Misterija ikavca u Crnoj Gori

Lamasu

Iskusan
Banovan
Poruka
5.190

Ikavizam podgoričkih muslimana svakako je najprepoznatljivija i
najreprezentativnija osobina njihova govora, apsolutno nezastupljena u govoru
njihovih hrišćanskih sugrađana i daljih suśeda. Gotovo da nema dijalektologa koji
se bavio ovim dijelom crnogorskih govora, a da nije zabilježio tu njihovu osobinu.
No, to su najčešće bile samo uzgredne napomene ili vrlo kratka i uglavnom teško
prihvatljiva objašnjenja. Tako je porijeklo pomenute pojave ostalo do danas
nerasvijetljeno. Stvar je utoliko interesantnija što se, kako je rečeno, ikavica ne
javlja kod neposrednih pravoslavnih suśeda, takođe Podgoričana od davnina
a da ne govorimo o nekome širemu govornome okruženju.


Adnan Čirgić
Matica crnogorska
Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje "Vojislav P. Nikčević"

"Zamjena jata" u staropodgoričkome
govoru

http://hrcak.srce.hr/file/76185

Autor i nudi 4 teorije:
Različite su teorije o zagonetnome prisustvu ikavizama u ovome govoru, a
mogle bi se svesti na četiri:
1. Ikavizmi podgoričkih muslimana autohtona su pojava na njihovome terenu.
2. Ikavizmi su posljedica uticaja bosanskih muslimana ikavaca.
3. Ikavica je ovđe nastala iz hira, iz želje da i jezički, kao i staleški, budu iznad
njihovih pravoslavnih komšija.
4. Blizina albanskoga jezika uticala je na formiranje ove pojave.


Kako bi Bosanci mogli utjecati na njih? Ili pak Albanski jezik? Ovo o autohtonom ili hiru mi se čini smiješno.
Možda su Dalmatinci utjecali na njih? Mislim šanse su iste kao i za Bosance.

Kako bi Albanci mogli utjecati na zamjenu jata?
 
Poslednja izmena:
Азбуковица

Mladji ikavski (ikavsko-ijekavski) azbukovački dijalekat

Govori se na jednom ograničenom području u zapadnoj Srbiji, uz Drinu, poznatom u geografiji kao Azbukovica, a pored toga i u Rađevini, Valjevskoj Podgorini, Užičkom i Bosanskom Podrinju.

NAJBITNIJE KARAKTERISTIKE: Suglasnika H nema, a suglasnik F zamenjuje se sonantom V. Grupa PS uproscava se glasom S: sovati (umesto psovati). Ovaj dijalekat ima novu deklinaciju , sa završetkom -ima/-ama u dativu, insrtumentalu i lokativu množine. Akcenutacija se sastoji od četiri akcenta.

15614a0a7635.jpg
 

Back
Top