Milunka Savić dobila spomenik u Beogradu

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
378.550
Clip_2.jpg


Spomenik se nalazi na uglu ulica Braće Jerković i Meštrovićeve, na opštini Voždovac, u kojoj je Milunka Savić provela poslednje godine života.
Spomenik je otkriven uoči njenog rođendana, a autori spomenika su Zoran Ivanović i Jelena Atanasković.

Srpska heroina Milunka Savić (1892-1973) se kao dobrovoljka borila u Balkanskim i Prvom svetskom ratu od 1912. do 1918. godine i bila je primer smelosti i junaštva.
Bila je četiri puta ranjavana u borbama za slobodu otadžbine i postala je najodlikovanija žena Velikog rata (Prvog svetskog rata).
Nosilac je sedam odlikovanja među kojima su vojnička zlatna Karađorđeva zvezda sa mačevima, Zlatna medalja za hrabrost "Miloš Obilić", francuska oficirska Legija časti.Njeno junaštvo poštovali su admiral Emil Geprat, generali Moris Saraj, Franše d'Epere, prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević, vojvoda Živojin Mišić.
Clip.jpg
 
Pogledajte prilog 1571328

Spomenik se nalazi na uglu ulica Braće Jerković i Meštrovićeve, na opštini Voždovac, u kojoj je Milunka Savić provela poslednje godine života.
Spomenik je otkriven uoči njenog rođendana, a autori spomenika su Zoran Ivanović i Jelena Atanasković.

Srpska heroina Milunka Savić (1892-1973) se kao dobrovoljka borila u Balkanskim i Prvom svetskom ratu od 1912. do 1918. godine i bila je primer smelosti i junaštva.
Bila je četiri puta ranjavana u borbama za slobodu otadžbine i postala je najodlikovanija žena Velikog rata (Prvog svetskog rata).
Nosilac je sedam odlikovanja među kojima su vojnička zlatna Karađorđeva zvezda sa mačevima, Zlatna medalja za hrabrost "Miloš Obilić", francuska oficirska Legija časti.Njeno junaštvo poštovali su admiral Emil Geprat, generali Moris Saraj, Franše d'Epere, prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević, vojvoda Živojin Mišić.
Pogledajte prilog 1571329
Napokon nešto dobro.
 
Pogledajte prilog 1571328

Spomenik se nalazi na uglu ulica Braće Jerković i Meštrovićeve, na opštini Voždovac, u kojoj je Milunka Savić provela poslednje godine života.
Spomenik je otkriven uoči njenog rođendana, a autori spomenika su Zoran Ivanović i Jelena Atanasković.

Srpska heroina Milunka Savić (1892-1973) se kao dobrovoljka borila u Balkanskim i Prvom svetskom ratu od 1912. do 1918. godine i bila je primer smelosti i junaštva.
Bila je četiri puta ranjavana u borbama za slobodu otadžbine i postala je najodlikovanija žena Velikog rata (Prvog svetskog rata).
Nosilac je sedam odlikovanja među kojima su vojnička zlatna Karađorđeva zvezda sa mačevima, Zlatna medalja za hrabrost "Miloš Obilić", francuska oficirska Legija časti.Njeno junaštvo poštovali su admiral Emil Geprat, generali Moris Saraj, Franše d'Epere, prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević, vojvoda Živojin Mišić.
Pogledajte prilog 1571329
Konačno

Heroina sa tri srca i moodima najvećim
 
Velika heroina Velikog rata Milunka Savić, za mnoge srpska Jovanka Orleanka, najodlikovanija je žena u istoriji ratovanja. U vojsku je stupila tokom Balkanskih ratova, 1912. godine kao Milun Savić. Pretvarajući se da je muškarac zaštitila je brata od mobilizacije. Nakon što je ranjena u Bregalničkoj bici 1913. godine – prvi od ukupno devet puta – Milunkin stvarni pol je otkriven, ali nije izbačena iz službe, te se tokom Prvog svetskog rata borila pod svojim pravim imenom. Okitila se ordenima Legije časti, Karađorđevom zvezdom sa mačevima i postala jedina žena nosilac francuskog odlikovanja Ratni krst sa zlatnom palminom granom. Milunka Savić je srpska heroina Velikog rata i najodlikovanija žena u istoriji ratovanja.
Rođena je 1889. godine u selu Koprivnica, u blizini Raške. Bila je obrazovana, govorila je francuski i nemački i uživala je svetsko priznanje za svoje podvige.
 
да, вероватно најодликованији женски војник
За нас и за Први рат.

Остале категорије могу да имају другачије резултате.

Као да је мени битно да ли је Милунка нај нај на целој планети или само код нас?
За мене је довољно што је била херој. Мало ко је направио нешто попут њеног дела.
 

Back
Top