranja bilo otežano ugovaranje Španskog državnog kredita za modernizaciju putničkog saobraćaja, uskoro se može očekivati okončanje ovog posla i njegova realizacija u 2008. godini.
- Uvereni smo da ćemo se u narednih pet do sedam godina, zahvaljujući svemu ovome, pripremiti za primenu evropskih standarda i na srpskim železnicama, - zaključio je Šarančić.
Prilikom puštanja u redovan saobraćaj prvog, rekonstruisanog vagona za prevoz osoba sa invaliditetom, Šarančić je istakao da je reč o najmodernijim putničkim kolima srpskih železnica, koja će svakoga dana saobraćati na relaciji Beograd-Subotica-Beograd. Rekonstruisani vagon biće u sastavu voza koji iz glavnog grada polazi u 10.05 sati, a iz Subotice u 13.53 sati, uz mogućnost da lica sa posebnim potrebama uđu u voz, ili iz njega izađu i u Novom Sadu i Vrbasu.
http://www.zeleznicesrbije.com
 
Nectar dobio ceftifikat HACCP
Od aprila ove godine Nectar je, sa 50 posto udela na domaćem tržištu, postao lider u proizvodnji voćnih sokova. Uz to je aktuelan i izvoz gotovih proizvoda, usmeren na region. U Bosni i Hercegovini Nectar je kao uvoznik već na drugom mestu, u Makedoniji je treći, a u Sloveniji je potpisao ugovor sa maloprodajnim lancem Špar. Glavne destinacije za izvoz voćnih koncentrata i kaša su tržišta EU, Rusije i SAD.

Stvaranjem slobodne carinske zone između Rumunije i Srbije i Crne gore, ukazuje se dobra perspektiva za nastupanje na novom tržištu, dok kao posebnu šansu kompanija vidi izvoz na tržište Bliskog istoka i arapskih zemalja.

http://www.nectar.co.yu
 
Компанија "Интереуропа" отворила први робно-транспортни центар у Србији

Београд, 22. јун 2007. године – Државни секретар Министарства економије и регионалног развоја Владе Републике Србије Јасна Матић отворила је данас први робно-транспортни центар у Србији словеначке компаније "Интереуропа" и оценила да ће то допринети побољшању нивоа конкурентности домаћих предузећа у глобалној економији и на путу прикључењу Европској унији.
Робно-транспортни центар простире се на површини већој од 8 хиљада квадратних метара и представља први део гринфилд инвестиције вредне приближно 6 милиона евра.
Председник Управе компаније "Интереуропа" Андреј Ловшин најавио је да она у наредних пет година планира да уложи у Србију од 15 до 20 милиона евра у нове логистичке капацитете и возни парк и указао на то да је Србија стратешко тржиште те компаније.
Ловшин је рекао да ће се у Србији развијати сви облици пословања које "Интереуропа" има и у осталим земљама, а то су, поред копненог транспорта, друмовима и железницом, интернационални водени и ваздушни транспорт, те проширивање складишног простора.
Генерални директор компаније "Интереуропа" – логистичке услуге Београд Немања Качавенда навео је да ће нови робно-транспортни центар у Добановцима олакшати домаће робне токове и размену са иностранством јер се налази на обилазници око Београда и путу за Нови Сад.
Он је истакао да та кћерка фирма компаније “Интереуропа” у Србији, која запошљава приближно 120 људи и има 10 пословница и испостава у земљи, планира да шири пословање на територију западне Србије и Војводине.
“Интереуропа” укупно запошљава 2.300 радника и послује, осим у Словенији и Србији, у Француској, Немачкој, Аустрији, Русији, Украјини, Хрватској, Босни и Херцеговини и Македонији, а планира се отварање предузећа и у Црној Гори.
Прошле године укупан обрт компаније износио је 220 милиона евра, а добит осам милиона евра, а у наредних пет година планира се укупно инвестирање од 100 милиона евра.
Свечаности у Добановцима присуствовао је и министар економије Словеније Андреј Визјак.
http://www.srbija.sr.gov.yu
 
Čačak -- Veštački mamac za ribe "ružno pače", istoimene čačanske firme, dobitnik je prve nagrade za najbolji mamac u Evropi.

Proizvodnja mamca je počela još pre 25 godina
Proizvodnja mamca je počela još pre 25 godina
Na sajmu "Efiteks Jurop fajnest" u Pragu, u konkurenciji od 846 izlagača iz celog sveta, veštački mamac za ribe "ružno pače" iz Čačka proglašen je za najbolji u Evropi. Čačanski mamac "ružno pače" tom nagradom stekao je titulu najboljeg novog mamca na evropskom tržištu, rekao je direktor i suvlasnik čačanske firme Ružno pače, Mladen Radonjić.
On je precizirao da se 90 odsto proizvedenog "ružnog pačeta" izveze na tržišta 25 zemalja i dodao da je mamac zaštićeni brend na tržištu Evropske unije i u još 37 zemalja sve do 2017. godine.
Mamac za ribe "ružno pače" radi se ručno od posebne vrste drveta i sa veličinom od dva do 12,5 centimetara. Mesečno se proizvede oko 20 hiljada komada.
Proizvodnja mamca počela je u čačanskoj firmi "Grafopromet" još pre 25 godina, da bi taj posao pre dve godine preuzela firma "Ugly duckling" suvlasnika Mladena Radonjića, koji je istakao da na najboljem mamcu radi 23 radnika.
http://www.b92.net/biz/vesti/tema.php?id=141&start=0&nav_id=252282
 
