MIRIS

U mraku, tišine orgijaju,
u besnom plesu, nevidljive,
otkidaju delove, zvuka
naslućenog u mašti, bezbojne,
one stvaraju novu melodiju
slušanja, koje ne postoji,
igrajući se kao da slažu
note, komponuju nešto
slušno, u vidokrugu mraka
nestajući u momentu, pred
svetlom, škripe zarđalih šarki,
korakom pridošlim, stazom
orošenom jutrom ranim,
mirisom rose prosute.
 
korakom pridošlim, stazom
orošenom jutrom ranim,
mirisom rose prosute.

tumblr_lz01h67MMi1roh33bo1_500.jpg


Bila sam ljuta na njega, na sebe i na tišinu koja je u tom trenutku bila preglasna...
 
I tišine mogu da budu glasne
naročito noću kad san izostane
tišine vole da se razgalame
ali miris jutra otera te košmare
nestanu kao da ih bilo nije
ali misao na sve to ostaje
i eto i u pesmi nadje mesto svoje :D
 
zxy;bt241843:
I tišine mogu da budu glasne
naročito noću kad san izostane
tišine vole da se razgalame
ali miris jutra otera te košmare
nestanu kao da ih bilo nije
ali misao na sve to ostaje
i eto i u pesmi nadje mesto svoje :D
;) kada se sve lepo složi sve nađe svoje mesto, hehehehe
 

Back
Top