- Poruka
- 390.700
Naše nebo krasi jedan od najlepših predatora na svetu. Potiče iz tropskih iz krajeva, veličine je vrane, plavo-zelene boje,
a u idealnim uslovima naseljava mozaična staništa, livade i pašnjake prošarane šumarcima i stablima.
Tokom seobe iz Srbije lete čak i do južne Afrike. Fascinantne ptice, duge 29-32cm i teške tek 150gr uspevaju da prelete Sredozemno more,
nakon čega ih dočekuje druga prepreka, surova Sahara.
U našu zemlju vraćaju se u aprilu i gnezde se do jula u dupljama starih stabala koje prave druge vrste ptica, uglavnom detlići. Nažalost, neodgovorna seča starih stabala dovela je do toga da je broj raspoloživih duplji sve manji, a konkurencija među pticama dupljašicama sve veća.
Naseljava oblast Evrope, od srednje Evrope do Kaspijskog jezera. Živi najčešće u šumarcima okruženim čistinama, otvorenim terenima
sa malo drveća i grmlja. Ako može da nađe dovoljno hrane može se videti i u blizini naselja.
Mužjak i ženka su slične boje, plavo-zelene. Leđa su svetlobraon, krila plavo-zelena sa tamnim ivicama, vrat i trbuh svetlucavo plavo-zeleni, a rep plavo-zelen sa srednjim perima braon boje. Kljun je crn, krupan i dug, a noge žute. U reproduktivnom periodu mužjak dobija jarkoplavu boju, a traka na repu je ljubičasta.Iako je modrovrana letačica, zbog kratkih i slabih nogu na tlu samo skakuće.
Modrovrana često lovi krupne insekte, kao što su razni tvrdokrilci, skakavci, zrikavci, vilini konjici. Hrani se povremeno malim sisarima,
vodozemcima i gmizavcima, a za vreme seobe i biljnom hranom.
Da bi ih sačuvali, zaštitari ptica im prave veštačke duplje.