U Vrujcima se gradi SPA centar
Vrujci -- U Banji Vrujci kod Valjeva gradi se SPA centar baziran na iskustvima modernih banja u zapadnoj Evropi, vredan 5,5 miliona evra.
U novom SPA centru biće izgrađeno deset hiljada kvadratnih metara prostora
Tvorac projekta Prva nova banja Milisav Čutović je rekao da je na površini od 12 hektara planirana fazna gradnja, s tim da će prve dve faze biti podignute na 5,5 hektara, na lokaciji udaljenoj oko 80 kilometara od Beograda.
Uz pomoć stranih investitora i 60 miliona dinara kredita Fonda za razvoj Srbije i Ministrstva ekonomije, do sada je u izgradnju novih bazena i pratećih sadržaja poput hidromasažera, blatišta, sauna i salona lepote, uloženo tri miliona evra.
Čutović planira da novi hotel sa 140 kreveta u kompleksu Prve nove banje u Vrujcima bude gotov do kraja 2008. godine, čime bi bila zaokružena prva faza izgradnje tog SPA centra.
U novom SPA centru biće izgrađeno deset hiljada kvadratnih metara prostora, sa 300 kreveta u objektima koji će ispunjavati uslove za "četiri zvezdice", a Vrujci su izabrani zbog pogodnog mikroklimata sa lekovitom vodom stalne temperature od 26 stepeni Celzijusa, dok je iz sopstvene istražne bušotine dobijena voda topla 34 stepena Celzijusa, kapaciteta 50 litara u sekundi.
Milisav Čutović, tvorac programa Čigota na Zlatiboru, kaže da se slični SPA centri grade i u okolnim evropskim zemljama i naveo Sloveniju, gde ta vrsta banjskog turizma učestvuje sa 14,4 odsto u ukupnom turističkom prihodu zemlje koji iznosi 1,5 milijardi evra.
http://www.b92.net/biz/vesti/tema.php?id=143&start=0&nav_id=252211
 
U Zrenjaninu logistički centar od 5,5 miliona €

U poslovnoj zoni u Zrenjaninu danas je otvoren logistički centar nemačke "Fiva Valter" grupe vredan 5,5 miliona evra. Komercijalni direktor te kompanije Hajnc Vija izjavio je da je centar namenjen za proizvodnju, distribuciju i skladištenje robe široke potrošnje.
"Hala zauzima površinu od 13 hiljada kvadratnih metara, a unutar nje izgrađeno je i 1.600 kvadratnih metara galerije", dodao je on.
Kako je istakao, taj objekat je prvi u nizu koje će ova kompanija graditi u narednom periodu u industrijskoj zoni "Bagljaš", na površini od 30 hektara.
"Do sada su izgrađene tri hale, jedna u Zrenjaninu i dve u Subotici, koje su izdate kompanijama Simens i Koka Kola", rekao je Hajnc.
"Fiva Valter" grupa, kako je naveo, poseduje još jedan plac u blizini centra Zrenjanina na kojem će biti izgrađen supermarket.
Izvođač radova na gradnji objekata je zrenjaninska građevinska industrija "GIK Banat".
 
Karneks gradi novu fabriku u Vrbasu
Vrbas -- Za izgradnju nove fabrike Karneksa, biće izdvojeno 50 miliona evra, a radovi će biti završeni do 2009. godine.
Investicija će obezbediti povećanje proizvodnje i izvoza za 50 odsto
Većinski vlasnik Industrije mesa "Karneks" (Carnex) iz Vrbasa, investicioni fond "Ašmor" iz Londona, najavio je da će do kraja 2009. godine u Vrbasu izgraditi novu fabriku za proizvodnju mesnih preradjevina.
Investicija je vredna 50 miliona evra, ne računajući dogradnju i opremanje postojećih pratećih objekata, rečeno je danas agenciji Beta u toj kompaniji.
Ta investicija biće realizovana po etapama i obezbediće "Karneksu" povećanje proizvodnje i izvoza za 50 odsto, kao i zapošljavanje većeg broja radnika.
Fond "Ašmor", kojim upravlja kompanija "Ašmor Global Special Situations", vredan je 4,2 milijarde dolara.
Taj fond je u novembru prošle godine od kompanije "Midland Resources Holding" kupio 51,31 odsto "Karneksa", a 24. maja ove godine na Beogradskoj berzi još 40,88 odsto akcija tog preduzeća od Akcijskog fonda i Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.
www.b92.net ; www.poslovni.hr
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top